HND: Od 1333 presuda protiv hrvatskih medija i novinara, 40% s elementom zastrašivanja (SLAPP)

Od 1333 sudskih odluka u predmetima protiv hrvatskih medija i novinara od 2016. do 2023., oko  0 posto ima barem jedan indikator SLAPP tužbe, istaknuto je danas na predstavljanju istraživanja Hrvatskog novinarskog društva (HND) i Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo.

SLAPP tužbe neutemeljene su tužbe koje najčešće pokreću moćni pojedinci i usmjerene su zastrašivanju i utišavanju kritičkih glasova u javnosti, a naročito novinara, rečeno je na skupu.

''SLAPP tužbe su zastrašivanje novinarka i novinara - posebno na lokalnoj razini i nametanje cenzure. I to je jedna od najvećih opasnosti za novinarsku profesiju. Hrvatska je, nažalost, najgora zemlja u EU kada je riječ o SLAPP tužbama, a među tužiteljima se ističu suci'', ustvrdio je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko.

Dodao je kako se HND zalaže za dekriminalizaciju djela protiv časti i ugleda, smatrajući da bi se time smanjio pritisak SLAPP tužbi te je ocijenio dosadašnju inertnost u rješavanju tog problema ''sustavnim državnim terorom nad javnim interesom''

Vedran Đulabić iz Centra Miko Tripalo rekao je kako su SLAPP tužbe izrazito negativne i usmjerene protiv novinara i boraca za slobodu izražavanja.  Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava i Maria Ordzhonikidze iz Justice for Journalist Foundation govorili su o raznim aspektima preporuka najnovijeg Izvještaja o vladavini prava Europske komisije te o prilikama za unaprjeđenje i jačanje medijskih sloboda u Hrvatskoj .

Rezultate i zaključke istraživanja predstavili su Ivana Zeljko i Neven Mates iz Centra Miko Tripalo, rekavši da ukupni iznos zahtjeva u navedenim tužbama iznosi 3,93 milijuna eura, a dosuđeni iznosi nešto više od 890.000 eura.

Od 1333 presuda protiv novinara i medija njih više od 500 ima neki od indikatora SLAPP tužbe, a najviše – njih 283 ima prekomjerni (odštetni) zahtjev, 194 ih je podnio neki moćni pojedinac, 56 ih je podnijela javna osoba a dvanaest uočenih SLAPP indikatora odnose se na nenadležnost suda ili neodazivanje.

Istaknuto je da je prosjek trajanja takvih postupaka 1326, odnosno 44 mjeseca, a kod predmeta kod kojih je odlučeno o osnovanosti zahtjeva, prosječno trajanje postupka je čak 1557 dana.

Ocijenjeno je da su problem i neujednačene sudske prakse i problem ''serijskih tužitelja'' te da drugostupanjski sudovi često snižavaju dodijeljene naknade.

Odvjetnica Vanja Jurić, članica stručne skupine Europske komisije za borbu protiv SLAPP, kazala je kako je broj SLAPP tužbi u Hrvatskoj jako velik s obzirom na ostale europske zemlje. no ističe da je primjetan pad broja takvih postupaka.

''Međutim i dalje imamo prilično nedosljednu sudsku praksu na razini različitih sudova. Na višim sudovima je situacija nešto bolja, no na višim sudovima i dalje postoji dosta nerazumijevanja za medijske slobode u Hrvatskoj'', kazala je Jurić

U raspravi su sudjelovali i Petra Jurina i Fadila Bahović iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, predstavnici Pravosudne akademije i Ureda pučke pravobraniteljice, novinar 24 sata Ivan Pandžić  i ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija u Ministarstvu kulture i medija Jasna Vaniček Fila.