Greenpeace Ini: “Nemoš bit i greben i pošten”

Aktivisti Greenpeacea iz Hrvatske, Mađarske i Slovenije jutros su ispred sjedišta Ine izrazili negodovanje nebrigom i odugovlačenjem s uklanjanjem potonule platforme Ivana D s dna Jadranskog mora. Tom je prigodom ispred Ine izložena šestmetarska skulptura Umjetnički greben, kao podsjetnik fosilnoj kompaniji da je prošlo već tri godine od velike havarije i da stotine tona njezinog čelika još uvijek leže na dnu mora.

Da podsjetimo, rješenjem iz rujna 2021. Državni inspektorat RH (DIRH) naredio je izvlačenje potonule konstrukcije u roku godine dana [1], a slično mišljenje zauzela su pojedina nadležna državna tijela uključujući i Ured pučke pravobraniteljice. Unatoč tome, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i dalje tolerira trenutno stanje, čime Ina dobiva na vremenu, a  samim time i dobru priliku za daljnje uštede vrijedne milijune eura.

- Odugovlačenjem s konačnom odlukom o sudbini Ivane D, Ministarstvo ne samo da štiti interes kompanije na štetu klime i okoliša, već otvara prostor za slično postupanje s ostalim platformama. S obzirom na preostalih 19 odobalnih plinskih platformi te, prema najavama, još devet planiranih, ovo bi mogao biti opasan presedan koji Jadran lako može pretvoriti u groblje Ininih plinskih platformi - kaže Petra Andrić, voditeljica kampanje Greenpeacea u Hrvatskoj.

Dosadašnje službene procedure u vezi potonuća platforme objavljivane su ‘na kapaljku’. Nakon havarije osnovano je Povjerenstvo za istragu velike nesreće, ali nije poznato ni tko su članovi toga Povjerenstva niti koje su odluke do sada donesene. Nadležno Ministarstvo ne obavještava javnost redovito i transparentno o ovom slučaju. Greenpeace je od Ministarstva tražio objavu svih studija, rješenja i odluka, međutim niti smo dobili odgovor niti su materijali javno dostupni.

Prof. dr. sc. Axel Luttenberger, profesor pomorskog prava na Pomorskom Fakultetu u Rijeci pridružio se Greenpeaceu na konferenciji za medije te se osvrnuo na pravnu stranu slučaja:

- Ni međunarodni ni europski ni hrvatski zakoni ne odobravaju korištenje morskog dna kao odlagališta industrijskog otpada. U predmetnom slučaju poznat je štetnik operator, tj. Ina, koji je dužan snositi troškove ekološke štete uslijed prijeloma temeljne strukture odobalnog objekta. Temeljem Barcelonske konvencije[2] koja regulira zaštitu od onečišćenja uslijed istraživanja i iskorištavanja epikontinentskog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja propisuju se sankcije za kršenje obveza ili za nepoštovanje nacionalnih zakona ili propisa. U ovom slučaju operator odobalnog objekta nije skrbio o objektu pa je došlo, ne do djelomične nego do totalne štete prijeloma i potonuća temeljne strukture. Odgovor države na štetni događaj ukazuje na odugovlačenje jer nije izrađena ni studija utjecaja na okoliš prijeloma i potapanja odobalnog objekta. Država je dužna zahtijevati od operatora štetnika mjere sanacije štete, u suprotnom se Ini daju znatna financijska sredstva u obliku nedopuštene državne pomoći - istaknuo je dr. Luttenberger.

Pozivajući se na studije koje je sama naručila, Ina već neko vrijeme u javnosti promiče ideju da se hrđava platforma pretvori u umjetni greben, kojim bi se doprinijelo obogaćivanju flore i faune podmorskog svijeta.

- Uvijek će biti morskih biljnih i životinjskih vrsta koje se vežu za ili okupljaju oko konstrukcija koje je napravio čovjek. Međutim, to nije uvijek dobra stvar za prirodne ekosustave u kojima se nalaze i sigurno nije izgovor za ostavljanje dotrajale platforme na tom mjestu. Izgradnja umjetnih grebena može imati smisla samo ako su ti grebeni isključivo u tu svrhu pravilno projektirani, izgrađeni, postavljeni i nadzirani. Ako se predviđene koristi ne ostvare, tada se oni trebaju ukloniti. U suprotnom Inina platforma nije ništa drugo nego ‘greben pogodnosti’ - istaknuo je dr. David Santillo, morski biolog i analitički kemičar iz Znanstvenog odsjeka Greenpeacea International, sa sjedištem u Velikoj Britaniji.

U sklopu ove akcije Greenpeace je pokrenuo i peticiju kojom traži od Vlade Republike Hrvatske da Ini naloži hitno i nedvosmisleno uklanjanje potonule konstrukcije platforme Ivana D s dna Jadranskog mora. Prema istraživanju javnog mnijenja iz lipnja 2023. koje je za Greenpeace provela agencija Promocija plus, čak 74 posto hrvatskih građana smatra kako Ivanu D treba ukloniti s dna Jadranskog mora.

- Fosilna industrija, uključujući Inu, ostvaruje ekstra profite i planira izgradnju nove fosilne infrastrukture koja će nas ‘zabetonirati’ u fosilno doba, čije nemilosrdne posljedice već itekako osjećamo na vlastitoj koži. Već desetljećima fosilna industrija dobro zna da snosi najveću odgovornost za klimatsku krizu no namjerno prikriva istinu i nastoji diskreditirati znanstvene dokaze, ne bi li nesmetano nastavila s prljavim poslovima koji joj donose enormne profite - zaključila je Andrić. 

[1] Rješenje o otklanjanju nedostataka, KLASA: UP/I-310-09/21-10/4 i URBROJ: 443-01-12-21-2 od 24. rujna 2021. kojim je naređena sanacija bušotine IVANA D-1 DIR i saniranje povezane infrastrukture na kojoj je potpuno i trajno obustavljeno izvođenje naftno-rudarskih radova i uklanjanje konstrukcijske platforme eksploatacijkog odobalnog objekta IVANA D s morskog dna u roku od godine dana od dana zaprimanja rješenja.

[2] Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja koje proizlazi iz istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja (,,Narodne novine - Međunarodni ugovori", broj l3/l7), takozvani ,,Offshore" protokol te dio Protokola o sprječavanju onečišćenja Sredozemnog mora potapanjem otpadnih i drugih tvari s brodova i iz zrakoplova ili spaljivanjem na moru (,,Narodne novine – Međunarodni ugovori", broj 17/98), takozvani ,,Dumping" protokol.