Ugrađen u južnom dijelu zidina rimskog Castrum Vallisa, baljanski kaštel privlači pažnju skladom svojih gotičkih i renesansnih arhitektonskih elemenata * Potomci obitelji Bembo zaslužni su za važne javne zahvate, poput izrade mramornog oltara u kojem su smješteni ostaci baljana blaženoga Juliana, izgradnje škole, groblja i obnove katedrale 1882. godine * Zdanje je danas sjedište Zajednice Talijana Bale
Ugrađen u južnom dijelu zidina rimskog Castrum Vallisa, baljanski kaštel privlači pažnju skladom svojih gotičkih i renesansnih arhitektonskih elemenata * Potomci obitelji Bembo zaslužni su za važne javne zahvate, poput izrade mramornog oltara u kojem su smješteni ostaci baljana blaženoga Juliana, izgradnje škole, groblja i obnove katedrale 1882. godine * Zdanje je danas sjedište Zajednice Talijana Bale
Dvorac Soardo Bembo, najveće zdanje u Balama, nesumnjivo je simbol ovoga gradića, središte je oko kojega se razvija najveći dio baljanske povijesti, kulture, identiteta, imidža i sadašnjosti. Dvorac, poznat kao Kaštel, jedan je od tridesetak najvažnijih povijesnih spomenika na hrvatskom tlu i kao takav spada u zaštićenu kulturnu baštinu.
Najstarije strukture dvorca potječu iz doba antičkoga Rima: dvije su kule, kasnije prerađene, bile dio vanjskih zidova Castruma Vallisa, istaknute vojno-obrambene točke duž Via Flavije, najvažnije prometnice rimske Istre.
Većim dijelom svoje povijesti, Bale su, prije negoli su postale gradić, izgledale kao utvrđeni kaštel. Obrambeni sustav masivnih zidina, koje su dosezale i do deset metara visine, bio je neobičan: dva pojasa zidova s ulaznim vratima u svaki od ta dva pojasa, iz sigurnosnih razloga, nisu bila nasuprotno postavljena, već su bila nesimetrično pomaknuta.
Između dva zida, ali i unutar zidina, razvijala se mreža koncentričnih ulica, od kojih je većina još uvijek sačuvana. Ulazna vrata nalazila su se na jugu, (prilazni prolaz pod lukom palače Bembo), a na sjeveru u području današnje Ulice Porta No'. Ukupno je bilo sedam kula: dvije su ugrađene u palači Soardo-Bembo, dok su nazubljeni ostaci vrhova treće i četvrte vidljivi u jugoistočnom dijelu zidina (u Ulici Corto Bechera), te na početku Ulice Borgo; ostali su tornjevi uništeni.
Zidine su podignute još u rimsko doba kako bi se obranio prezidij Castrum Vallis, opstale su u bizantskom razdoblju (7. i 8. stoljeće), a 1335. učvrstio ih je Volvin od Steinberga, u službi Akvilejskog patrijarha, a zatim i Venecija.
Zdanje palače Soardo - Bembo počelo je poprimati sadašnji oblik i značajke početkom 15. stoljeća kad je obitelj Nadal, umjesto mosta koji je povezivao dvije kule, izgradila masivno stambeno središnje tijelo, pretvarajući utvrđeni dvorac u gospodsku palaču.
Krajem 15. stoljeća dvorac preuzima francusko-pijemontska-bergamaška obitelj Soardo koja ga je zadržala i 1502., unatoč činjenici da je te godine podestat Hieronimo Avogadro predložio mletačkom Senatu da se Soardima oduzme dvorac ("Bilo bi dobro kad bi Soardi vratio dvorac zajednici... u zamjenu za dvorac gdje je sada podestat.") te da ga se prenamjeni u Rektorovu palaču, jer je tadašnja (danas nepostojeća) bila u dotrajalom stanju.
Godine 1618., brakom Veronike Soardo i Alvisea Bemba, dvorac postaje vlasništvom venecijanske obitelji Bembo i tako ostaje daljnjih više od tri stoljeća. Potpuno obnovljena 2012. godine, danas je palača sjedište Zajednica Talijana Bale. U dvorcu Bembo čuva se bogata zbirka od 32 venecijanska povijesna kostima koji su šivani originalno u krojačkom atelijeru Marega iz Venecije.
Arhitektonski i ambijentalni oporavak zdanja, koje se odužilo i zakompliciralo nepostojanjem povijesne dokumentacije izgubljene u požaru 1945. godine, završio se 2012. godine. U obnovu ovog monumentalnog zdanja uloženo je dva milijuna eura, nepovratnih sredstava talijanskog Ministarstva vanjskih poslova, koja su pristigla posredstvom Talijanske unije (Unione Italiana), organizacije talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj i Sloveniji te Narodnog sveučilišta u Trstu (Università Poplare di Trieste.
Tijekom restauratorskih radova, pronađeni su, s nemalim iznenađenjem, tragovi prapovijesne gradine iz brončanoga doba i oni rimskoga kastruma, a u gornjim slojevima artefakti iz srednjovjekovnoga i venecijanskog razdoblja. Izvana, uklanjanje žbuke iz doba obitelji Bembo, donijelo je na vidjelo grb obitelji Nadal na lijevoj kuli, ali i gotičke monoforske prozore na prvom i drugom katu obje kvadratne kule.
Plemićka rezidencija uključivala je i treći toranj, odvojen od zgrade i smješten s njene desne strane (prema zapadu). Između svodova bifore ovoga visokog i krupnog tornja nalazi se grb obitelji Soardo. Ispod male preslice na vrhu tornja postavljen je stari gradski sat koje je nedavno restauriran.
Ugrađena u južnom dijelu zidina Castrum Vallisa, palača Soardo-Bembo, uz očiglednu impozantnost, privlači pozornost elegancijom dvostrukoga niza gotičkih prozora središnjega pročelja na renesansnom zidanom tijelu, stila koji se ponavlja u kvadratnim prozorima dviju bočnih kula i na zadnjem katu pročelja, dok su gotičke bijelo obrubljene monofore (prozori s gornjim polukružnim ili šiljastim lukovima) na sredini prvoga kata kule. Ovi gotički prozori ukrašavaju kako tornjeve blizance, tako i središnje tijelo.
Na vanjštini, ukrašenoj kamenim vijencima ispod krova i balkonom sa stupovima na prvom katu (balaustra), vidljiv je grb obitelji Bembo (1767.) na ušću kvadrifore na drugom katu središnjega pročelja.
Na fasadi lijeve četvrtaste kule nalazi se grb obitelj Nadal, dok se na desnoj kuli pojavljuje lav sv. Marka (iz 1455.) iznad kojeg je 1857. postavljen sunčani sat. Ispod lava su ulazna vrata s grbom podestata Bondumiera (1527.) na gotičkog luku vrata.
Taj se grb također pojavljuje na luku unutarnjih vrata: u androni između dvaju lukova nekad su se nalazila trostruka vrata od masivnog drva koje je bilo ojačano metalnim klinovima.
Danas su ova otvorena vrata pristup unutrašnjim ulicama koje su se nekada razvijale unutar zidina Castrum Vallisa, uključujući i strmi put koji vodi do vrha Mon Perina gdje se nalazi župna crkva. Vrlo je dojmljiv bunar koji se nalazi u dvorištu iza dvorca.
Obitelj Soardo, francuskog podrijetla nastanjena u Torinu i Bergamu, prisutna je Balama još od kraja 15. stoljeća. Sredinom 16. vijeka Soardo Soardo oženio je Giuliu Verzi i dobio sina Lorenza koji se, pak, ženi za Margeritu Clinasich, iz dvorca Lupoglav s politički austrijskog, ali etnički hrvatskoga dijela Istre, i 2. lipnja 1605. u Balama je iz toga braka rođena Veronica Soardo.
Lorenzo ubrzo umire, a udovica Margherita stupila je u drugi brak s Almericom Furengonom u Piranu, gdje se Veronica upoznala i udala vrlo mlada (1617.) za Alvisea Bemba, koji je tamo boravio sa svojim ocem Andreom Bembom, podestatom Pirana između 1617. i 1622. godine. Iz braka Veronice Soardo i Alvisea Bemba, 1621. u Vicenzi, gdje je Alvise bio kamerlengo (funkcija mletačkog namještenika koji je u mjestu službovanja nadgledavao gospodarske interese Venecije), rođen je Vincenzo Pietro.
Bilo je, dakle, francuske, pijemontske, lombardijske, mletačke i hrvatske krvi u potomstvu obitelji Soardo i Bembo. Međutim, Vincenzo Bembo neće imati nasljednika, a posjed Bale preći će na njegovog rođaka Pietra Bemba (1604-1646), s kojim zapravo nastaje istarski ogranak obitelji Bembo, u kojem će prevladati venecijanstvo.
Članovi obitelji Bembo postaju rektori Bala
Iz braka Pietra i Dee Furegoni iz Pirana, u Pagu (gdje je Pietro bio komornik), rodio se Marc'Alvise (1642-1710) koji će sa suprugom Venierom Pasqualigo dobiti petoro djece. Njihov drugorođeni Lorenzo pokazao je najveće zanimanje za Bale, držeći položaj podestata mjesta u četiri navrata (1706-1707, 1711-1712, 1716-1717, 1737-1738). Godine 1737., za vrijeme rektorata Lorenza Bemba, u župnoj crkvi podignut je bogati mramorni oltar u kojem su smješteni ostaci baljana blaženoga Juliana.
Tijekom 17. stoljeća obitelj Bembo u Balama postaje sve prisutnija. Premda je veliki interes i angažman pokazao Lorenzo Bembo (1673-1742), drugorođeni Marc'Alvisea – bio je podestat u četiri mandatska navrata, a jedno od njegovih šestero djece koje je dobio iz braka s Lorenzom Priuli, sin Giacomo (1704-1775), također je postao rektor Bala (1736-1737) – ipak su nasljednici Pietra Antonija (1670-1756), najstarijeg sina Marc'Alvisea i Lorenzovog brata, ostavili najdublji trag u mjestu.
Iz njegovog braka s Emilijom Paderni iz Udina, u Veneciji je rođen Tomaso-Lorenzo (Tomaso Bembo I., 1725-1792). Odrastao je, nakon prerane majčine smrti, u obitelji rođaka Marc’Alvisea (sina njegova ujaka Lorenza, brata njegova oca, Pietra Antonija), i godine 1750., upravo je od Marc'Alvisea preuzeo upravljanje Balama i postao prvi iz obitelji Bembo koji će se trajno nastaniti u mjestu. Godine 1755. oženio se Francescom Masato iz Rovinja (ova je obitelj izvorno iz Pirana) s kojom je imao desetoro djece.
Posljednji rođeni Giacomo-Lorenzo (1772-1842) pobrinuo se o baljanskim posjedima. Bio je načelnik Bala, u austrijskom razdoblju, od 1822. do 1842., a na funkciji ga je naslijedio je njegov sin Tomaso Giuseppe Maria (Tomaso Bembo II., 1819-1891), rođen iz braka s Gertrude della Zonca. Tomaso Bembo II. bio je na položaju načelnika Bala gotovo pola stoljeća i zaslužan je za važne javne zahvate, poput izgradnje škole, groblja i obnove katedrale 1882. godine.
Jeste već kupili darove? Ukoliko niste sutra vam donosimo vodič kroz božićnu kupnju koja se vodi načelom: lokalno, autohtono, ručno rađeno. Donosimo i priču o Puležanu koji po Istri lovi posve neobične stvari. I to ne puškom nego aparatom. Za sebe kaže "Nisam ja fotograf, ja sam školovani zidar”
U muškoj konkurenciji najbrži su bili Neven Baranašić, Deni Krnjus i Elvis Đukić, dok su među ženama najbrže bile Laura Bosnjak, Jasminka Marinčić Štifanić i Valentina Stančić
Kamion će biti pozornica zabavnoj i interaktivnoj predstavi “Popis Djeda Mraza” s vilenjacima, patuljcima, dobroćudnim divom te Djedom Mrazom. Predstave su besplatne i namijenjene djeci vrtićke dobi * Pulu će posjetiti u ponedjeljak, 16. prosinca od 18:30 sati na parkiralištu Karolina
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
