Pobjednice 24. dječjeg festivala "Veseli glasi – Voci allegre" Vita Viljanac i Bella Barbarić
Žiri je ocjenjivao intonaciju, interpretaciju, odnosno vokalnu izvedbu i scenski nastup, a odluku je bilo vrlo teško donijeti
"Gradski odbor predložio je prevođenje Statuta Grada Poreča na čakavicu. Automatski se rodila ideja da čakavski jezik zaživi i kao službeni jezik u Gradu Poreču kad je već međunarodno priznat kao ravnopravan", rekao je Aleksandar Kovač. Sve bi funkcioniralo kao što trenutno funkcionira kod dvojezičnosti
"Gradski odbor predložio je prevođenje Statuta Grada Poreča na čakavicu. Automatski se rodila ideja da čakavski jezik zaživi i kao službeni jezik u Gradu Poreču kad je već međunarodno priznat kao ravnopravan", rekao je Aleksandar Kovač. Sve bi funkcioniralo kao što trenutno funkcionira kod dvojezičnosti
Na posljednjoj sjednici Grada Poreča SDP-ov Aleksandar Kovač predložio je uvođenje trojezičnosti u porečke institucije. Uz hrvatski i talijanski, predlažu uvođenje čakavskog jezika.
- S obzirom na to da je čakavica priznata kao ravnopravan jezik bilo bi poželjno da ta činjenica zaživi i u praksi. Gradski odbor predložio je prevođenje Statuta Grada Poreča na čakavicu. Automatski se rodila ideja da čakavski jezik zaživi i kao službeni jezik u Gradu Poreču kad je već međunarodno priznat kao ravnopravan, rekao je Kovač.
Ideja je potekla od bivšeg istarskog župana Steve Žufića a prijedlog su poslali i gradonačelniku Lorisu Peršuriću.
- Ova inicijativa nema veze s politikom nego s očuvanjem naše nematerijalne kulturne baštine. Priznanje čakavice kao svjetskog jezika dogodilo se 2020. godine i prošlo je ispod radara zbog pandemije. Čini nam se važno promocija i zaštita čakavskog jezika. Želimo onemogućiti da se ugasi. S obzirom da ima sve manje govornika, bojimo se da će jezik za dvije - tri generacije nestati. Niti ja više ne znam jezik kako su govorili moji roditelji, a pogotovo moja kćer nije imala prilike naučiti, kaže Žufić i naglašava da je čakavski jezik kulturno dobro i povijesni jezik kojim je uz latinski i njemački napisan i Istarski razvod.
- Sljedeći korak trebao bi biti uvođenje čakavice u škole, ali ne na način da mala djeca recitiraju pjesmice na čakavici nego da se uči kao obavezan jezik. Na taj način bi se očuvao i razvijao. Mogla bi ga naučiti i ona djeca kojoj nije materinji. U Hrvatskoj više od milijun ljudi govori čakavicom i želja nam je proširiti inicijativu diljem Istre i Hrvatske, naglašava Žufić.
Europska unija ima resurse za zaštitu nematerijalnih kulturnih dobara koje bi lokalne uprave mogle povući i usmjeriti u tečajeve čakavice kao i druge aktivnosti na očuvanju čakavskog jezika, rekao je Žufić.
U praksi, sve bi funkcioniralo kao što trenutno funkcionira kod dvojezičnosti.
- Čakavskim govornicima bilo bi time omogućeno da se koriste čakavicom u pravnom prometu. To ne podrazumijeva da bi svi gradski službenici poznavali čakavicu kao što danas ne znaju talijanski, kazao je Kovač.
To bi značilo da bi svi službeni dokumenti, službene stranice grada, obavijesti, javni natječaji itd. trebali biti prevedeni na čakavski. To, budimo realni, nije skroz zaživjelo ni s dovjezičnošću. Koliko god važno bilo očuvanje tradicije, nameće se pitanje je li uvođenje čakavskog jezika kao trećeg službenog jezika zbilja prioritet u Gradu Poreču?
- Mislimo da ima dovoljan broj govornika kojima je to u interesu i da oni čine dobar dio populacije u Istri. Zašto onda ne bismo krenuli u inicijativu da se tim ljudima omogući da koriste svoj jezik? pita Aleksandar Kovač. Naravno da ima važnijih problema, ali ni te važnije stvari nisu na dnevnom redu. A pitanje čakavice nije nečiji osobni hir već stav porečkog ogranka SDP-a, rekao je Kovač.
Među drugim temama za koje se porečki SDP zalaže Kovač je istaknuo zaštitu pomorskog dobra, ograničavanje širenja građevinskih zona te efikasniju stambenu politiku.
Žiri je ocjenjivao intonaciju, interpretaciju, odnosno vokalnu izvedbu i scenski nastup, a odluku je bilo vrlo teško donijeti
Osumnjičeni je po dovršetku kriminalističkog istraživanja, uz kaznenu prijavu, predan u pritvorsku jedinicu policije
Glavni cilj ovog projekta je brižno čuvati kulinarsku tradiciju naših dragih baka, a kako to radi nona Annamaria Benčić iz Šišana pogledajte u videu
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.