Na posljednjoj sjednici Skupštine Istarske županije, IDS-ov vijećnik Ivan Jakovčić govorio je o velikom problemu ilegalne radne snage koja dolazi iz dalekih zemalja te zatražio pomoć župana Borisa Miletića u rješavanju tog problema, zauzimajući se pritom da se tim ilegalnim radnicima pomogne na način da im se legalizira status.
"Tu inicijativu bi trebala preuzeti Županija, jer to nije samo ekonomsko, humanitarno, političko pitanje, već svih koji živimo u ovoj županiji", rekao je tada Jakovčić, a Miletić podržao, uz zamolbu da mu dostavi detaljnije informacije s kojima će onda ići na idući susret Hrvatske zajednice županija na kojem nerijetko budu i ministri.
Od Ivana Jakovčića zatražili smo i mi dodatno pojašnjenje o problemu o kojem je govorio.
Vijećnik Ivan Jakovčić
- Dakle, ovdje nisam govorio o imigrantima. Oni se ovdje ne zadržavaju, već su samo u prolazu. Govorio sam o ljudima koji su došli iz dalekih zemalja, uglavnom iz Azije, ovdje raditi, a dužina boravka ovisi im o radnim dozvolama. E sada, što se događa kod nas u Istri, o čemu imam informacije i na što sam mislio kada sam govorio na Županijskoj skupštini? Kada im istekne ugovor o radu ili kada radnik želi prijeći kod drugog poslodavca, upravo da bi mu to onemogućio, poslodavac mu ne želi ukinuti radnu dozvolu, već mu ona i dalje traje i radnik nema mogućnost ići na, možda, bolji posao, bolje uvjete rada, veću plaću... Riječ je uglavnom o ugostiteljstvu, restoranima, kafićima, manjim obrtnicima, ali i drugima iz turističkog sektora. Dakle, ne postoji automatizam kod prestanka ugovora o radu ili kod otkaza da se poništi jedna radna dozvola kod tog poslodavca da bi je mogao zatražiti i dobiti neki drugi poslodavac. Primjerice, trebalo bi regulirati da taj radnik ima neki prijelazni period od mjesec dana, nakon kojeg se raskida ugovor o radu ili ukida radna dozvola za tog poslodavca. U suštini, sada se događa da jedan poslodavac zadržava radnu dozvolu, a drugi je ne može zatražiti i uzeti tog radnika kod sebe, sve dok je i dalje aktivna ta prva dozvola. Dakako, tu onda slijede i drugi problemi za radnike, od ostvarivanja socijalnih, zdravstvenih prava do nemogućnosti rada i dobivanja plaće. Dakle, u suštini govorim o tim poslodavcima koji su robovlasnički nastrojeni, a Azijati su, znamo, tihi i mirni, nisu galamdžije, već samo šute pa moramo mi u njihovo ime progovoriti, rezimirao je vijećnik Jakovčić.
Kaže da bi se, doduše, mogao dogoditi i drukčiji scenarij, da se pobune, ali onda riskiraju da ih poslodavac tuži zbog krađe ili nečeg drugog i onda su u višestrukom problemu, moraju proći cijeli pravni postupak, što im nikako nije u interesu.
Upitan zna li koliko je stranih radnika u Istri i koliko je radnih dozvola aktivno, Jakovčić kaže da taj podatak ima policija, ali da je, prema informacijama kojima raspolaže, u Istri izdano oko 40 tisuća dozvola za rad, a da samo na Poreštini ima 18 tisuća radnika, najviše iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Kosova, dok Rumunji i Bugari dolaze, ali samo na kratko jer potom odlaze dalje u Europu.
- I u Poreču ima dosta Azijata, najviše Nepalaca koji rade mahom u građevinarstvu, a Filipinci u ugostiteljstvu i drugim uslužnim djelatnostima, dok primjerice Tajlanđana nema puno jer razlika u primanjima nije toliko značajna da bi oni prelazili pola svijeta da dođu ovdje raditi, rezimirao je Jakovčić.
Tek za kraj ustvrdio je da bi odnos prema tim radnicima trebalo i zakonski regulirati, a da se, prema njegovim saznanjima, upravo takve izmjene sada i očekuju u Zakonu o radu i Zakonu o strancima te bi bilo dobro da se to ubrza jer su očito ovakvi robovlasnički odnosi zatekli i hrvatske zakonodavce.