„Kada sam prije desetak godina odveo gimnazijalce iz Poreča u Rižarnu San Sabba, bili su šokirani. Ne zbog koncentracijskog logora kao takvog, nego zato što se to događalo u njihovu susjedstvu. Svi su čuli za Auschwitz, Treblinku ili Dachau, ali nisu znali da se takvo zlo događalo u našem dvorištu“, kazao je županijski pročelnik za kulturu Vladimir Torbica na otvaranju izložbe „Sjećanje na žrtve, upozorenje živima“ u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre na pulskom Kaštelu.
Doista, teško je zamisliti da je na samo stotinjak kilometara od Pule postojalo mjesto na kojem su ljudi bili zatočeni, mučeni i ubijani, dok su drugi odande deportirani u nacističke logore diljem Trećeg Reicha. Rižarna San Sabba izgrađena je krajem 19. i početkom 20. stoljeća kao postrojenje za ljuštenje i preradu riže. Nakon prestanka proizvodnje kompleks je preuzela Kraljevska talijanska vojska, koja ga je 1940. pretvorila u vojarnu. Poslije njemačke okupacije u rujnu 1943. bivša tvornica postala je policijski pritvorski logor s ćelijama i krematorijem – jedini nacistički logor takve vrste na području Italije.
Služio je za pritvaranje, mučenje i ubijanje talaca, antifašista te talijanskih, slovenskih i hrvatskih partizana, ali i kao tranzitni logor za zatočenike namijenjene deportaciji u Treći Reich. Među njima bila je i većina Židova deportiranih s područja Jadranskog primorja.
Nakon rata kompleks je petnaestak godina služio kao izbjeglički kamp, među ostalim i za talijanske izbjeglice iz Istre, Rijeke i Dalmacije. Godine 1965. proglašen je nacionalnim spomenikom, a deset godina kasnije, nakon preuređenja prema projektu tršćanskog arhitekta Romana Boica, otvoren je kao memorijalni muzej. Danas je jedno od najvažnijih mjesta sjećanja u Italiji, koje godišnje posjeti oko 130 tisuća ljudi.
Izložba postavljena na Kaštelu donosi dvadeset crno-bijelih fotografija Marina Iermana, snimljenih 2020. godine. Kroz monumentalne prostore Rižarne fotografije posjetitelja pozivaju na tihu i samotnu kontemplaciju mjesta obilježenog stradanjem.
Ierman je dugi niz godina radio kao fotograf i dizajner izložbenih postava tršćanskih gradskih muzeja. Među njegovim projektima ističu se postavi Muzeja starina „J. J. Winckelmann“, Kazališnog muzeja „Carlo Schmidl“ i Muzeja orijentalne umjetnosti.
Prisutne na Kaštelu pozdravio je ravnatelj Povijesnog i pomorskog muzeja Istre Gracijano Kešac, koji je nakon kratkog uvoda riječ prepustio Stefanu Bianchiju, ravnatelju tršćanskih Gradskih muzeja povijesti i umjetnosti. Bianchi je zahvalio pulskom muzeju na organizaciji i suradnji te najavio da bi prije zatvaranja izložbe u Puli trebao biti organiziran i susret s autorom fotografija. Izrazio je i žaljenje što otvaranju nije mogao prisustvovati nedavno preminuli pročelnik za kulturu Grada Trsta Giorgio Rossi. Njegovoj obitelji i kolegama sućut je izrazio i zamjenik pulskog gradonačelnika Vito Paoletić, naglasivši važnost suradnje i prijateljstva između pulskih i tršćanskih kulturnih ustanova.
Muzejska savjetnica Katarina Marić kazala je da je riječ o teškoj, ali iznimno važnoj temi koju je potrebno uvijek iznova otvarati.
„Ova je tema posebno važna za Pulu i Istru jer su mnoge istarske obitelji imale nekoga tko je bio odveden u Rižarnu San Sabba. Neki se nisu vratili, dok su drugi iz nje deportirani u logore diljem Trećeg Reicha. Iermanove fotografije imaju snažan emocionalni naboj i iznimno su dobro uklopljene u ovaj prostor“, kazala je Marić.
Autorica izložbe i kustosica Rižarne San Sabba Anna Krekic zahvalila je Istarskoj županiji, Gradu Puli i Povijesnom i pomorskom muzeju Istre na mogućnosti da izložbu predstave pulskoj publici.
„Izložbu smo prvi put postavili 27. siječnja 2023. godine, povodom Dana sjećanja, u Dvorani komemoracija Rižarne San Sabba. Od samog smo je početka zamislili kao putujuću izložbu kojom se priča o povijesti Rižarne. Posebno nas raduje što je stigla u Pulu jer dijelimo velik dio povijesti, a muzejski ju je tim u ovom prostoru predstavio na najbolji mogući način“, kazala je Krekic.
Pojasnila je da fotografije prikazuju današnji izgled memorijala, nastao nakon opsežne rekonstrukcije početkom 1970-ih godina. Podsjetila je i da se ove godine obilježava 50. godišnjica procesa za zločine počinjene u Rižarni, održanog u Trstu 1976. godine.
„Zbog toga mi je posebno drago što smo ovdje upravo u godini u kojoj se prisjećamo tog važnog trenutka pravde“, poručila je kustosica.
Izložbu je priredila Anna Krekic, organizirao ju je Grad Trst uz potporu talijanskog Ministarstva kulture, a sve fotografije pripadaju Fototeci Gradskih muzeja povijesti i umjetnosti u Trstu. U Povijesnom i pomorskom muzeju Istre može se razgledati do 14. rujna.
