U njemačkoj ofenzivi na Sutjesci poginulo je više od 7.500 partizana od kojih su polovicu činili Dalmatinci * Klasić je poručio političarima u Hrvatskoj da ako misle slati vijence na Sutjesku samo zbog toga što su tamo ginuli Hrvati, onda i time sudjeluju u revizionizmu jer ignoriraju internacionalni karakter partizanskog pokreta
U njemačkoj ofenzivi na Sutjesci poginulo je više od 7.500 partizana od kojih su polovicu činili Dalmatinci * Klasić je poručio političarima u Hrvatskoj da ako misle slati vijence na Sutjesku samo zbog toga što su tamo ginuli Hrvati, onda i time sudjeluju u revizionizmu jer ignoriraju internacionalni karakter partizanskog pokreta
'Hrvatska se bez ikakve stvarne potrebe u protekla tri desetljeća uporno odricala partizanskog pokreta kao okosnice antifašističke borbe zbog pritisaka povijesnih revizionista', kazao je hrvatski povjesničar Hrvoje Klasić danas u Sarajevu.
Klasić je tamo sudjelovao u radu History festa koji već godinama organizira bosanskohercegovačka Udruga za suvremenu povijest, a ovoga puta to je okupljanje povjesničara iz regije upriličeno kako bi razgovarali o državama, nacijama i europskim integracijama na jugoistoku Europe u rasponu od 1943. do 2023. godine.
Sarajevski se skup podudario s 80. obljetnicom velikih bitki iz Drugog svjetskog rata na Neretvi i Sutjesci koje su, prema ocjenama sudionika, predstavljale prekretnicu u političkom profiliranju partizanskog pokreta.
U predavanju pod naslovom "Što su nama Neretva i Sutjeska danas" Klasić je podsjetio kako je samo u njemačkoj ofenzivi na Sutjesci poginulo više od 7.500 partizana od kojih su polovicu činili Dalmatinci.
Te su dvije bitke, kako je ocijenio, odigrale presudnu ulogu u međunarodnom priznanju partizana kao jedinog pokreta na jugoslavenskom području koji se istinski borio protiv nacista, a sve što revizionisti u Hrvatskoj prigovaraju Titu kada nemaju što drugo reći je to da je zbog toga previše ljudi poginulo odnosno da je on donosio odluke koje su s vojničkog stajališta bile problematične.
Klasić to vidi kao sastavni dio revizionizma koji u Hrvatskoj počinje 90-ih i traje sve do danas, pri čemu su partizani postali potpuno nepoželjnima, a odgovornost za to djelomice pripisuje i hrvatskoj ljevici koja se tome nije usprotivila.
Stoga se, kako je kazao, sve manje spominju partizani, a govori o antifašističkom pokretu s hrvatskim predznakom pa je tako i 22. lipnja označen danom antifašističke borbe.
Njegova je poruka političarima u Hrvatskoj da ako misle slati vijence na Sutjesku samo stoga što su tamo ginuli Hrvati, onda i time sudjeluju u revizionizmu jer ignoriraju internacionalni karakter partizanskog pokreta.
"Je li danas bolje? Jest. Neke smo trendove zaustavili, a neke i preokrenuli i bitno je da to funkcionira u društvu pa smo tako u Zagrebu promijenili imena ulica nazvanih po osobama povezanim s NDH", kazao je Klasić pred sarajevskom publikom.
Pohvalio je odnos austrijskih vlasti prema komemoraciji koja je ranijih godina održavana na Bleiburgu i smatra kako je to pomoglo da se u Hrvatskoj u javnom prostoru suzbije uporaba ustaškog pozdrava "Za dom spremni".
Jordansko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je da je cilj sastanka istražiti načine za potporu zemlji tijekom prijelazne faze nakon pada dugogodišnjeg vođe Bašara al-Asada
Otkad je sirijski predsjednik Bašar al-Asad svrgnut s vlasti, izraelske zračne snage često izvode zračne napade velikih razmjera na vojne objekte u Siriji
Predmet je kaznene istrage zbog navodne pobune zbog proglašenja izvanrednog stanja te mu je zabranjeno napustiti zemlju
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
