Politika i društvo

paket mjera za ublažavanje krize

Bolnice, škole i vrtići plaćat će struju kao kućanstva?

U fokusu paketa mjera su socijalno najugroženije skupine u društvu, oni koji primaju zajamčenu minimalnu naknadu, nezaposleni i umirovljenici koji će i dalje primati energetski dodatak kako bi lakše podmirili račune


 
1 min
Borka Petrović ⒸFOTO: Manuel Angelini

U fokusu paketa mjera su socijalno najugroženije skupine u društvu, oni koji primaju zajamčenu minimalnu naknadu, nezaposleni i umirovljenici koji će i dalje primati energetski dodatak kako bi lakše podmirili račune

Škole, vrtići, domovi za starije i nezbrinutu djecu, fakulteti, bolnice, vjerske zajednice i udruge koje pomažu ugroženima, struju bi ubuduće mogli plaćati kao kućanstva ili kroz niže fiksne cijene. Računaju na isto kada je u pitanju i plin, doznaje RTL danas.

Idućeg tjedna Vlada Republike Hrvatske objavit će paket mjera kojima namjerava pomoći građanima i poduzetnicima zbog povećanja cijena energenata.

Prema neslužbenim informacijama, upravo je ovo jedna od njih - da bolnice, škole, vrtići i neke druge javne institucije, cijene plaćaju kao kućanstva.

U fokusu paketa mjera su socijalno najugroženije skupine u društvu, oni koji primaju zajamčenu minimalnu naknadu, nezaposleni i umirovljenici koji će i dalje primati energetski dodatak kako bi lakše podmirili račune.

Očekuje se da će potpore nastaviti primati i ribari i poljoprivrednici.


Nastavite čitati

Uz Pulu, noćni marš prošao kroz još tri velika hrvatska grada

Noćni marš u središtu Rijeke odvijao se pod geslom "Nema antifašizma bez žena",a prosvjedni hod su organizirale lokalne feminističke organizacije i građanske inicijative na čelu s udrugom SOS Rijeka s porukom da trajna sloboda i ravnopravnost žena ne mogu biti izborene bez stvarnog antifašizma

U JAVNOM PROSTORU TE SU ŽENE GOTOVO NEVIDLJIVE: U Zagrebu održan skup o položaju stranih radnica

Najviše ih dolazi iz Nepala (oko 50 posto), zatim iz Filipina (45 posto) i Indije (oko četiri posto), dok ih manji broj dolazi iz Egipta, Uzbekistana i Bangladeša. Većina radnica migrantica u Hrvatskoj u dobi je između 25 i 29 godina, a najčešće rade u ugostiteljstvu, prodaji i industriji * "Njihov je rad u mnogim granama nezamjenjiv, ali njihov je položaj rijetko predmet javnog interesa, a o njihovim problemima i predrasudama s kojima se susreću još se manje govori“, rekla je direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber 

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.