Najvažnija promjena odnosi se na obvezu izrade konzervatorskih podloga za sve kulturno-povijesne cjeline koje će postati javno dostupne putem Geoportala kulturnih dobara. Time će za sve zaštićene kulturno povijesne cjeline biti javno dostupni, kao e-usluge, svi podaci potrebni građanima za ishođenje svih dozvola
Najvažnija promjena odnosi se na obvezu izrade konzervatorskih podloga za sve kulturno-povijesne cjeline koje će postati javno dostupne putem Geoportala kulturnih dobara. Time će za sve zaštićene kulturno povijesne cjeline biti javno dostupni, kao e-usluge, svi podaci potrebni građanima za ishođenje svih dozvola
Hrvatski sabor danas će raspravljati o Vladinu Prijedlogu zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (EU) kojim se reformira način upravljanja kulturnom baštinom.
Njime se precizno definiraju sve procedure, postupci i uvjeti za stjecanje statusa kulturnog dobra, a najvažnija reforma odnosi se na obvezu izrade konzervatorskih podloga za sve kulturno-povijesne cjeline koje će postati javno dostupne putem Geoportala kulturnih dobara.
Time će za sve zaštićene kulturno povijesne cjeline biti javno dostupni, kao e-usluge, svi podaci potrebni građanima za ishođenje svih dozvola.
Ključni segment predloženog zakona odnosi se na bolje uređenje sustava zaštite, kao i rasterećenje građana i gospodarstva nepotrebnih procedura i postupaka, objasnila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
Istaknula je i uređenje planova upravljanja cjelinama i pojedinačnim spomenicima, posebno arheoloških lokaliteta, kao i veliki iskorak prema građanima jer, kako je navela, kad se gradi na arheološkom lokalitetu i kada je obveznik arheološkog istraživanja građanin koji gradi kuću za sebe, onda će taj trošak preuzimati država putem ministarstva.
"Dakle, jako ćemo rasteretiti građane, posebno u nekim sredinama koje su bogate kulturnom baštinom", dodala je ministrica.
Neopravdani pozivi upućeni na ovaj broj u Hrvatskoj onemogućuju učinkovit rad službe i mogu ugroziti stvarne akcije spašavanja
Prema procjenama iz 2024., u Hrvatskoj nedostaje oko 4.000 medicinskih sestara. Većina liječnika i medicinskih sestara je otišla u Njemačku, Austriju, Irsku i Švedsku. Ipak, nakon značajnih povećanja plaća, odljev se usporio
Mjestimice kiša, a u drugom dijelu dana lokalno i pljuskovi praćeni grmljavinom, ponajprije u unutrašnjosti
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
