Dijaspora je dobra kada se sa njome treba naslikavati, ali ne i kada je odlučivanje u pitanju i to je porazno. Evo ja sam osobno predlagao da nam ministar gospodarstva bude Hrvat koji je član upravnog odbora švedskog giganta Ikee, no uzalud sve kada su naše vlade političke, a ne stručne. Zato nema sluha da se u Hrvatsku 'dovuku' znanstvenici hrvatskog porijekla iz cijeloga svijeta, a kojih izvan domovine ima više nego u njoj, kaže nam Šterc
Dijaspora je dobra kada se sa njome treba naslikavati, ali ne i kada je odlučivanje u pitanju i to je porazno. Evo ja sam osobno predlagao da nam ministar gospodarstva bude Hrvat koji je član upravnog odbora švedskog giganta Ikee, no uzalud sve kada su naše vlade političke, a ne stručne. Zato nema sluha da se u Hrvatsku 'dovuku' znanstvenici hrvatskog porijekla iz cijeloga svijeta, a kojih izvan domovine ima više nego u njoj, kaže nam Šterc
Treća smo država u svijetu, nakon Irske i izraela, po broju svojih državljana koji žive izvan granica svoje države. Za 30-ak godina svaki će četvrti radnik u Hrvatskoj biti stranac - dvije su činjenice oko kojih bismo se svi trebali zamisliti, a koje su se mogle čuti na 6. Hrvatskom iseljeničkom kongresu koji se održava u Puli do 30. listopada.
Upravo u tijeku održavanja kongresa službene podatke o migracijama objavio je i Državni zavod za statistiku. Brojke pokazuju kako se iseljavanje iz Hrvatske nije zaustavilo. Lani se iz države u inozemstvo iselilo 39.218 stanovnika, a doselilo 69.396 osoba.
I lani je nastavljen trend, prvi put zabilježen u 2022. godini od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, da imamo više doseljenika nego iseljenika.
Privremeni podaci DZS-a za prvih pet mjeseci ove godine pokazuju da je i dalje broj rođene djece na povijesno najnižim granama jer se ove godine do kraja svibnja rodilo 13.072 djece, dok je lani rođeno ukupno 32.170 djece, što je najmanji broj rođenih u povijesti ove države.
Također, lani je u Hrvatskoj sklopljeno samo 17.306 brakova, što je najmanji broj sklopljenih brakova u posljednjem desetljeću.
Hrvati su, u samom svjetskom vrhu po demografskoj ugroženosti, upozorio je na svom predavanju "Hrvatski iseljenici kao temelj opstanka" na kongresu poznati demograf Stjepan Šterc.
Predavanje je i on započeo zabrinjavajućim brojkama:
- Nakon izbora održanih 17. travnja do danas (petak, 26. lipanj, op.a) prošla su 72 dana i u tom je razdoblju Hrvatska izgubila, samo prirodnim putem, već nevjerojatnih 4.464 osoba, a nakon formiranja vlasti krajem 2016. godine, do danas, isto tako nevjerojatnih 146.664 osobe, kazao je Šterc.
Što prije osvijestimo razmjere demografske katastrofe počet ćemo donositi strateške odluke kako to promijeniti, izjavio je. Šterc demografski potencijal, ali i onaj znanstveni, gospodarski i financijski, vidi u hrvatskoj dijaspori.
Upravo bi demografija, kazao je u uvodu, morala biti temelj svake ekonomije jer se ekonomski razvoj temelji na radnoj snazi, a kada radna snaga postane pitanje, onda se postavlja i pitanje opstanka nekog naroda. Štercova ideja je dijasporu aktivno uključiti u sve sfere života, od političkog do znanstvenog, no i sam priznaje da se do sada o tome samo puno pričalo, a malo radilo.
- Dijaspora je dobra kada se sa njome treba naslikavati, ali ne i kada je odlučivanje u pitanju i to je porazno. Evo ja sam osobno predlagao da nam ministar gospodarstva bude Hrvat koji je član upravnog odbora švedskog giganta Ikee, no uzalud sve kada su naše vlade političke, a ne stručne. Zato nema sluha da se u Hrvatsku 'dovuku' znanstvenici hrvatskog porijekla iz cijeloga svijeta, a kojih izvan domovine ima više nego u njoj, kazao je Šterc.
Pa je tako napomenuo podatak da Hrvati i njihovi potomci u svijetu posjeduju više od tisuću tvrtki koje imaju proizvode na svjetskoj razini i njihova je ekonomski potencijal ogroman.
Naglašavajući da više nemamo vremena - rođenih je manje od umrlih, sve je više iseljavanja - kazao je kako ključne, strateške odluke treba donijeti - odmah i sada. Potrebno je, smatra, donijeti zakon o demografskoj obnovi kao lex specialis koji bi uredio ova pitanja. Iseljenici bi, prema njegovoj ideji, imali i svog predstavnika u Saboru, kao i ostale interesne skupine.
Upitan na koji način privući Hrvate iz svijeta ponovo u domovinu, navodi da treba osmisliti sasvim novi koncept države u kojoj bi se hrvatski iseljenici funkcionalno uključili u cjelokupan život Republike Hrvatske.
Konkretno, Šterc je uvjeren da povratak iseljenika može ići samo prema modelu investicija iseljenika u Hrvatsku. Za to, navodi, treba donijeti poticajne investicijske modele i poduzetnike privući, primjerice, neoporezivanjem dobiti.
I mlade bi, dodaje, trebalo zadržati poreznim olakšicama, ali i kroz modele koji bi mlade poticali na brak i pružali ima povoljne kredite za kupnju nekretnina koje su sada većini nepriuštive kao i podizanjem prosječne plaće.
- Interesa dijaspore ima, samo treba imati dobro posložene poticajne modele koji će ih privući i kojim će im olakšati poslovanje u domovini. Ne radi se tu samo o financijskim poticajima, postoje i stambeni poticaji, komunalni, stipendijski....nabraja naš sugovornik.
Godine 2017., podsjeća, imali smo najviše iseljavanja, iz Hrvatske je otišlo čak 47 tisuća ljudi. Prije dvije godine, 2022., iselilo ih se 46 tisuća, no te se godine po prvi puta u Hrvatsku doselilo desetak tisuća osoba više ljudi nego iselilo. Takav trend se sada nastavlja.
Šterc naglašava da se iseljavaju mlade, obrazovane osobe, mlade obitelji s djecom, a dolaze strani radnici iz okolnih zemlja koji najčešće rade u sezoni te radnici iz trećih zemalja poput Nepala, Indije, Bangladeša... koji rade na građevini, jednostavnije poslove.....
Samo je do petog mjeseca ove godine, kako podsjeća, izdano 100 tisuća radnih dozvola. No većina ovih radnika, upozorava, ovdje ne ostaje trajno i ne utječu na reprodukciju, odnosno na prirodan rast stanovništva.
- Hrvatska je i dalje zemlja kroz koju mnogi prolaze i žele stići do Austrije, Njemačke.... Mi smo im prolazna točka. No i taj se trend polako mijenja i činjenica je da će se i Hrvatsku, ukoliko se ovakvo useljavanje stranih radnika iz trećih zemalja nastavi, zadesiti sudbina zapadnih i nordijskim zemalja gdje postoje veliki problemi sa stranim useljenicima koji ne poštuju osnovne zakonitosti migiracija, a to je prilagoditi se zemlji u koju dolaziš.
No dodaje i zanimljivu činjenicu da mnoge zapadnoeuropske zemlje trenutno nemaju problema s novopridošlim strancima, već onima koji su tu već neko vrijeme, odnosno njihovim potomcima koji se, otkrivajući nanovno svoj identitet, ne žele više prilagođavati zemlji u kojoj žive.
- Znate, Hrvati su idealni iseljenici.
Oni, gdje god da odu, poštuju zemlju u koju dolaze. Trude se naučiti jezik, raditi, no dio radnika koji nama dolazi nema tu potrebu. Hrvati u Njemačkoj kada igra hrvatska reprezentacija navijaju za domovinu iz koje dolaze, ali kada igra njemačka reprezentacija, ogrnuti su njemačkim zastavama, oni uvažavaju zemlju u kojoj žive, kazuje slikovito naš sugovornik.
Na upit možemo li govoriti o svojevrsnoj zamjeni stanovništva, Šterc navodi da su brojevi ti koji su bitni i govore sami za sebe.
- Zamjena stanovništva legitiman je pojam u demografiji i samo se političarima, i to nekima, diže od tog pojma kosa na glavi. Ukoliko imate 3,8 milijuna stanovnika i ako u zemlju uđe 400-500 tisuća stranih radnika jasno je da to ukazuje na moguće probleme.
Zadnjih desetak godina gubimo od 6 do 8 tisuća djece u osnovnim školama: sve se manje djece rađa, odlaze cijele mlade obitelji. To je znak nad kojim bismo se trebali itekako zamisliti, upozorava Šterc zaključujući da glavni motivi za odlazak mladih nisu samo veće plaće nego opće nezadovoljstvo stanjem u državi.
- Mladima je jednostavno dosta. Žele živjeti normalno, ne mogu više trpjeti politokraciju u kojoj je sve determinirano političkom pripadnošću i interesu i zato donose odluke o odlasku. Ne promijenimo li trendove za Hrvatsku bi mogli biti kasno, navodi Šterc zaključujući kako se, da bi uspjeli preživjeti ove brojke, moramo odmaknuti od političkog determinizma i vratiti idealizmu i zajedništvu.
Možemo li to? Vrijeme će pokazati.
Premda su na kraju prvog poluvremena igrači Tramezzanija gubili 1-2, u nastavku su autogolom Ageymnaga i pogotkom Maurića u 85. minuti preokrenuli rezultat na 3-2. I onda drama: u 2. minuti nadoknade domaći igrač Kadušić dobiva crveni karton, a tri minute kasnije Kulušić postiže treći pogodak za goste
Iznimka su slučajevi kada se radi o umirućem pacijentu ili nekoj drugoj izvanrednoj situaciji
Reuters piše: "Ovo historijsko mjesto, jedino te vrste koje ima u cijelosti očuvane sve četiri strane, pretvorilo se iz mjesta održavanja borbi gladijatora u mjesto događanja za božićnu sezonu” * Reutersovim novinarima za ovu su priliku izjave dali ravnateljica Pula Film Festivala Tanja Miličić i dvoje posjetitelja iz Barbana.
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
