Spomen šetnju posvećenu antifašističkoj prošlosti i antifašističkim (po)ratnim grafitima grada Vodnjana, nakon koje je uslijedilo otvorenje izložbe umjetnika Igora Grubića, pod nazivom 'How to stretch the poem beyond the limit of words' ('Kako razvući pjesmu onkraj granica riječi') minulog je vikenda organizirala umjetnička organizacija Apoteka - prostor za suvremenu umjetnost.
U spomen šetnji Vodnjanom, koncipiranoj kao studijska šetnja po vodnjanskoj antifašističkoj prošlosti, grupa od 20-ak posjetitelja upoznata je sa značajnim događajima antifašističke prošlosti Vodnjana, poput "Vodnjanske bitke" 16. januara 1920. godine, i s antifašističkim grafitima koji su nastajali tijekom i neposredno nakon Drugog svjetskog rata, a kojima je posvećen veći dio spomen šetnje.

Spomen šetnju vodio je kulturolog Eric Ušić, do njega Igor Grubić
Posjetitelji su kroz šetnju gradom informirani o povijesnoj pozadini i razlozima nastanka grafita, o njihovim karakteristikama i funkcijama te o njihovim značenjima i značaju kako u (po)ratnom tako i u suvremenom kontekstu. Spomen šetnju vodio je kulturolog Eric Ušić.
Svojedobno je Igor Grubić, na pitanje zašto postoji zazor dijela društva prema spomenicima NOB-a, odgovorio novinarki Globusa: "Mislim da je definitivno potrebno razdvojiti ideološku prizmu socijalističkog društvenog sustava u kojem su spomenici izgrađeni od čiste nevine ideje antifašizma u NOB-u. Činjenica je da su to mjesta sjećanja na stradanja velikog broja ljudi koji nisu ginuli iz ideoloških razloga, nego su se borili i žudjeli za slobodom, boljim, pravednijim i tolerantnijim društvom, u kojem će se cijeniti jednakost svih građana. Dugoročno zanemarivanje, negiranje i oglušivanje na takve humane vrijednosti i činjenice da su drugi dali svoje živote može posljedično dovesti do društva koje takve vrijednosti neće ni graditi ni poštovati i jednog dana može voditi do toga da naši bliži ili mi sami postanemo žrtve. Zato kažem da nepoštovanje spomenika i mjesta stradanja znači nepoštovanje sebe samih".
Kako navodi kustosica i suosnivačica Apoteke Branka Benčić, izložba okuplja radove Igora Grubića realiziranih posljednjih 20-ak godina u različitim medijima, od intervencija/akcija u javnom prostoru i njihove fotodokumentacije, preko teksta, do kolaža, koji na specifičan način predstavljaju rez u tkivo stvarnosti.

U vodnjanskoj Apoteci-prostoru za suvremenu umjetnost
- Prizori koje pred nas postavlja umjetnik formiraju mrežu različitih odnosa - pitanja društvene i političke stvarnosti, kolektivnog nasljeđa antifašističke borbe, emancipacije te poruka i poetskog potencijala jezika. U eseju 'Figuracije otpora' Dejan Sretenović zaključuje kako umjetnost Igora Grubića adresira proizvodnju vidljivosti i senzitivnosti za događaje, stanja i procese u društvu i kao takva prati generalnu (subpolitičku) orijentaciju socijalno angažirane umjetnosti danas, dok, s druge strane, ostvaruje puni intenzitet doživljaja djela kao estetskog čina figuracije otpora, navodi Benčić.
Središnje mjesto na izložbi zauzima antologijska fotografska instalacija '366 rituala oslobađanja' koja predstavlja poligon u okviru kojeg se istražuju poetske i političke mogućnosti kritike i emancipacije.
Obilježavajući 40. godišnjicu revolucionarne 1968. godine, '366 rituala oslobađanja' realizira se kao niz svakodnevnih rituala, odnosno mikropolitičkih akcija i intervencija koje je umjetnik izvodio svakodnevno tijekom 2008. godine. Strukturiran kao serija fotografija koje se slažu montažnim principom jump cuts, ovaj opsežan i kompleksan rad dokumentira spoj gerilskih ilegalnih akcija, izravnost susreta s ulicom, performativnost, građanski neposluh, poetski terorizam.
Spomen šetnja i izložba organizirane su u sklopu projekta “Novi pristupi baštini: antifašizam i mir u obrazovanju i suvremenoumjetničkim praksama”, koji u partnerstvu provode Apoteka – Prostor za suvremenu umjetnost, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i Savez antifašističkih boraca Primorsko- Goranske Županije. Projekt “Novi pristupi baštini: antifašizam i mir u obrazovanju i suvremenoumjetničkim praksama” je podržan kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.