Hrvatska bi mogla biti jedna od predvodnica u provođenju koncepata projekta Novog europskog Bauhausa kojim se želi postići održiviji, atraktivniji i uključiviji način suživota, složili su se u petak u Kući Europe sudionici okruglog stola na temu Hrvatska i Novi europski Bauhaus.
Novi europski Bauhaus pokrenut je 2021. godine kao interdisciplinarni projekt kojem je cilj obnova i planska gradnja te stvaranje ugodnih, održivijih i energetski učinkovitijih prostora kroz spajanje kulture i umjetnosti sa znanošću i tehnologijom.
Za projekte u okviru novog europskog Bauhausa (ENB) u razdoblju 2021.-2022. godine Unija će izdvojiti oko 85 milijuna eura.
U panel raspravi u Kući Europe sudjelovala je eurozastupnica Željana Zovko, vlasnik i osnivač tvrtke iDeo Plan Florijan Ćelić, zamjenica pročelnice za strategijsko planiranje Grada Zagreba Irena Matković te Jana Horvat, finalistica nagrade Novi europski Bauhaus za 2021.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek raspravu je otvorila uvodnim govorom u kojem je istaknula da je Hrvatska u suradnji s Europskim parlamentom od samog početka aktivno sudjelovala u razvitku ovog projekta.
„Nacionalni plan oporavka i otpornosti, koji je državama članicama stavljen na raspolaganje kako bi se oporavile od duboke ekonomske krize koju je uzrokovala pandemija koronavirusa, financirat će velik broj projekata usklađenih s postulatima Novog europskog Bauhausa i Zelenog plana“, tvrdi Obuljen Koržinek.
U svjetlu nedavnih potresa u Hrvatskoj, zastupnica Zovko kazala je kako ovaj koncept ne smije počivati samo na učinkovitosti, estetici i održivosti, već mora uključivati i sigurnosni element koji će građanima pružiti zaštitu u slučaju prirodnih i ljudski uzrokovanih nepogoda.
Florijan Ćelić, osnivač i vlasnik tvrtke iDeo Plan koja se bavi strateškim planiranjem, kazao je da interes za ovaj projekt u Hrvatskoj raste eksponencijalno.
Prema njemu, veliki potencijal leži i u valorizaciji napuštenih industrijskih područja i vojarni koje više nemaju vojnu perspektivu. Smatra da bismo prostorom trebali upravljati održivo jer je on, uz vrijeme, najvrijedniji resurs.
Sudionici su u raspravi naglasili i važnost javnih natječaja jer na njima projekte bira stručni žiri, a priliku dobivaju i mladi arhitekti.