Politika i društvo

Vojno-redarstvena operacija Oluja

Hrvatska slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Obljetnica Oluje svake se godine obilježava 5.kolovoza, na dan kada su hrvatski vojnici ušli u Knin, glavni grad samoproglašene paradržave Republike Srpske Krajine (RSK) koja je nakon ljeta 1995. svedena na područja u istočnoj Slavoniji, uz granicu sa Srbijom, a koja su Hrvatskoj vraćena nakon mirne reintegracije Podunavlja 1998. godine


 
3 min
HINA

Obljetnica Oluje svake se godine obilježava 5.kolovoza, na dan kada su hrvatski vojnici ušli u Knin, glavni grad samoproglašene paradržave Republike Srpske Krajine (RSK) koja je nakon ljeta 1995. svedena na područja u istočnoj Slavoniji, uz granicu sa Srbijom, a koja su Hrvatskoj vraćena nakon mirne reintegracije Podunavlja 1998. godine

Hrvatska u subotu slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 28. obljetnicu vojno-redarstvene operacije "Oluja", kojom je u tri dana oslobođeno 11.000 četvornih kilometara okupiranog područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu.

Vojno-redarstvena operacija Oluja započela je 4. kolovoza 1995 godine u 5 sati, a već do 7.kolovoza Hrvatska je vojska oslobodila okupirana područja u Dalmaciji, Lici, Kordunu i Banovini te ih vratila u sastav Republike Hrvatske. 

Obljetnica Oluje svake se godine obilježava 5.kolovoza, na dan kada su hrvatski vojnici ušli u Knin, glavni grad samoproglašene paradržave Republike Srpske Krajine (RSK) koja je nakon ljeta 1995. svedena na područja u istočnoj Slavoniji, uz granicu sa Srbijom, a koja su Hrvatskoj vraćena nakon mirne reintegracije Podunavlja 1998. godine.

Operacija Oluja pokrenuta je tri mjeseca nakon operacije Bljesak kojom je Hrvatska vratila kontrolu nad zapadnom Slavonijom te nakon što su predstavnici RSK odbili svaku mogućnost mirnog rješenja, uključujući i plan Z4. Njome je okončan rat u Hrvatskoj tijekom kojeg su vojne snage RSK, potpomognute vojnom i financijskom podrškom iz Beograda, napale i srušile brojne gradove i sela te protjerale nesrpsko civilno stanovništvo.

Uz Knin, operacijom Oluja oslobođeni su i Gračac, Obrovac, Korenica, Slunj, Plitvice, Sveti Rok, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Dubica i brojna druga mjesta, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i Bosne i Hercegovine. S druge strane, sa spomenutih se područja nakon Oluje iselilo oko 200 tisuća građana, pretežno srpske nacionalnosti, kojima je povratak, prema tvrdnjama nevladinih organizacija, godinama bio otežavan i onemogućavan.  

Vojna operacija kojom je oslobođena jedna petina hrvatskog teritorija nije prošla bez ljudskih gubitaka. U Oluji su poginula 174 vojnika i redarstvenika, a više od 1400 ih je ranjeno.

Središnje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti ove će se godine, umjesto na stadionu NK Dinara, održati pod šatorom na glavnom gradskom trgu u Kninu, zbog najave lošeg vremena.

Obilježavanju će nazočiti državni vrh, a okupljenim građanima i braniteljima obratit će se predsjednik Republike Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i predsjednik Vlade Andrej Plenković. U ime hrvatskih branitelja, kao prvi govornik, govorit će djelatni časnik HV-a, dragovoljac i pripadnik Tigrova. 

Najviši državni dužnosnici i predstavnici županija i gradova položit će vijence kod spomenika hrvatske pobjede Oluja 95. Isto će učiniti predstavnici obitelji nestalih i poginulih hrvatskih branitelja, hrvatskih ratnih vojnih invalida, zatim ratni zapovjednici i predstavnici udruga iz Domovinskog rata.

Nakon središnje svečanosti služit će se misa u crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta.

Taktičko-tehnički zbor naoružanja i opreme moći će se razgledati na parkiralištu kod Autobusnog kolodvora od 11 do 16 sati, poslijepodne je doček maratonaca i biciklista te defile motorista, a organizirana je i podjela vojničkoga graha za sve koji budu na proslavi u Kninu.


Nastavite čitati

Milanović: Plenković najveća prijetnja demokraciji kakvu poznajemo

-Jasno je što smo, kamo pripadamo, ali nećemo biti ničije pudlice i lutke. Ta politika Andreja Plenkovića, ne samo da je loša za Hrvatsku nego je loša, bezidejna, pogubljena i podanička. Jeste li kad čuli u ovih sedam, osam godina da je hrvatska vlast imala neki prigovor na ono što dolazi iz Bruxellesa, barem jedan jedini put da je Hrvatskoj nešto bilo donekle neprihvatljivo? Nula, ništa", ustvrdio je Milanović

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.