VELIKI USPJEH HRVATSKE UMJETNIČKE SCENE U FRANCUSKOJ Djela Slavka Kopača uvrštena s djelima jednog od najznačajnijih svjetskih umjetnika Jeana Dubuffeta

Izložba Sur Les Pas de Jean Dubuffet en Auvergne (Stopama Jeana Dubuffeta u Auvergneu) otvorena je u petak 8. srpnja u Musée d'Art Roger Quilliot u Clermont Ferranu, glavnom gradu francuske regije Auvergne.

Izložba je posvećena Jean Dubuffetu i njegovoj fazi stvaralaštva koja se vezuje za regiju Auvergne koju je posjećivao u više navrata tijekom 40-tih i 50-tih godina dvadesetog stoljeća gdje je njegova supruga Lili odlazila na liječenje pluća.

Period Dubuffetovog boravka u Auvergnu, važan je jer tada nastaje jedna od značajnijih serija njegovih slika Krava, a slika iz te serije, Vache au nez subtil (Krava suptilnog nosa) iz 1954. godine jedna je od deset najznačajnijih umjetničkih djela post-war art perioda, gdje se ubraja uz djela Francis Bacona, Jackson Pollocka, Yves Kleina i drugih. Cijene Dubuffetovih djela do danas sežu do gotovo 25 milijuna američkih dolara.

U ovu važnu izložbu posvećenu jednom od najznačajnijih umjetnika dvadesetog stoljeća, uvršten je i umjetnik Slavko Kopač, rodom Hrvat iz Vinkovaca, koji je prijateljstvo i rad s Dubuffetom započeo odmah po dolasku u Pariz 1948. godine kada mu je Dubuffet povjerio funkciju voditelja zbirke Art Brut te je na toj funkciji ostao gotovo 30 godina, sve do preseljenja zbirke u Lausanne u Švicarskoj.

Poznato je da je Slavko Kopač također boravio u regiji Auvergne zajedno s Dubuffetom te je za vrijeme svojih posjeta regiji slikao u Dubuffetovom studiju.

Kopačeva slika Krava iz 1949.godine (ulje na platnu, 72x92cm) koja pripada zbirci Nacionalnog Muzeja Moderne Umjetnosti u Zagrebu, po prvi put je prikazana uz Dubuffetove Krave koje nastaju pet godina nakon Kopačeve, a kustosica izložbe, Pauline Goutain objašnjava vezu ova dva umjetnika:

"Rodom iz Hrvatske, Slavko Kopač upoznao je Jeana Dubuffeta u kolovozu 1948. Njih su dvojica dijelili velike afinitete: prema materijalima, prema art brutu i na određeni način prema regiji Auvergne. Kopač je tijekom 1954. slikao u Dubuffetovom studiju te se pretpostavlja da je baš u tom zajedničkom prostoru sačuvana Pozzuolana - vulkanski materijal koji je koristio za izradu svoje skulpture Tête (Glava). Kopač je istraživao i druge materijale iz regije Auvergne. U 1950-im godinama koristio je emajliranu lavu za izradu “keramičkih slika” kako ih je nazvao nadrealist Benjamin Péret. Ova tehnika, koju je pokrenuo De Chabrol početkom 19. stoljeća, a zatim je kompanija Michelin koristila isti materijal za kutne oznake cesta, jedva se koristila sredinom dvadesetog stoljeća. Šezdesetih godina prošlog stoljeća, Kopač je gumama marke Michelin oblikovao poetične i misteriozne figure. Izložen u Galerie Chave u Venceu, njegov je rad bio tema Vialatteove kolumne iz 28. srpnja 1959. godine. Pomalo zasjenjen Dubuffetovom slavom, Kopač je 1982. volio podsjetiti da je njegova "slavna krava nastala prije Dubuffetovih krava", navela je kustosica izložbe, Pauline Goutain.

Uz sliku Krava, na izložbi su također prikazane Kopačeve umjetnine, ocakljena keramika na kamenu (Bez naziva, 1955., Emajlirana lava, 67x30,5cm) i skulptura Glava (Oko 1954, troska, drvo, smola, 12x8 cm, Privatna kolekcija, Vence) djela su koje je izradio od vulkanskog materijala Pozzuolana, koji je tipičan za regiju Auvergne.

- Nakon što je Fiorentinska akademija likovnih umjetnosti u svojoj monografiji Kopača predstavila kao jednog od najznačajnijih umjetnika koji su pohađali Akademiju tijekom prve polovice 20. stoljeća, ovo je još jedan dokaz da stvaralaštvo umjetnika Slavka Kopača pripada samom vrhu svjetske umjetničke scene 20. stoljeća. To što su djela umjetnika hrvatskih korijena, Slavka Kopača, čija su djela na izložbi u Francuskoj ravnopravno uvrštena s djelima jednog od najznačajnijih svjetskih umjetnika Jeana Dubuffeta, veliki je uspjeh hrvatske umjetničke scene, izjavila je doktorica znanosti Tamara Floričić, predsjednica Udruge za promociju edukacije, kulture i umjetnosti ArtRencontre, osnovane s ciljem očuvanja i valorizacije Kopačeve ostavštine.

Izložba je otvorena do 30. listopada 2022., a djela za izložbu ustupile su mnoge institucije:

- Fundacija Dubuffet, Pariz

- Nacionalni muzej moderne umjetnosti - Centre Pompidou, Pariz

- Muzej dekorativne umjetnosti, Pariz

- Znanstveni centar i muzej antropologije – le Musée des Confluences, Lyon

- Muzej moderne i suvremene umjetnosti i art bruta – LaM, Lille Métropole

- Muzej Barbier-Mueller, Geneve

- Kolekcija Art Brut, Lausanne

- Muzej europskih i mediteranskih civilizacija – Le Mucem, Marseille

- Nacionalni Muzej Moderne Umjetnosti, Zagreb

- Le F.R.A.C Auvergne-Rhône-Alpes, Clermont.Ferrand

- Javna knjižnica – La bibliothéque du patrimoine, Clermont-Ferrand

- Archives départementales du Puy-de-Dôme, Clermont-Ferrand

- Kolekcija KAWS, Ney York