PROPALI PROJEKTI BRIJUNI RIVIJERE nikako da ugledaju svijetlo dana. Mjenjaju se ministri, direktori, a natječaji za investitore i dalje ostaju mrtvo slovo na papiru!

Je li napokon sazrijelo vrijeme da se otvoreno kaže da su pompozno najavljivani projekti koji su Puli i okolici trebali donijeti na tisuće novih radnih mjesta u turizmu i biti zamašnjak turističkog turističkog razvoja,nakon 19 godina čekanja i dalje mrtvo slovo na papiru?

I dok se velebni projekti u sklopu koncepta tvrtke Brijuni rivijera najavljuju već skoro dva desetljeća, jedina konstanta u aktivaciji lokacija Muzil, Hidrobaza i Saccorgiana su političke promjene i kadroviranja.

Javnost je dosad imala priliku svjedočiti promjenama u vrhu tvrtke Brijuni Rivijera, mijenjali su se i ministri, nazivi ministarstva, no projekti dan danas - nisu zaživjeli.

Iako su spomenute lokacije već odavno trebale biti stavljene u funkciju, činjenica je da natječaji za potencijalne ulagače, nakon nekih neuspjelih pokušaja, i dalje neobjavljuju, a kamoli realiziraju.

Foto Brijuni Rivijera

Sudeći po najnovijim informacijama koje smo dobili iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, izgledno je da od projekata, u skorijoj budućnosti, neće biti ništa.

Ništa od natječaja

Nakon više od mjesec dana čekanja i jedne požurnice, ministarstvo je dostavilo odgovore na nekoliko konkretnih pitanja iz kojih se zapravo ne može iščitati i dobiti informacija o planovima države za konačnu aktivaciju projekata na brijunskom priobalju. 

I dalje nema nikakvih potvrda, a kamoli približnih datuma o raspisivanju novih međunarodnih natječaja kojima se planira privući investitore, koji su kroz ulaganja u zapuštene vojne zone, u Istru trebali upumpati milijune eura.

Dakle, u ovom trenutku nije poznat točan datum objave natječaja za spomenute lokacije na području Muzila, Hidrobaze i Saccorgiane, a nadležno ministarstvo ni ne nudi odgovore kada bi se to moglo promijeniti.

U svom odgovoru navode "da za područje pulskog Muzila Ministarstvo trenutno provodi radnje sa svrhom utvrđivanja činjenica važnih za donošenje odluke o raspolaganju“.

- Jedna od pretpostavki je izrada konzervatorske podloge koja je u tijeku. Po završetku svih potrebnih radnji moći će se donijeti odluka o raspolaganju u suradnji s Gradom Pulom i u skladu s Prostornim planom uređenja Grada Pule. Vezano uz druga dva projekta, Saccorgiana i Hidrobazu, javni pozivi za izbor investitora raspisati će se nakon što Republika Hrvatska sa nadležnim ministarstvima te Gradom Pulom usuglasi tekst javnog poziva i uvjete natječaja. Natječaji će biti javno dostupni putem web stranice Ministarstva, odgovaraju iz odnosa s javnošću Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Zoričić: Uskoro natječaj za Hidrobazu

Ništa rječitiji po ovom pitanju nije ni pulski gradonačelnik Filip Zoričić koji je ranije u kampanji najavljivao otvaranje Muzila za javnost. Govorio je Zoričić i o promjeni prostornih planova iz kojih bi se na Muzilu „skinuo“ golf, a spominjala se i mogućnost muzeja na samoj lokaciji.

Ovdje treba podsjetiti da je bivši resorni ministar Goran Marić još u studenom 2018. godine na sva zvona najavio da će prvi natječaj za lokacije biti objavljen kroz dva mjeseca, otkrivši tada da će se za svaku pojedinačnu lokaciju objaviti zaseban poziv, nakon čega će se znati i interes ulagača.

Muzil je spominjan kao najsloženiji projekt i ta je lokacija trebala zadnja ići na natječaj. Krajem 2018. godine, potpisan je i sporazum između tadašnjeg Ministarstva državne imovine i Grada Pule i obje su se strane složile kako su tim sporazumom stvoreni svi preduvjeti za konačnu realizaciju ovih kapitalnih projekata za Pulu i Istru.

Taj je sporazum podrazumijevao "da se dvije strane obvezuju međusobno surađivati maksimalno ažurno radi ubrzanja svih procesa i donošenja svih potrebnih odluka, te u tom smislu razmjenjivati sve moguće informacije i održavati konzultacije po potrebi".

Od tada su prošle tri godine, a nije se dogodilo ništa. Od konkretnih odgovora, čini se, bježi i novi gradonačelnik Filip Zoričić koji na naša pitanja daje prilično šture odgovore.

Osim već poznatih izjava da se napuštena vojna imovina treba staviti u funkciju, što je godinama ponavljao i njegov prethodnik Boris Miletić, od Zoričića nismo doznali neke konkretnije korake za projekte u sklopu Brijuni Rivijere.

Na pitanje ima li informaciju, odnosno je li u razgovorima s predstavnicima ministarstva dobio ikakav optimalan rok u kojem bi ministarstvo moglo raspisati natječaj, Zoričić kaže da zadnje informacije nema, osim načelnih najava "da treba ići van natječaj za Hidrobazu".

Foto Brijuni Rivijera

Što konkretno nova gradska uprava vidi na Muzilu, Hidrobazi, Saccorgiani, i kakva je vizija Grada po tom pitanju, pitamo gradonačelnika.

- Nova gradska uprava na tim lokacijama vidi revitalizaciju zapuštenih i neiskorištenih prostora. Navedena područja predstavljaju veliki potencijal. Njihovom revitalizacijom bi se postigao ne samo prostorni, nego gospodarski i društveni razvoj grada. Razvojem ovih lokacija, grad se otvara prema svom zaljevu, što predstavlja veliki potencijal za integraciju različitih dijelova grada. Vizija razvoja ovih područja je očuvati zelenilo, iskoristiti postojeću infrastrukturu i razviti prostor u kojem su različite namjene međusobno isprepletene, odgovara gradonačelnik, koji vjeruje i nada se da će se investicije realizirati unatoč dugotrajnim postupcima koji i dalje koče raspisivanje natječaja, kaže Filip Zoričić.

U Brijuni Rivijeri provode "intenzivne analize"

Budući da bi više informacija zasigurno trebao imati i direktor Brijuni Rivijere Ivica Butorac, pokušali smo dobiti odgovore iz prve ruke.

No iz odgovora koje je pripremio HDZ-ov direktor koji za tu funkciju ima i više nego pristojnu plaću od 15 tisuća kuna, nismo uspjeli doznati niša osim da se tvrtka Brijuni Rivijera bavi „intenzivnim analizama“.

Na pitanja o spremnosti pojedinačnih loakcija, a time i natječajima za investitore, stigao je vrlo općenit odgovor.

- U Brijuni rivijeri d.o.o. trenutno su u fazi intenzivne analize i razmatranja mogućnosti za zadovoljavajućim razvojnim rješenjem za lokacije iz našeg portfelja, a koje će uključivati sve relevantne dionike prema kriteriju održivog razvoja zajednice u kojoj Brijuni rivijera djeluje, s ciljem stvaranja što veće dodane vrijednosti za našu lokalnu zajednicu i otvaranja novih radnih mjesta za Puležanke i Puležane“, glasi odgovor direktora Butorca.

Također dodao je da će „pripremljena razvojna rješenja u konačnici rezultirati objavom uspješnog međunarodnog javnog natječaja za lokacije iz portfelja Brijuni rivijera o čemu će javnost biti pravodobno obaviještena“.

Gradonačelnik Zoričić pak kaže da s direktorom Butorcem - nije u kontaktu. Na pitanje ima li uopće zainteresiranih ulagača u navedena područje, poručio je "kako bi o ulagačima bilo najbolje da razgovaramo s direktorom Brijuni Rivijere“.

Od mega vizija ostala je samo Pineta

Nakon dva desetljeća vizija i obećanja u stvarnosti tvrtka Brijuni Rivijera živi od upravljanja državnim kampom Pineta kraj Fažane. Godišnji prihodi kreću se oko deset milijuna kuna kojima se pokrivaju troškovi postojanja ove, očito besmislene, tvrtke. Upitno je, pritom, kakvu korist Fažana uopće ima od Brijuni Rivijere? Poput Pule - nikakve!

Podsjetimo, Sporazum Grada Pule i i države počivao je na tri razvojna projekta koja generiraju nova radna mjesta i nove investicije, a kao najveća ulaganja najavljivala su se ona na područje Muzila. Radilo se ulaganjima od oko 2,4 milijarde kuna, dok su investicije u Hidrobazu i Saccorgianu procjenjene na oko 200 milijuna kuna.

Kao što je poznato, radi se lokacijama koje su davnih dana trebale biti u funkciji turizma i to na području koje obuhvaća preko 230 hektara atraktivnog zemljišta uz more. 

Zadnji natječaj za Hidrobazu bio je objavljen u lipnju 2019. godine, no nitko se nije javio, iako su se kao zainteresirani ulagači već spominjali Valamar Riviera i francuski Bouygues.

Potencijalni investitori inzistirali su da se pravo gradnje s 50, produlji na 99 godina, a tražili su i da se u ponudu uključi koncesija na pomorsko dobro, odnosno korištenje i ograđivanje plaže. Na to nije pristala bivša pulska uprava na čelu s gradonačelnikom Borisom Miletićem, i natječaj je propao.

Foto Brijuni Rivijera

Tada se pokazalo da ministarstvo pogoduje potencijalnom investitoru inzistirajući na tome da mu se omogući koncesija na pomorsko dobro, odnosno ograđivanje javne plaže.

Hidrobaza: Hoteli, vile i kampovi

Cijeli projekt Hidrobaza na području od 28 hektara u Štinjanu, i dalje predviđa zonu ugostiteljsko-turističke namjene s kapacitetom od 1200 kreveta.

Plan je bila izgradnja hotela, vila i kampova s najmanje četiri zvjezdice. U sklopu Hidrobaze, predviđena je i zona rekreacije okvirne površine 11,5 hektara sa pratećim sadržajima ugostiteljstva, trgovina, sporta i zabave.

Za lokaciju Muzil koji se proteže na oko 160 hektara dogovorena je koncesija od 99 godina. Oko 40 posto tog područja, Ministarstvo kulture obuhvatilo je kao potencijalno kulturno dobro.

Za projekt Muzil  je u studenome 2015. objavljen javni poziv za iskazivanje interesa potencijalnih ulagača na koji su se javila dva potencijalna ulagača iz Francuske i iz SAD-a.

Tamo su pak planovi sljedeći: nekoliko hotela, golf igralište, dvije marine i sportska luka, uzletište balona, rezidencijalni dio i objekti javnog sadržaja, poput vojno-pomorskog muzeja, kulturno-kongresni centar, višenamjenska dvorana, turistički ured, zabavni centar, plažni objekti. Projekt na Muzilu podijeljen je u šest posebnih zona.

Na Muzilu 2,270 kreveta

Unutar zona Marie Louise (osim tvrđave Marie Louise, koja je predviđena za osnivanje Vojno-pomorskog muzeja), planirana je izgradnja dva hotela s najviše 750 kreveta i garaže s 200 parkirnih mjesta.

Zona “Dolina suza”, planiran je kao budući kompleks plaže s uzletištem balona s toplim zrakom.

 “Utvrda Muzil” (Muzil Fort), predviđena  je za izgradnju hotelskog smještaja s 550 kreveta, garaže sa 280 parkirnih mjesta i turističkog naselja s 250 kreveta. U toj je zoni u planu i izgradnja rezidencijalnog područja i golf igrališta s 18 rupa.

Zona “Fižela”, planirana je za zabavni centar i jedriličarski klub. Izrađeni su i planovi izgradnje sportske luke sa 120 vezova.

Zona “Smokvica” namijenjena je stambenoj i turističkoj namjeni (dva hotela s najviše 720 kreveta, stambeni objekti, aquapark, trgovački centar s kinom i nekoliko garaža sa više od 500 mjesta. U ovoj zoni je također predviđena izgradnja dvije marine sa 180, odnosno 200 vezova.

Zadnja zona pod nazivom “Mali Plato,”planira izgradnju kulturno-kongresnog centra i garažu s 200 mjesta.

Ni za lokaciju Saccorgiaa nema više najava oko stavljanja te zone u funkciju, iako se u medijima spominjla kao jedna od spremnijih.

Usporedi li se koliko dugo su ovi projekti na čekanju i koliko je za njihovu realizaciju zainteresirana država, moglo bi se iščitati da je interes da se najatraktivnije bivše zone stave u funkciju razvoja, ravan nuli.