Igor Merlić: Svaka čast turizmu, ali izgubimo li stočarstvo, izgubit ćemo sebe i svoj identitet, bez poljoprivrede NEMA NI BUDUĆNOSTI U ISTRI

U posljednjih 30 godina u Istarskoj županiji poljoprivredna proizvodnja jako je napredovala, puno je napora učinjeno da bi se dobili kvalitetni, prepoznatljivi poljoprivredni proizvodi koji su uspješno plasirani na domaće i strana tržišta. Ulaže se u planiranje novih nasada, u modernu tehnologiju i edukaciju ljudi.

Danas je gastronomija drugi razlog dolaska gostiju u Istru pa je povezanost poljoprivrede i turizma neophodna. No, prostora za napredak ima još, klimatske promjene, tržišni zahtjevi i globalni trendovi nameću i daljnja kontinuirana ulaganja za što Istarska županija ima sluha. Rečeno je to na današnjoj panel raspravi pod nazivom „Značaj poljoprivrede za razvoj Istarske županije“ održanoj u Vodnjanu, kao prvoj u nizu u sklopu obilježavanja 30 godina od osnutka Istarske županije.   

Domaćin, gradonačelnik Vodnjana Edi Pastrovicchio naglasio je važnost poljoprivrede za razvoj i prosperitet cijele županije, jer ima veliki značaj i ulogu u identitetu Istre. Županijski pročelnik za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Istarske županije Ezio Pinzan, također je istaknuo doprinos poljoprivrede razvoju županije, odmah nakon turizma, te naglasio da nas autohtoni proizvodi poput ulja, vina, pršuta i ostalih poljoprivrednih proizvoda koji su već postali svojevrsni brend Istre, čine ponosnima i promiču ovaj kraj. 

Očuvanje vodnjanske malvazije

U prvoj panel diskusiji sudjelovali su predstavnici raznih institucija pa je tako pročelnik Pinzan i u nastavku izdvojio važnost donošenja Strategije razvoja poljoprivrede prije 30-ak godina, prvom sistematskom planiranju razvoja poljoprivrede, jednoj promišljenoj politici, kako je rekao, ali i načinu financiranja, kontinuitetu razvoja i praćenju rezultata rada, što je i doprinijelo sadašnjim rezultatima.

Kao dvije važne odluke u tom razdoblju izdvojio je osnivanje Fonda za razvoj poljoprivrede, prije 29 godina, putem kojeg je dosad prikupljeno 7 milijuna eura, dano 1.200 zajmova koji su vraćani i ponovno investirani, te je tako u poljoprivredu ukupno plasirano 38,4 milijuna eura. Fond je bio poticaj poljoprivrednicima da se uopće upuste u neke investicije i krenu u razvojne projekte. Uglavnom su sredstva investirana u stočarstvo, proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda. Druga važna odluka je trajno ulaganje u zaštitu proizvoda i njihov tržišni plasman. Pritom je spomenuo i brendiranje od oznake IQ do zaštite izvornosti ulaskom u EU što su dosad postigli istarski pršut, maslinovo ulje, meso goveda i momjanski muškat, dok med i ovčji sir te istarska kobasica čekaju u proceduri. Ono što predstoji je povećanje proizvodnje i daljnji plasman na EU tržišta, kao i zaštita određenih pasmina u suradnji s AZZRIJ-em i nadležnim institucijama.

Mario Bratulić, posebni savjetnik ministrice poljoprivrede RH i načelnik Općine Sveti Petar u Šumi, iznio je podatak da je Ministarstvo poljoprivrede u ruralni razvoj Istre dosad plasiralo 191,4 milijuna eura uglavnom za podizanje novih nasada, otvaranje pogona i destilerija, promidžbu i ostalo, dok će se još 20 milijuna eura, koji su ugovoreni, plasirati do prve polovice 2024. godine. Dean Ban, ravnatelj porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam, govorio je o 150 godina ove ustanove koja trenutno broji čak 19 znanstvenika i 22 doktoranda, ali i naglasio da trenutno, s Gradom Vodnjanom, rade na očuvanju vodnjanske malvazije.

Davor Romić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, stručnjak za navodnjavanje, rekao je da klimatske promjene i ekstenzivna poljoprivreda nameću potrebu planiranog navodnjavanja i kontroliranog korištenja vodnih resursa.

- Godine 2005. nismo imali ništa, tek 7.000 hektara u Hrvatskoj su se navodnjavali, ali bez kontrole. Nakon donošenja projekta navodnjavanja, danas imamo 33 tisuće hektara u sustavu navodnjavanja. U Istri je navodnjavanje postojalo, ali nije bilo kontrole, a danas postoje dva sustava u Istri i to Valtura i Červar Porat – Bašarinka, dok se za projekt Petrovija dobiva građevinska dozvola. Uskoro očekujemo i da Vlada usvoji nacionalni projekt navodnjavanja.

Cilj nam nije izgraditi sustave, nego ih koristiti da bi se to kvalitetno odrazilo na poljoprivrednu proizvodnju. Već smo kod dva utjecajna istarska vinara dokazali povezanost kvalitetnog navodnjavanja na prinose i kvalitetu istarske malvazije, a sada ćemo istu studiju raditi i za masline. Vidjet ćemo i što se događa u maslinarstu i vinogradarstvu u ovoj, jednoj netipičnoj godini s puno više kiše. U Istri imamo problem gdje se dvije gospodarske grane, turizam i poljoprivreda, vežu na isti izvor vode koji nema dovoljno kapaciteta, u što smo se uvjerili i lani kada je bilo nužno uvesti redukciju.

Poljoprivreda je najveći potrošač vode, jer se više od 80 posto zahvaćene vode troši za nju. Zato je bitno razmišljati o zaštiti resursa, prvo o zahvaćanju vode, akumuliranju i upravljanju akumulacijom, drugo o zemljišnim resursima koje treba što više staviti u funkciju, dok su treći resursi ljudski, i tu treba ulagati u obrazovanje mladih kadrova, rezimirao je Romić. 

Spašavanje autohtonih pasmina

Miran Gortan iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u Istarskoj županiji govorio je o ulozi savjetodavne službe, a Bernardina Hlevnjak Pastrovicchio, stručna voditeljica Udruge poljoprivrednika Agroturist iz Vodnjana, o važnosti udruživanja poljoprivrednika.

Na drugom panelu sudjelovali su sami proizvođači  pa je tako Dean Matić, predsjednik Ceha poljoprivrednika Obrtničke komore Istarske županije, ujedno i vlasnik obrta „Ciburi“ iz Pazina, ukazao na put za poboljšanje položaja poljoprivrednika i pritom naveo veća ulaganja u povrće, olakšavanje procedure radi dobivanja državnog zemljišta te okrupnjivanje zemljišta, kao i povezivanje proizvođača koji bi na taj način lakše dolazili do EU financiranja, edukacije i plasmana proizvoda. Ukazao je i na nužno osnivanje Otkupnog centra u Istri koji bi garantirao prodaju poljoprivrednih proizvoda, a tvrdi da bi istarski proizvođači već sada mogli prehraniti sve žitelje Istre i njihove goste.

Igor Merlić, direktor Agencije za ruralni razvoj Istre (AZZRI), govorio je o spašavanju autohtonih pasmina, istarskog goveda, magarca, koze i ovce, ali i plasman mesa u 150 objekata u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji te govorio o budućim planovima poput gradnje nove zgrade na Gortanovom brijegu, novom ciklusu kuharskih radionica i slično. U konačnici je apelirao na gradove i općine da ne ograničavaju razvoj poljoprivrede, posebno stočarstva, zbog turizma.

- Svaka čast turizmu, i on je važna gospodarska grana ali izgubimo li stočarstvo, izgubit ćemo sebe i svoj identitet, bez poljoprivrede nema ni budućnosti u Istri, rezimirao je Merlić.

Aldo Štifanić, predsjednik Saveza uzgajivača istarskog goveda, govorio je o mukotrpnoj borbi za spas genoma istarskog goveda koje se razlikuje od podolca, o osnivanju prvog genoparka u Višnjanu do današnje suradnje s AZZRI-jem na daljnjim naporima za spas istarskih autohtonih životinjskih vrsta. Bruno Legović iz porečke Agrolagune govorio je o tri proizvoda na kojima se danas koncentrira njihova proizvodnja – vinu, maslinovom ulju i ovčjem siru, jer im je želja težiti izvrsnosti, biti među najboljima što im i uspijeva i to ulaganjem u ljude i osiguravanjem kvalitete uroda. Navodnjavanjem žele stabilizirati proizvodnju maslinovog ulja na 200 tona godišnje, podizanjem novi nasada vinove loze povećat će sadašnjih 638 hektara za novih 50, dok sir proizvode od trenutno 1.000 ovaca među kojima je i istarska ovca na čijoj zaštiti rade zajedno s AZZRI-jem. 

Težiti kvaliteti maslinovih ulja

Edi Družetić, agronom vodnjanskog Agroprodukta, govorio je o 30 godina ulaganja u maslinarstvo i kvalitativan rast maslinovih ulja. Kako je rekao, prije 30 godina jedva da su mogli naći uzorak ulja koji bi spadao pod ekstradjevičansku kvalitetu, dok su danas gotovo svi uzorci dobri.

- To je put kojim moramo ići, s masovnom proizvodnjom jeftinih ulja na svjetskom tržištu nemamo što tražiti. Treba ići na prepoznatljivost i kvalitetu po čemu smo već i poznati u svijetu i na tome treba ustrajati, zaključio je Družetić.

U konačnici je Luka Rossi, predsjednik Vinistre i Udruge vinogradara i vinara Istre, govorio o trenutno više od stotinu vinarija koje postoje u Istri i u kojima sve više rade mladi, obrazovani vinari, a sve je  počelo od nekolicine entuzijasta koji su se generacijama bavili proizvodnjom vina. Prve medalje Kozloviću, Matoševiću i Armanu bile su potvrde da su vinari na dobrom putu da dobiju kvalitetno vino, da bi danas medalje istarskim vinarima stizale i s prestižnih svjetskih natjecanja.

- Taj posao nije lagan, ali donosi mnogo satisfakcija. Znanje implementiramo u vinograde, nabavlja se nova mehanizacija, pa je tako u vinogradima sve manje ljudi, ali su sve stručniji. Vinistra iduće godine slavi 30 godina postojanja i najsvjetliji je primjer suradnje i udruživanja u poljoprivredi. Svojevrsno priznanje dobili smo tijekom sudjelovanja po prvi put na najvećem sajmu vina na svijetu u Duesseldorfu, ugostili smo jedno od dva najveća ocjenjivanja vina na svijetu, a u kolovozu je prvi puta u specijaliziranom magazinu 'Decanter' objavljena reportaža o vinarstvu Hrvatske s posebnim osvrtom na Istru što je nemjerljiva promocija. Cilj je i dalje puno energije trošiti na edukaciju mladih i vjerujemo da će i generacije koje dolaze uspjeti pratiti razvoj vinogradarstva u Istri, rezimirao je Rossi.