Ivo Pogorelić, legenda svjetskog pijanizma, u petak 23. svibnja nastupit će u Puli u okviru 2. pijanističkog festivala Piano PoolA. Koncert će se održati u Istarskom narodnom kazalištu – Gradskom kazalištu Pula s početkom u 19.30 sati, a na programu pulskog koncerta Ive Pogorelića su djela Ludwiga van Beethovena: Sonata br. 8 u c-molu, op. 13 'Patetična', Sonata br. 17 u d-molu, op. 31, br. 2 'Oluja', Bagatela u D-duru, op. 33, br. 6, Bagatela u Es-duru, op. 126, br. 3, Sonata br. 23 u f-molu, op. 57 'Appassionata'.
„Nakon turneje u Japanu te koncerata u Ženevi, Berlinu, Münchenu i Varšavi, maestro Ivo Pogorelić gostuje u Puli 23. svibnja nakon puna tri desetljeća, na što je umjetnička organizacija IM Infinite Music kao kreator Piano PoolA festivala osobito ponosna“, ističu Vesna Ivanović Ocwirk i Marijan Đuzel, pijanisti i osnivači umjetničke organizacije IM Infinite Music u čijoj se organizaciji održava pijanistički festival Piano PoolA.
Glasoviti pijanist Ivo Pogorelić obilježio je klasičnu glazbenu scenu našeg vremena. Njegov jedinstveni glazbeni talent i inovativan pristup svrstali su ga među najoriginalnije glazbene umove današnjice. Pogorelićev pustolovni duh, cijenjen zbog lucidnosti u otkrivanju novih mogućnosti glazbenog izričaja, zaogrnut je pijanizmom najviše estetske vrijednosti, neponovljive virtuoznosti i tehničkog majstorstva. Njegove evokativne interpretacije, oblikovane istančanim glazbenim ukusom, rijetke u naše vrijeme, proširile su horizonte i razumijevanje klavirske literature postavljajući nove standarde pijanističke interpretacije. Zahvaljujući beskompromisnom umjetničkom kriteriju i predanoj potrazi za idealom glazbenog izričaja, Pogorelić je u više od četiri desetljeća sviranja ostvario autentična ostvarenja koje iznimno cijeni publika i kritika, a njegovi koncerti diljem svijeta stekli su status željno iščekivanih kulturnih događaja, najavljuju organizatori pijanističkog festivala Piano PoolA, a koji se održava do 23. lipnja 2025. te u svom drugom izdanju u Puli i Poreču donosi pet koncerata uglednih svjetskih pijanista.
Ulaznice za koncert Ive Pogorelića u Puli moguće je kupiti na blagajni INK te putem mrežnih stranica kazališta i sustava mojekarte.hr.
Ivo Pogorelić, životopis
Rođen u Beogradu 1958., sin glazbenika, Ivo Pogorelić započeo je svoje glazbeno obrazovanje kada mu je bilo sedam godina, a debitirao je solističkim recitalom u dobi od 10 godina. Nakon početnog glazbenog razvoja u Beogradu, preselio se u Moskvu 1970. gdje nastavlja školovanje. Ondje je proveo sljedećih deset godina, najprije pohađajući Središnju specijalnu glazbenu školu na Konzervatoriju „P. I. Čajkovski“, a potom, između 1975. i 1980., studirajući na Moskovskom konzervatoriju. Radikalan zaokret u njegovu umjetničkom razvoju dogodio se nakon susreta s istaknutom gruzijskom pijanisticom i pedagoginjom Alisom Kezeradze s kojom je 1976. godine započeo intenzivnu i plodonosnu profesionalnu suradnju. Zahvaljujući njezinoj pouci o osnovama zapadne tradicije ruske pijanističke škole, čije je temelje krajem 19. stoljeća postavio posljednji Lisztov učenik Alexander Siloti, a nadogradile ih Nina Plesceeva i Alisa Kezeradze, Pogorelić je redefinirao svoju tehniku usvajajući znanja stečena iz višeslojnog iskustva različitih generacija istaknutih klavirskih umjetnika. Ekskluzivnost tog stečenog znanja, temeljena na generacijskoj liniji, sedmoj nakon Beethovena i petoj nakon Liszta, izdvojit će Pogorelića i zajamčiti mu posebno mjesto u povijesnoj plejadi svjetskog pijanizma.
Prvi u nizu većih uspjeha Ivo Pogorelić doživio je već sredinom sedamdesetih, kada je 1975. godine pobijedio na državnom natjecanju u Zagrebu, nakon čega je uslijedilo snimanje prvog LP albuma za diskografsku kuću Jugoton s izvedbama djela Debussyja, Prokofjeva i Kelemena. Koncertnu aktivnost Pogorelić intenzivira 1978. godine, kada kao solist odlazi na dvomjesečnu turneju po SAD-u s Dubrovačkim festivalskim orkestrom. Samo nekoliko mjeseci kasnije doživio je svoje prvo važno međunarodno postignuće kada je pobijedio na pijanističkom natjecanju Alessandro Casagrande u Terniju. Ova pobjeda otvorila je put nizu koncerata tijekom 1978. godine u talijanskim glazbenim središtima poput Napulja i Milana, na Festivalu u Spoletu, kao i brojnim drugim.
Još veću pozornost svjetske glazbene javnosti Pogorelić je privukao 1980. godine kao laureat prestižnog 14. međunarodnog pijanističkog natjecanja u Montrealu, gdje je u finalu spektakularno izveo Treći klavirski koncert Sergeja Prokofjeva. Iste godine Pogorelić je sudjelovao i na 10. međunarodnom pijanističkom natjecanju Fryderyk Chopin u Varšavi, gdje je iz nikad do kraja razjašnjenih razloga eliminiran prije finalnog kruga. Ova kontroverzna i neutemeljena odluka izazvala je nezadovoljstvo pojedinih članova žirija koji su iz protesta napustili natjecanje, dok je pijanistica Martha Argerich svoju odluku o odlasku obrazložila proglašavanjem Pogorelića genijem. Ovaj događaj, kao nijedan do sada u povijesti glazbenih natjecanja, odjeknuo je u svjetskoj glazbenoj javnosti koja je Pogorelića smatrala pravim pobjednikom ovog natjecanja.
Na valu golemog interesa koji je izazvao na Chopinovom natjecanju nesvakidašnjim interpretacijama, zadivljujućom tehnikom i inovativnim pristupom interpretaciji, Pogorelić je stekao priznanje kao pijanist iznimnih kapaciteta i nadasve suvremenog duha. Na pozive brojnih prestižnih koncertnih kuća, započinje intenzivan niz koncerata u Europi, Sjevernoj Americi, Australiji i Japanu. Nakon njegovog debija u njujorškom Carnegie Hallu 1981. uslijedili su senzacionalni solo nastupi na najvažnijim svjetskim pozornicama, kao i oni s renomiranim orkestrima kao što su Bečka i Berlinska filharmonija, simfonijski orkestri Londona, Bostona i Chicaga, Njujorška i Losangeleska filharmonija te orkestri Tonhalle i Concertgebouw i mnogi drugi.
U isto vrijeme Pogorelić se posvetio i studijskom snimanju. Njegov debitantski LP album Chopin Recital, snimljen za Deutsche Grammophon 1981., postao je bestseler ubrzo nakon izlaska, a sljedeće godine, kao ekskluzivni izvođač izdavačke kuće, Pogorelić je počeo kontinuirano snimati. Bogata diskografija Ive Pogorelića, koja do danas broji ukupno 16 albuma i 3 videospota s interpretacijama djela širokog stilskog raspona, od glazbe baroknih skladatelja do glazbe umjetnika 20. stoljeća, jedinstvena je po dosljednosti interpretativnog koncepta u svakom pojedinom albumu. Ova izvanredna izdanja antologijske vrijednosti i kultnog statusa u diskografiji klasične glazbe stekla su ogroman broj slušatelja diljem svijeta, ostajući u katalogu izdavačke kuće godinama, kroz razna reizdanja, neka čak i desetljećima nakon inicijalnog izdanja.
Njegujući umjetnikov kultni status, Deutsche Grammophon je 2006. objavio dvostruki CD s kompilacijama njegovih interpretacija pod nazivom The Genius of Pogorelich, nakon čega je 2015. uslijedio box set s albumima koje je Pogorelić snimio za ovu izdavačku kuću između 1981. i 1998. Ovaj integralni uvid u izvanrednu diskografiju ovog pijanista nagrađen je prestižnom francuskom nagradom Diapason d'Or ubrzo nakon objavljivanja.
Godinu dana kasnije, 2016., maestro Pogorelić je u suradnji sa streaming platformom Idagio napravio nove snimke djela Ludwiga van Beethovena i tako postao prvi klasični glazbenik koji se fokusirao na ovaj oblik tehnološki visokokvalitetne produkcije i distribucije glazbenih zapisa.
Uz četrdesetogodišnju bogatu i raznoliku profesionalnu karijeru na svjetskim pozornicama, Ivo Pogorelić je i društveno angažiran, prvenstveno humanitarnim radom i pomaganjem mladim umjetnicima. U svrhu potpore mladim glazbenicima, Pogorelić je 1986. godine u Zagrebu osnovao Fond za mlade glazbenike s ciljem financiranja njihovog stručnog obrazovanja u inozemstvu. Utemeljio je i Međunarodni glazbeni festival Ivo Pogorelich u Bad Wörishofenu u Njemačkoj 1989. godine, koji je kroz devet godina postojanja ispunio misiju podrške velikom broju mladih glazbenika, ali i ansambala i orkestara na putu njihove međunarodne afirmacije. Za svoj svestrani angažman u promicanju najviših vrijednosti kulture, umjetnosti i obrazovanja u najširem međunarodnom kontekstu, Pogorelić je bio prvi klasični glazbenik koji je 1988. godine dobio čast biti proglašen UNESCO-vim veleposlanikom dobre volje. Podižući profesionalne kriterije i sustav vrijednosti u području pijanističke umjetnosti, Pogorelić je 1993. godine u Pasadeni (SAD), pokrenuo International Solo Piano Competition.
Na tragu manifestacija u Bad Wörishofenu i Pasadeni, u Carnegie Hallu 2016. utemeljeno je natjecanje Manhattan International Music Competition. U znak poštovanja prema pionirskom radu velikog pijanista, Ivo Pogorelić je proglašen počasnim predsjednikom i glavna nagrada nosi njegovo ime.
Njegujući duh europske kulturne tradicije kojoj pripada svojim pijanističkim naslijeđem i umjetničkim doprinosom, maestro Pogorelić nastavlja s izvođenjem kapitalnih djela solističke i koncertne pijanističke literature na pozornicama Europe, Sjeverne i Južne Amerike te Dalekog istoka. Ovaj impresivan repertoar, kojem se neprestano dodaju nova djela, posljednjih se nekoliko godina usredotočio na opsežne klavirske cikluse Schumanna, Brahmsa, Debussyja, Ravela, Rahmanjinova i Stravinskog, kao i one Chopina, Schumana i Rahmanjinova, oduševljavajući kritiku i publiku cijelog svijeta.
U sezoni 2018./2019., u kojoj je virtuoz Pogorelić proslavio i 60. rođendan i 40 godina karijere, japanska državna televizija NHK dovršila je dugometražni dokumentarni film posvećen kultnom pijanistu, snimljen na povijesnim lokacijama grada Nare, koji je te godine proslavio 20 godina na UNESCO-vom popisu svjetske baštine.
U kolovozu 2019. Ivo Pogorelić nakon 20 godina objavljuje svoju prvu studijsku snimku za Sony Classical. Album uključuje dvije sonate Ludwiga van Beethovena – br. 22, op. 54, i br. 24, op. 78 i Drugu klavirsku sonatu Sergeja Rahmanjinova, op. 36. Maestro Pogorelić odabrao je ova djela kako bi istražio duboki utjecaj Beethovenove revolucionarne skladateljske tehnike na kasniju generaciju skladatelja. Na albumu objavljenom za Sony Classical u veljači 2022. predstavio je izbor kasnih remek-djela Frédérica Chopina: Nokturno op. 48, br. 1, Nokturno op. 62, br. 2, Fantazija op. 49 i Klavirska sonata br. 3 u h-molu op. 58.
