Glavnu ulogu u širenju mitova i pogrešnih informacija o jeziku šire najčešće upravo oni koji bi trebali biti stručnjaci za jezik. Posljedica je da ga ljudi često koriste usiljeno i sa strahom, bojeći se da ne "pogriješe". Na predavanju će Kapović objasniti zašto je to tako te dati više primjerâ nesuvislih, a općeproširenih ideja o jeziku
Glavnu ulogu u širenju mitova i pogrešnih informacija o jeziku šire najčešće upravo oni koji bi trebali biti stručnjaci za jezik. Posljedica je da ga ljudi često koriste usiljeno i sa strahom, bojeći se da ne "pogriješe". Na predavanju će Kapović objasniti zašto je to tako te dati više primjerâ nesuvislih, a općeproširenih ideja o jeziku
Renomirani lingvist i kroatist Mate Kapović, redoviti profesor na Odsjeku za lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu večeras će od 20 sati na Maloj sceni INK-a u okviru ciklusa Predikat održati predavanje pod naslovom "Jezik, ideologija i nadriznanost: zašto je tako teško govoriti znanstveno o jeziku?".
O jeziku se u javnosti relativno često raspravlja, no to ne znači da se u takvim raspravama uvijek mogu čuti i suvisli znanstveni argumenti. Dapače, kad je riječ o jeziku, neargumentirani, neznanstveni i štetni stavovi dominiraju u javnim raspravama, a glavnu ulogu u širenju mitova i pogrešnih informacija o jeziku šire najčešće upravo oni koji bi trebali biti stručnjaci za jezik.
Posljedica svega toga je da ljudi ne razumiju što jezik jest i kako funkcionira te da ga često koriste usiljeno i sa strahom, bojeći se da ne “pogriješe”. Na predavanju će Kapović objasniti zašto je to tako te dati više primjerâ nesuvislih, a općeproširenih ideja o jeziku. O svemu tome izvijestit ćemo na našem portalu.
O problemu jezika, ideologije, standardizacije, 'pravilnoga' govorenja i preskriptivizma napisao je tri knjige - "Čiji je jezik" (2011), "Jeziku je svejedno" (2019 – u koautorstvu) i "Jezični savjetnik za 21. stoljeće" (2024).
U povodu ove posljednje obavljene knjige, u intervjuu T-portalu novinar mu se jesenas požalio da je njegov cjeloživotni problem razlikovanje 'ije' i 'je', zamolivši ga za pomoć.
- Objasniti se može iako precizno objašnjenje, a ni sama situacija, nisu prejednostavni. Naime pisanje <ije> u većini slučajeva odgovara izgovoru dugoga [jē] (npr. u [rjēka]), a pisanje <je> kratkom izgovoru (kao u <vjera>) ‒ iako ima iznimaka.
Razlozi tomu su malo čudni ‒ dugi jat pišemo onako kako ga je izgovarao Vuk Karadžić ([ri.je.ka] s tri sloga) premda ga ne izgovaramo tako. Za one koji razlikuju kratke i duge samoglasnike u svom dijalektu, npr. za Dalmatince ili Slavonce, rješenje je više-manje jednostavno u većini slučajeva ‒ kad se [je] izgovara dugo ([rjeeka]), pišite <ije>, kad ga izgovarate kratko ([vjera]), pišite <je>.
No to je puno problematičnije npr. onima rođenima u Zagrebu ili Rijeci jer se ondje kratki i dugi slogovi uglavnom ne razlikuju, pa ti govornici moraju zamišljati kako bi takve riječi izgovorio, recimo, netko iz Splita. U knjizi o tome govorim puno detaljnije i postoje načini na koje si pomoći s tim čudnim pisanjem jata, ali problem je što se to na fakultetima jako loše objašnjava i onda su i učitelji(ce) u školama na sto mukâ kako to objasniti učenicima, odgovorio je Kapović.
Mate Kapović (1981) bavi se, među ostalim, sociolingvistikom, jezičnom politikom, povijesnom lingvistikom, dijalektologijom i akcentologijom.
Doktorirao je 2007. na Sveučilištu u Zadru disertacijom Rekonstrukcija baltoslavenskih osobnih zamjenica s posebnim osvrtom na naglasak. Studirao je i japanologiju, sinologiju i skandinavistiku.
Redovito sudjeluje u javnim raspravama o jeziku i kritizira zastarjele i neznanstvene pogleda na jezik, jezičnu politiku i jezičnu standardizaciju.
U fokusu prekrajanja gradskih odjela su veća transparentnost, bolja učinkovitost i javni interes. Naglasak stavljen i na graditeljstvo, komunalno gospodarstvo, zaštitu okoliša, promet, civilno društvo…
Mjerenja na šest mjesta izvršena su nakon dojave o onečišćenju
61-godišnjakinja oštećena za nekoliko tisuća eura
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
