Bivši stanovnici samačkog hotela iz Pomera sele u Pulu. Korisnici Prihvatilišta za beskućnike ŽIVJET ĆE U 'ORGANIZIRANOM STANOVANJU'

Pred nama je sveobuhvatna reorganizacije smještaja pulskih beskućnika, koja će obuhvatiti i bivše korisnike Samačkih hotela koji su trenutno smješteni u Pomeru.

Glavni cilj cijele reogranizacije jest da se svima pruže iste šanse i iznivelira usluga s resursima koji u gradu Puli postoje i neki, nakon drugog vremena, napokon dobiju svoj pravi dom. 

U zahtjevnom projektu sudjeluju, uz resornu pročelnicu Grada Pule Ivanu Sokolov, i Helena Babić voditeljica Prihvatilišta za beskućnike Istarske županije te Varja Bastiančić, predsjednica udruge Institut Pula koja je osmislila prvo hrvatsko prenoćište Rachem, otvoreno nedavno u Tršćanskoj ulici u Puli.

Varja Bastiančić preuzima zgradu Prihvatilište u Valturskoj

Za sada će se preseliti u dva stana. Ideja je, da se za one koje se to može, u sklopu modela Housing first, tijekom vremena nađe trajno rješenje u vidu garsonjera ili malih stanova.

Kako doznajemo, već se vode razgovori s nekim vlasnicima stanova koji su načelno pristali na ovakav angažman, budući da plaćanje stanova preuzima na sebe Grad i s tim neće imati problema. Korisnici će u stanovima imati i svu nužnu potporu te neće biti prepušteni sami sebi.

Kako nam je pojasnila Sokolov, nekadašnji korisnici samačkog hotela u Puli prije dvije su godine - radi zatvaranja zgrade - smješteni na plaćeni smještaj u Pomer, no sada ugovor o najmu te zgrade ističe što ih je potaklo da probaju riješiti cjelokupnu situaciju s ovom, najranjivijom skupinom ljudi u gradu.

- Dva su glavna problema oko njihova smještaja. Prvi je što oni tamo nisu imali nikakvu sustavnu pomoć, a druga to što je Grad Pulu to na godišnjoj razini, za 15 ljudi, plaća 133 tisuće eura godišnje, dok bi iduće godine za Prenoćište, Prihvatilište i za Pomer trebali izdvojiti čak 400 tisuća eura godišnje, da je sve ostalo kao i do sada.

S otvorenja prvog hrvatskog prenoćišta u Tršćanskoj ulici

No, poanta nam je zapravo da ti ljudi napokon dobiju podršku, jasno je da oni ne mogu u Pomeru ostati zauvijek i sada je prilika da se oni koji mogu sami snađu, a da onima koji nemaju mogućnosti mi i dalje nastavimo pomagati, pojašnjava nam Sokolov.

Besplatan smještaj i dva obroka dnevno

Napominje da oni seljenjem u Pulu dobivaju dvije pogodnosti: prva je ta da smještaj više neće morati plaćati te će im ostati cijela mirovina ili zajamčena minimalna naknada te će imati dva obroka dnevno. Točnije, oni koji imaju pravo na Pučku kuhinju ovdje će dobivati večeru, a oni koji nemaju imat će dva kuhana obroka dnevno, pojašnjava Sokolov.

No, prije svega, naglašava, imat će sustavnu potporu.

Razlika je, prema smještaju u Pomeru, što će ovdje moći boraviti tijekom cijelog dana i noći, izuzevši vrijeme od 8 do 14 sati kada će prostor biti zatvoren, između ostalog i radi čišćenja, a oni će moći otići kod liječnika, u Pučku kuhinju....

Popodne će im na raspolaganju biti socijalna radnica koja će rješavati njihove probleme individualno: od zdravstvenog osiguranja do mirovina.

- U Domu Rachem imat ćemo na raspolaganju 35 kreveta s tim da ćemo korisnicima iz Pomera izaći ususret i dati im mogućnost da sami biraju s kim žele biti cimeri. Oni će biti smješteni u velikim sobama u jednom dijelu zgrade, dok će korisnici koji dolaze samo prespavati biti u prizemlju.

Dnevni boravak i kuhinja bit će im zajednički prostori, veli Bastiančić napominjući da se većina njih ionako poznaje, i da nije pravedno raditi preveliku razliku među njima na način da jednima Grad plaća najam, a drugi imaju tek gdje prespavati.

Obje su kategorije ljudi, dodaje, slične, i ljudski im je jednako pomoći.

Prihvatilište u Valturskoj ulici

- Probat ćemo proces prilagodbe proći što bezbolnije. Jasno nam je da je svaka promjena teška, no svi moraju biti svjesni da će na određene kompromise morati pristati. Nije nam cilj da se netko uljuljka u ovisnost o gradskoj pomoći već da se ljude, koji to mogu, 'digne na noge', da onaj tko može krene raditi, nešto si sam unajmi, a mi smo tu da im kroz cijeli taj proces pružimo potporu, navodi nam Varja.

Dodajući da nitko tko želi pomoć, neće ostati na cesti, navodi da će se svima ponuditi za njih optimalna rješenja.

No napominje da potrebitih u Puli ima jako puno i ovo je zapravo način na koji se pokušava pomoći svima jednako. Stoga će se, naglašavaju naša sugovornice, svakom će se korisniku pristupati individualno jer iza svakog stoji neka njegova priča, i različiti životni problemi.

Benefite će, dodaju, osjetiti i oni koji su do sada dolazili prespavati u prenoćište jer će u Valturskoj imati svoje ormariće u kojima će moći ostaviti svoje stvari, što do sada nisu mogli. Dosadašnji korisnici prihvatilišta biti će obuhvaćeni takozvanim organiziranim stanovanjem te po prvi puta imati "svoj dom".

Doduše trenutno zajednički sa cimerima, no to je tek privremeno rješenje jer će se raditi na tome da se, s vremenom, oni osamostale pa će i ova skupina ljudi zapravo biti na velikom dobitku i u mogućnosti da napokon dobiju svoj pravi dom, navode nam naše sugovornice.

Helena Babić, voditeljica Prihvatilišta

Helena Babić, dugogodišnja voditeljica Prihvatilišta prenosi nam da su njihovi korisnici upoznati s projektom Housing first jer su dva beskućnika već smještena u stanove i da su time oduševljeni.

- Jedino što oni zapravo žele jer neki njihov stančić, krov nad glavom i zato im se ova ideja jako sviđa. Problem s prihvatilištem je taj što ljudi nemaju, kada se podignu na noge, gdje otići jer samačkih hotela više nema, a podstanarstva su izuzetno skupa, i korisnici su ovdje počeli trajno boraviti što nije sretno rješenje, navodi Babić te pojašnjava;

Institucionalizacija nije dobra

- Institucionalizacija, što se nama počelo događati, nikada nije dobra, i puno je normalnije živjeti u nekom organiziranom stanovanju s njih dvoje, troje nego u prihvatilištu gdje nemate svoju privatnost, gdje je bilo i po 20 različitih ljudi koji su prisiljeni živjeti zajedno, pa onda dolazi do trzavica, svađa...  Ovo su velike promjene za nas, ali promjene u dobrom smjeru kojima se radujemo.

Uvijek će biti ljudi koji se neće moći prilagoditi i koji će i dalje htjeti živjeti u napuštenim prikolicama, no za njih imamo mobilne timove pomoći, navodi Babić te pojašnjava;

Dnevni boravak dosadašnjeg Prihvatilišta za beskućnike

Na upit što se onda događa s prenoćištem u Tršćanskoj ulici, Sokolov i Bastiančić navode da će ono tek kratkotrajno biti prazno, jer se ovdje, pomoću europskih sredstava, namjerava osmisliti veća stambena zajednica koja će zapravo biti "na pola puta" između Doma Rachem i osamostaljivanja korisnika.

- Ovo je zapravo međufaza koju moramo izgurati da se na kraju sve posloži i iz onog što imamo izvučemo maksimum za sve korisnike, navodi Sokolov dodajući kako se zahvaljujuje Istarskoj županiji na financijskoj podršci kojom će ih i dalje pratiti u ovoj, novoj priči.

Prenoćiste u Tršćanskoj

Upitana očekuje li otpor, prije svega korisnika iz Pomera, veli nam da se s njima već razgovaralo i kako su ideju o premještaju u Pulu prihvatili dobro.

S njima će se, doznajemo, odraditi još nekoliko sastanaka, no cijela bi tranzicija trebala biti gotova do kraja studenog kada ističe ugovor za najam u Pomeru.

- Iskustva su pokazala da upravo housing first i projekt prenoćišta s dnevnim boravkom daju najbolje rezultate i da ljude najviše motiviraju da riješe svoje teške životne situacije. Nadamo se da će tako biti i u Puli koja će još jednom predvoditi pozitivne trendove, kao i do sada, zaključuju optimistično naše sugovornice.