Ljudi često lutaju gradom, od ustanove do ustanove, od šaltera do šaltera, jer ne znaju što je u čijoj ingerenciji budući da se socijalni, zdravstveni i mirovinski sustav isprepliću. Treba znati gdje se za što obratiti, a za to smo mi tu. Nekima je dovoljna samo informacija, ali ako procijenimo da je potrebno, i da osoba ne može to sama riješiti, onda papire rješavamo mi, pojašnjava koordinatorica Centra Zuzana Hoti-Radolović
Ljudi često lutaju gradom, od ustanove do ustanove, od šaltera do šaltera, jer ne znaju što je u čijoj ingerenciji budući da se socijalni, zdravstveni i mirovinski sustav isprepliću. Treba znati gdje se za što obratiti, a za to smo mi tu. Nekima je dovoljna samo informacija, ali ako procijenimo da je potrebno, i da osoba ne može to sama riješiti, onda papire rješavamo mi, pojašnjava koordinatorica Centra Zuzana Hoti-Radolović
Kada vam je potrebna pomoć, a ne znate odakle krenuti na raspolaganju vam je Centar podrške 521 koji već četiri mjeseca djeluje u centru grada, na adresi Zagrebačka 18.
Riječ je, kako nam objašnjava Ivana Sokolov, pulska pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti i mlade, o jedinstvenoj socijalnoj usluzi u Hrvatskoj.
- Radi se o inovaciji kojoj je glavni cilj da ljudima, kojima je potrebna pomoć iz domene zdravstva ili socijale pomognemo da se ne gube u lutanju od šaltera do šaltera. Kada ljudima nešto treba, a ne znaju gdje bi i kako to pravo mogli ostvariti, puno se energije, vremena i na kraju krajeva resursa gubi. Ovdje svi koji su u potrebi, a usluga je prvenstveno osmišljena za starije osobe i osobe s invaliditetom, ali i sve one koji nemaju podršku obitelji, mogu doći i dobiti savjet, informaciju kako ostvariti neko pravo ili uslugu, ali i zatražiti konkretnu, besplatnu pomoć.
Dakle, djelatnice će im, primjerice pojašnjava Sokolov, pomoći da prikupe potrebnu dokumentaciju i papire kako bi ostvarili pravo koje ih pripada.
Upitana da konkretizira koje se to usluge mogu zatražiti Sokolov navodi da su to primjerice pravo na ortopedsko pomagalo, pravo kako ostvariti invalidninu, invalidsku mirovinu, što se može dobiti nakon otpusta iz bolnice....
- U kratkom vremenu koliko centar radi dokazalo se da postoji potreba za ovakvim, centralnim mjestom koji daje upute kako i gdje dalje, ali nekad i odrađuje većinu komunikacije s nekom ustanovom. Naše su djelatnice tako istraživačice, pomagačice, a ponekad i psiholozi jer je nekome dovoljno da ga se sasluša, veli nam Sokolov.
Inače, u centru rade tri djelatnice partnerskih organizacija - Dunja Milin (Gradsko društvo Crvenog križa Pula) i Ivana Peršić (Društvo distrofičara Istre) koja je ovdje zaposlena na pola radnog vremena, i koordinatorica Zuzana Hoti-Radolović iz Društva osoba s tjelesnim invaliditetom južne Istre.
U tri mjeseca rada primile su, doznajemo, više od 300 poziva, a kroz sustav provukle stotinjak ljudi. Riječ je o ljudima koji su, kako vele, nekoliko puta dolazili u Centar kako bi im se riješio problem.
Većina od njih je, napominje Hoti-Radolović, sustavu već poznata i riječ je o ljudima poput beskućnika, ljudima s većim zdravstvenim problemima koji se nađu u začaranom krugu nevolja i teško im se samima iz njega izvući. Jednom riječju - potrebna im je pomoć.
- Ne radi se ovdje samo o socijalnim slučajevima. Imali smo, primjerice, čovjeka kojemu je isticala osobna iskaznica, a najmodavka ga nije htjela prijaviti i našao se u problemima jer nije mogao napraviti novu, a svi znamo kako je teško naći novi stan i zbog toga nije želio izgubiti postojeći. U trenutku gubljenja iskaznice on bi za sustav postao nevidljiv i ostao bez svojih prava.
Rješavali smo i slučaj gospođe koja je rođena u Crnoj Gori i, iako u Puli živi 50 godina, nikada nije u matičnom uredu regulirala naknadni upis u matičnu knjigu rođenih. U trenutku kada joj je za mirovinu bio potreban izvadak nije znala kako do njega doći, nabraja naša sugovornica.
Milin dodaje da su u nekoliko slučaja djelovali i kao medijatori, primjerice u obitelji koja je radi dugova ostala bez struje, a ima člana s invaliditetom, a bavili su se i naručivanjima ljudi na zdravstvene pregled, dok Hoti-Radolović dodaje da su, recimo, ostali šokirani da ljudi i dalje ne znaju kako u Gei djeluje besplatno psihološko savjetovalište za osobe oboljele od karcinoma dojke kojem se mogu javiti za pomoć.
No najviše su se rješavale, dodaju, socijalne naknade i prava koja proizlaze iz invaliditeta, upućivale na gerontodomaćice, na posudionicu ortopedskih pomagala. Pomagale su i osobama s invaliditetom da se uključe na tržište rada, kod ponovnog školovanja i prekvalifikacija osoba s invaliditetom, ali i sve češće usamljenosti umirovljenika od koji se neki u Centar dođu samo malo potužiti, s nekim porazgovarati.
Kako navodi Milin usamljenost je sve veći problem i mnogima je dovoljno to što imaju s nekim popričati 15-ak minuta u danu.
- Ljudi često lutaju gradom jer ne znaju što je u čijoj ingerenciji budući da se socijalni, zdravstveni i mirovinski sustav isprepliću. Treba znati gdje se za što obratiti, a za to smo mi tu. Nekima je dovoljna samo informacija, ali ako procijenimo da je potrebno, i da osoba ne može to sama riješiti, onda papire rješavamo mi, dodaje koordinatorica Centra.
Osim pružanja usluga i informacija djelatnice u svakodnevnom radu mapiraju potrebe, bilježe zašto ljudi zovu i što traže. Kada se sve informacije prikupe izradit će se Katalog svih zdravstvenih i socijalnih usluga koje se nude na području Pule.
Za sada je u katalogu 114 različitih usluga koje pružaju razne udruge i ustanove od socijale do zdravstva. Intencija je, kada se sve katalogizira, doći do saznanja kojih usluga imamo dovoljno, kojih previše, a kojih nemamo te to ponuditi jedinicama lokalna samoprave kao vodstvo prilikog daljnjeg kreiranja socijalnih politika.
- Zaključno mogu reći da smo u ova tri mjeseca detektirale dva velika problema, a koja će se morati ubrzo rješavati na višim razinama. To su politika stambenog zbrinjavanja i prometne (ne)povezanosti, navodi Hoti-Radolović.
Kako objašnjava, radi se o tome da je Puli, ali i okolici, radi turizma gotovo nemoguće naći stan po "normalnim cijenama" što dovodi do brojnih problema za cijele obitelji, a da su sela - a posebice ona na Barbanštini i Savičenštini - jako slabo povezana s Pulom. Stoga su tamošnji stanovnici "odsječeni" od brojnih usluga koje su im potrebne.
- Ljudi na selu su sve stariji, a moraju u Pulu radi ustanova koje se ovdje nalaze, doktora... Zbog nedostatka autobusnih linija za neke je to nemoguća misija. Onda se, za primjerice, dolazak liječniku u Pulu naručuje sanitet što, osim što košta, guši zdravstveni sustav, navodi Hoti-Radolović, naglašavajući da stanovništvo i dalje stari i da su to neke stvari o kojima moramo početi odmah razmišljati, kako se uskoro ne bi našli u još većim problemima.
- Na kraju moram naglasiti, da u Centru ne pokušavamo biti nikakva alternativna institucija, jer za to nemamo ni ovlasti ni znanja, ali smo tu da pokušavamo određene probleme riješiti na alternativni i možda brži način, kako bi pomogli ljudima i rasteretili matične sustave, zaključuje Hoti-Radolović.
Centar podrške C521 inovativna je socijalna usluga razvijena na Urbanom području Pula s ciljem pružanja socijalne usluge savjetovanja i pomaganja te organiziranja različitih aktivnosti i psihosocijalne podrške. Centar objedinjava sve pružatelje socijalnih i zdravstvenih usluga s područja gradova Pule i Vodnjana, te općina Medulin, Marčana, Ližnjan, Svetvinčenat i Barban, iako se neće, naglašava Hoti, odbiti nitko - bez obzira na to ih kojeg grada ili općine dolazi.
Nositelj projekta je Grad Pula, njegova voditeljica Irene Peruško, dok su partneri u projektu Gradsko društvo Crvenog križa Pula, Društvo distrofičara i Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom južne Istre.
Dodajmo da je prostor adaptiran i prilagođen u potpunosti osobama s invaliditetom, a sve usluge koje pruža su besplatne. Radno vrijeme Centra je od ponedjeljka do petka od 8 do 20 sati te ih se može kontaktirati na telefon 052 521 522 ili putem maila cp521@pula.hr.
Centar provodi i razne radionice i edukacije pa su tako osmišljene radionice međugeneracijske solidarnosti u sklopu koje će učenici-volonteri naučiti osobe starije životne dobi služiti se pametnim telefonima. U veljači su odrađene edukacije u suradnji s MUP-om za gerontodomaćice, pomoć u kući, osobe koje brinu o starijim osobama i osobne asistente te sa Sindikatom umirovljenika i Maticom umirovljenika one ne temu savjetovanja u cilju prevencije kaznenih djela prijevara i cyber iskorištavanja starijih osoba, a djelatnice centra obišle su sva mjesta u okolici kako bi upoznale stanovništvo s uslugama koje nude.
Česi se vraćaju u Fažanu ali ovaj put kao gazde. Praški fond Investika dobio je lokacijsku dozvolu za luksuzni hotel s pet zvjezdica tik uz fažansku rivu. Ali to nije sve, Česi na fažanskom priobalju planiraju uložiti najmanje 150.000.000 eura
Kroz projekt „Da navadin Ca“ – Ćakulode za najmlaje u koji su uključeni učenici trećih razreda Osnovne škole „Ivo Lola Ribar“ te Osnovne škole Matije Vlačića tijekom ovog polugodišta uz svoje učiteljice i vanjske suradnike usvajali su običaje našeg kraja i našu domoću besedu
Djeca od 1. do 4. razreda OŠ Jože Šurana svojim nastupima pokazala su talent i kreativnost, donoseći osmijehe na lica svih prisutnih
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
