Pobjednice 24. dječjeg festivala "Veseli glasi – Voci allegre" Vita Viljanac i Bella Barbarić
Žiri je ocjenjivao intonaciju, interpretaciju, odnosno vokalnu izvedbu i scenski nastup, a odluku je bilo vrlo teško donijeti
Kalendar Jurina i Franina ove godine donosi teme vezane uz tradiciju brodogradnje u Rovinju, tragičnu sudbinu željezničke pruge Lupoglav-Štalije, posjet austrougarskog cara Puli, plug barbanskog izumitelja, najbolju svjetsku tintu nastalu od istarskih šišarki ili baraboški, nekadašnje nezaobilazne stanice istarskog noćnog života - pulski Uljanik i porečki Internacional i štošta drugo...
Kalendar Jurina i Franina ove godine donosi teme vezane uz tradiciju brodogradnje u Rovinju, tragičnu sudbinu željezničke pruge Lupoglav-Štalije, posjet austrougarskog cara Puli, plug barbanskog izumitelja, najbolju svjetsku tintu nastalu od istarskih šišarki ili baraboški, nekadašnje nezaobilazne stanice istarskog noćnog života - pulski Uljanik i porečki Internacional i štošta drugo...
Predstavljanje ovogodišnjeg izdanja Jurine i Franine održat će se u srijedu, 16. studenog, u foajeu porečkog kazališta. Knjigu će predstaviti urednik Vlado Mandić, članica uredništva Ivona Orlić te izdavač Vladimir Bugarin koji je tu ulogu preuzeo nakon smrti Drage Orlića.
Prvo razdoblje izlaženja kalendara zaključeno je sedmim sveskom za 1929. godinu kada su talijanske vlasti zabranile hrvatski tisak i izdavačku djelatnost. Obnovljen je tek 1952. godine u znatno izmijenjenim političkim i društvenim okolnostima te nastavlja izlaziti sve do 1991. godine.
Nakon petogodišnje stanke publikacija je 2001. obnovljena kao godišnjak. Tri godišta kalendara, od 2019. do 2021. godine, izdala je tvrtka Errata corrige iz Musaleža, a glavni je urednik bio Drago Orlić. Nakladništvo Jurine i Franine od 2022. potpisuje tvrtka 5 do 12 iz Poreča, a glavni urednik je Vlado Mandić.
Lani su, kaže, prvi put izdali kalendar bez Orlića, iako je i on surađivao s uredništvom u počecima rada na prošlogodišnjem izdanju. I nije to jedino što se promijenilo u posljednjih godinu dana.
VLADIMIR BUGARINUsluge tiskanja otišle su gore za više od 50 posto. Tako da smo tražili financijsku podršku županijskog Odjela za kulturu i zavičajnost. U suprotnom ne bismo mogli realizirati projekt iako smo suradnicima obećali tek simbolične honorare. Većina njih novac ne želi ni primiti. Kažu da im je čast raditi za Jurinu i Franinu
Veliki interes autora doveo je do toga da su ove godine imali ogromnu količinu materijala te naprosto nisu svi tekstovi poslani uredništvu našli svoje mjesto u novoj knjizi.
- Jako nas veseli da ljudi tako vole raditi. Među njima ima poznatih istarskih novinara, publicista, književnika i kulturnih djelatnika. Ono čemu uvijek težimo jest to da ostanemo nekomercijalni i neovisni u svakom, pa tako i političkom, pogledu. Sačuvaj bože da objavimo kakav sponzorirani članak. Imamo jednog oglašivača kojeg smo stavili na korice i to je to, jasan je Bugarin.
Za stogodišnje Jurinu i Franinu pisalo je četrdesetak autora, neki od njih i po nekoliko tekstova.
U publikaciji koja će idućeg tjedna doživjeti svoju promociju može se tako čitati o najboljoj svjetskoj tinti izrađenoj od istarskih šišarki ili baraboški, o kvarnerskim mostovima, povijesti Fratarskog otoka, istarskog turizma te nekadašnjih nezaobilaznih stanica u noćnom životu Istre poput pulskog kluba Uljanika i porečkog Internacionala.
Godišnjak obrađuje i teme vezane uz tradiciju brodogradnje u Rovinju, tragičnu sudbinu željezničke pruge Lupoglav-Štalije, posjet austrougarskog cara Puli, plug barbanskog izumitelja i štošta drugo.
Uz Vladimira Bugarina i Vladu Mandića uredništvo čine još i: Vanesa Begić, Slaven Bertoša, Robert Buršić, Darko Duhovski, Marijan Milevoj, Ivona Orlić, Milan Rakovac, Mirjan Rimanić, Evelina Rudan i Davor Šišović.
Popratna skladba promotivnog videouratka Škocila je macka na štol djelo je književnika i glazbenika Daniela Načinovića.
Žiri je ocjenjivao intonaciju, interpretaciju, odnosno vokalnu izvedbu i scenski nastup, a odluku je bilo vrlo teško donijeti
Osumnjičeni je po dovršetku kriminalističkog istraživanja, uz kaznenu prijavu, predan u pritvorsku jedinicu policije
Glavni cilj ovog projekta je brižno čuvati kulinarsku tradiciju naših dragih baka, a kako to radi nona Annamaria Benčić iz Šišana pogledajte u videu
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.