Vijećnik Slaven Boljun (Možemo!) upozorio je na kontinuirane probleme sa smradom na Kaštijunu te prozvao Županiju zbog kašnjenja s donošenjem izmjena Prostornog plana i novog Plana gospodarenja otpadom
Vijećnik Slaven Boljun (Možemo!) upozorio je na kontinuirane probleme sa smradom na Kaštijunu te prozvao Županiju zbog kašnjenja s donošenjem izmjena Prostornog plana i novog Plana gospodarenja otpadom
Vijećnici županijske Skupštine tražili su na današnjem aktualnom satu konkretne odgovore o planovima za rješavanje neugodnih mirisa s Kaštijuna te o provedbi novog pravilnika koji uređuje zbrinjavanje komine kao nusproizvoda prerade maslina.
Vijećnik Endi Rimanić (HDZ) upozorio je kako novi pravilnik propisuje da se komina može skladištiti najduže tri godine te da su jedinice lokalne samouprave dužne pokrenuti postupke za izgradnju postrojenja za njezino zbrinjavanje. Zanimalo ga je koje je korake Istarska županija poduzela kako bi osigurala provedbu pravilnika, postoji li već određena lokacija za zbrinjavanje komine, koji su izvori financiranja te u kojim rokovima Županija planira izgraditi postrojenja i sabirne centre kako bi se maslinarima omogućilo kvalitetno i održivo zbrinjavanje.
Odgovarajući na pitanje, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Ezio Pinzan istaknuo je da Županija intenzivno radi na pronalaženju optimalnog modela.
"Komine je sve više, a ako je rješavanje tog problema prepušteno isključivo proizvođačima, onda ga svatko rješava kako zna i može. Naš je cilj kominu promatrati kao prirodni resurs. Važno je da se iz nje dobije proizvod koji će maslinari moći koristiti kao gnojivo", rekao je Pinzan.
Pred Županijom su, pojasnio je, dva osnovna modela zbrinjavanja. Prvi je izgradnja bioplinskog postrojenja u kojem bi se komina koristila za proizvodnju energije i organskog gnojiva, dok je drugi model mreža kompostana raspoređenih na više lokacija diljem Istre.
"Kompostane su manje zahtjevne i ne moraju biti na jednom mjestu. Moglo bi ih biti između pet i sedam kako bi se komina što manje transportirala te pretvorila u vrijednu sirovinu. S druge strane, moderno bioplinsko postrojenje bilo bi učinkovitije, ali i znatno skuplje", kazao je.
Dodao je kako je Županija već izradila studiju o količinama, distribuciji i mogućnostima prerade komine, dok je u tijeku izrada dodatne studije o uklanjanju štetnih tvari iz komine te ekonomske analize koja bi trebala pokazati koji je model financijski najisplativiji.
"Nadležna ministarstva čekaju naš prijedlog modela. Kompostane bi bile brže i jeftinije rješenje, no bioplinsko postrojenje predstavlja tehnološki napredniju opciju. Kada budemo imali konkretan prijedlog, predstavit ćemo ga Skupštini", zaključio je Pinzan.
Viktor Lazarić (IDS) je upozorio da građani i dalje očekuju učinkovitije rješavanje problema neugodnih mirisa s Kaštijuna.
"Posjetio sam postrojenja u Beču i Kopenhagenu i ondje nije bilo neugodnih mirisa. Je li Istarska županija razmatrala izgradnju energane i zašto se eventualno odustalo od takvog rješenja? Koje konkretne mjere planirate poduzeti radi smanjenja mirisa i stabilizacije sustava?" upitao je Lazarić.
Župan Boris Miletić ponovio je kako brzo rješenje ne vidi bez pune suradnje gradova, općina i samog Kaštijuna.
"Možda zvučim dosadno, ali bez iskrene suradnje jedinica lokalne samouprave i ŽCGO Kaštijun nema brzog rješenja. Sve ostalo trajat će puno dulje", rekao je Miletić.
Podsjetio je kako su se razmatrale različite opcije za zbrinjavanje SRF-a i mulja, uključujući i mogućnost korištenja lokacije Plomin 1, navodeći da je HEP od te ideje odustao. Upozorio je i na slab odaziv jedinica lokalne samouprave u postupku izrade novog Plana gospodarenja otpadom. Naveo je da je od njih 41, svoje prijedloge dostavilo svega njih 14.
Prema njegovim riječima, ključni problem i dalje je nedovoljno odvajanje biootpada.
"Centar će i dalje imati problem s neugodnim mirisima sve dok komunalna društva ne postignu potrebnu razinu izdvajanja biootpada. Kaštijun funkcionira kada nije preopterećen. Tehnologija je na svim razinama potvrđena kao odgovarajuća, ali ne može progutati sve ostatke hrane koje ugostiteljski objekti i restorani odlažu u miješani komunalni otpad", rekao je Miletić.
Na Kaštijun se osvrnuo i vijećnik Slaven Boljun (Možemo!) koji je upozorio na kontinuirane probleme sa smradom te prozvao Županiju zbog kašnjenja s donošenjem izmjena Prostornog plana i novog Plana gospodarenja otpadom.
"Diljem Hrvatske grade se bioplinska postrojenja koja uključuju i preradu komine te bi upravo takav model mogao biti jedno od rješenja i za Istru", istaknuo je Boljun, zatraživši i zaključke s nedavno održane Skupštine Kaštijuna, a pitao i u kojoj je fazi stručna podloga za gospodarenje otpadom.
Pročelnik Mirko Radolović odgovorio je kako je izrađen projektni zadatak za stručnu podlogu gospodarenja otpadom te da uskoro kreće postupak javne nabave, a sama izrada dokumenta trebala bi trajati četiri mjeseca.
Dodao je kako je na dnevnom redu Skupštine Kaštijuna bilo izvješće o poslovanju te izmjene cjenika i općih uvjeta poslovanja nakon što je ukinuta odluka Državnog inspektorata koja je ograničavala dnevni prihvat otpada.
Na Boljunovu primjedbu da bez novih planskih dokumenata nije moguće trajno riješiti problem Kaštijuna, Miletić je odgovorio kako se s tom tvrdnjom ne slaže.
"Istarska županija nema u svojoj nadležnosti prikupljanje i zbrinjavanje otpada. Ključni preduvjet za uklanjanje neugodnih mirisa je odvojeno prikupljanje biootpada, a za to su odgovorna komunalna društva čiji su osnivači gradovi i općine. Dok se ostaci hrane i drugi biootpad ne izdvoje iz miješanog komunalnog otpada, problem će i dalje postojati", poručio je župan.
Odgovarajući na pitanje Enca Crnoborija (HSU) koji je zatražio da se pitanje Kaštijuna što prije riješi, nadležni pročelnik Mirko Radolović je naveo:
"Traži se lokacija za sortirnicu i bioplinsko postrojenje. Radi se o pet hektara zemljišta i to se razmatra", potvrdio je Mirko Radolović.
Nikoga nisam želio vrijeđati na osobnoj razini, već sam propitkivao županijsku ustanovu i osobe koje tom ustanovom upravljaju, pa tako i dekana. Moja pitanja nisu bila osobna i treba razlikovati što je osobno, a što službeno. Svatko tko obavlja javnu dužnost podložan je kritikama", rekao je Ferenac
Brend koji je osmislila i pokrenula pulska poduzetnica Petra Barlian Celega nastao je iz dugogodišnjeg iskustva u nail industriji, a danas okuplja stručnjake, educira nove generacije i razvija proizvode prema najvišim europskim standardima
Kao netko tko je veći dio života posvetio kazalištu, razlikujem samo dvije vrste ljudi: one koji žive od kazališta, i one, meni draže, koji žive za kazalište * Bembo Fest od početka podržava nezavisnu scenu jer vjerujemo da upravo ona donosi svježinu, raznolikost i nove kazališne poetike, kaže Raponja, umjetnički direktor i osnivač Bembo Festa i Teatra Fort Forno
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
