S nekolicinom vizionara Martin Bizjak inicirao je poslijeratnu urbanu transformaciju grada, a njegova kći kao predsjednica Društva arhitekata Istre, aktivistica i autorica nagrađivanih projekata, poput Zerostrasse, nastavlja njegovim tragom * Redateljica Ines Pletikos: "Oni su naši duhovni očevi. Ogroman je njihov pionirski doprinos kulturi Istre druge polovine 20. stoljeća"
S nekolicinom vizionara Martin Bizjak inicirao je poslijeratnu urbanu transformaciju grada, a njegova kći kao predsjednica Društva arhitekata Istre, aktivistica i autorica nagrađivanih projekata, poput Zerostrasse, nastavlja njegovim tragom * Redateljica Ines Pletikos: "Oni su naši duhovni očevi. Ogroman je njihov pionirski doprinos kulturi Istre druge polovine 20. stoljeća"
Arhitektica Breda Bizjak i njezin pokojni otac, Martin Bizjak akademski slikar, likovni pedagog i kulturni djelatnik središnji su likovi četvrtog 52-minutnog nastavka dokumentarnog serijala "U ime oca" redateljice i scenaristice Ines Pletikos koji će se, uz slobodan ulaz i gostovanje filmske ekipe, premijerno prikazati u nedjelju 5. svibnja u 18 sati u Kinu Valli.
S nekolicinom vizionara Martin Bizjak inicirao je poslijeratnu urbanu transformaciju grada, a njegova kći kao predsjednica Društva arhitekata Istre, aktivistica i autorica nagrađivanih projekata poput Zerostrasse nastavlja njegovim tragom.
Pokretačica je najvažnijih inicijativa usmjerenih na revitalizaciju i zaštitu javnih prostora u skladu s najvišim standardima struke - arhitekture, urbanizma i krajobrazne arhitekture.
Martin Bizjak je utemeljitelj institucija od temeljne važnosti za kulturni život Pule u drugoj polovini 20. stoljeća. Iz rodnog Hrastnika, rudarskog gradića pored Celja u Savinjskoj dolini kao apsolvent slikarstva 1957. stigao je u Pulu u posjet majci i sestri koje su se ovdje kao supruge rudara liječile od plućne bolesti. Zaslijepljen bjelinom i horizontom, omamljen blagom klimom i novim prijateljstvima odlučio je potražiti posao kao likovni pedagog.
OŠ Moša Pijade njegovo je prvo radno mjesto. Ostalo je povijest. Gdje god i s kim god je bivao i radio, iza sebe je ostavljao nove platforme u novoj civilizaciji sa ljudima koji su ga slijedili i nadograđivali. Kino klub Jelen, MAFAF, Gradska Galerija, Festival Jugoslavenskog filma, keramičarska radionica i arhiv Arheološkog muzeja na Brijunima.
Zajedno s Gorkom Ostojić Cvajner pokreće obnovu INK 1982., a nakon odlaska u mirovinu osniva HDLU Istre i nastavlja tamo gdje je '57 stao - slika i crta, doslovno do smrti.
Breda Bizjak je trenutno predsjednica Društva arhitekata Istre, grupe intelektualaca i inženjera koji svojim prosvjetiteljskim radom ukazuju na važnost strateškog planiranja i oblikovanja prostora u vremenu u kojem se termini poput "urbanizma" i "javnog prostora" doživljavaju kao direktni napad na eksponente nekontroliranog divljanja neoliberalnog kapitala, takozvane investitore, u politički neotpornim društvima tranzicije.
Iz perspektive svoje prakse, Breda uspoređuje svoju i poziciju svog oca, mogućnosti svoje i njegove generacije u izgradnji boljeg društva za sve nas.
Osim Brede Bizjak, sudjeluju i Gorka Ostojić Cvajner, povjesničarka umjetnosti, galeristica, Janez Koželj, arhitekt, profesor urbanizma na Arhitektonskom fakultetu u Ljubljani, dogradonačelnik Općine Ljubljana u mirovini, Emil Jurcan, arhitekt, Neva Bizjak, psihologinja, Oto Širec, povjesničar umjetnosti, galerist, Enčo Kurteši, glazbenik, Armando Debeljuh, redatelj, Tina Širec, povjesničarka umjetnosti, muzejska pedagoginja, Mario Benčić, novinar, Dušica Radojčić, politologinja, Aleksej Orel, aktivist, Branko Vunduk, ugostitelj i Branko Bratković, arhitekt.
Autorica serijala, rođena Puležanka Ines Pletikos kaže da je iznimno važno objasniti i pokazati slijed događaja koji su doveli do kreativne eksplozije kulture u zaboravljenoj, zapuštenoj i opustjeloj Istri, u razdoblju od kraja Drugog svjetskog rata naovamo.
- Oni su naši duhovni očevi. Ogroman je njihov pionirski doprinos kulturi Istre druge polovine 20. stoljeća. Generacije na koje su utjecali danas stvaraju suvremenu umjetničku i kulturnu scenu Istre, no bez polazišta koje su naslijedili od svojih 'očeva', to ne bi bilo moguće. Ovaj serijal će doprinijeti osvještavanju i valorizaciji veličine istarske kulture 20. stoljeća, pojašnjava autorica. Motiviralo ju je to što je nakon višedesetljetnog autorskog rada u Dokumentarnom programu HRT-a kao i na ostalim platformama dokumentaristike primijetila nepostojanje sustavnog praćenja tema iz područja kulture Istre.
Protagonist prve epizode bio je istaknuti istarski književnik, publicist, TV urednik i dokumentarist Milan Rakovac, koji je odrastao bez oca, narodnog heroja Joakima Rakovca. U drugoj epizodi etno jazz diva, pionirka istarske jazz scene Tamara Obrovac predstavlja svog oca, slikara, nenadmašnog likovnog pedagoga i entuzijastu Ivana Obrovca Ninija, ključnu figuru u njenom razvoju budući da je odrasla bez majke koja je rano preminula, dok u trećoj svestrana dramska umjetnica Petra Blašković, redateljica, kazališna eksperimentatorica, glumica i bivša ravnateljica Drame osječkog HNK-a predstavlja svog oca Francija Blaškovića, legendu alternativne scene.
"Očevi" u preostale dvije epizode bit će Boško Obradović, autor i realizator projekta "Atomsko sklonište" i Livio Morosin, jedan od najboljih autora rock, pop i etno scene.
- Generacija ispred nas je obrađivala svoje prethodnike, na čijim su ramenima stasali, i Slavka Zlatića, i Matka Laginju i Matu Balotu... Vrijeme prolazi, a mi se uopće ne brinemo za ljude koji su nas formirali i koji su uvelike utjecali na ono što mi danas živimo. I mislimo da je to normalno, no to baš i nije normalno. Protagonisti u ovom serijalu zatekli su Pulu i Istru nakon Drugog svjetskog rata potpuno opustošenu, siromašnu, iskompleksiranu, jadnu, da bi u 20 godina napravili čudo, zaključuje redateljica serijala "U ime oca".
U ime oca - Breda
Scenarij i režija: Ines Pletikos
Produkcija BURRA
Glazba u filmu Tamara Obrovac Transhistria Ensemble & Jazz orkestar HRT-a
Autor špice i grafika Bruno Razum
Montaža Brankica Drašković, Ana Šerić
Kamera Michele Bulešić, Kristijan Burlović
U Hrvatskoj živi 3,9 milijuna Hrvata, u prošloj godini rođeno je 32.170 djece, dok je umrlo 51.275 osoba. To znači, naveo je Plenković, da nam se na dan rodi 88 djece, a umre 140 osoba. U prvih deset mjeseci ove godine rođeno je svega 26.749 djece, dok je umrlo 43.275 osoba
''Da bilo tko nekoga pozove na kavu SMS-om ili mobitelom, osoba svojevoljno odlučuje hoće li otići na tu kavu ili neće. Ja osobno, da me nepoznati broj zove, sigurno sam da ne bi otišla na tu kavu", kazala je državna tajnica * "Drugo, činjenica je da se sastanak dogodio, a gospodin Kekin, kad je vidio da je u zabludi, nije otišao nego je ostao više od 15 minuta i razgovarali su o nečemu o čemu mi ne znamo", rekla je Petrijevčanin Vuksanović
'Njegov se posao odvija u birtiji, kako mi je sam rekao. Nađe se s predstavnikom neke firme koja razmatra da uzme njegovu pjesmu, onda se nađe s nekim iz Gornjih Drenovaca koji bi radio svirku za kirbaj, pa se nađe s kim tko hoće da mu se napiše pjesma, itd. Meni to u sto godina ne bi palo na pamet da je to klopka pravog Nikice Jelavića, a vi možete tvrditi da sam ja naivna'', kazala je
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
