"Beskućništvo nije ničiji identitet. Imati dom ili ne nas ne definira u našoj nutrini i nije karakterna osobina. Nitko od nas sebe ne predstavlja kao 'kućnika' jer imati dom ili ne samo su privremena okolnost i način na koji bivamo, ali definitivno nije nešto što definira našu osobnost", naglasila je predsjednica udruge "Institut Pula" i idejna začetnica pulskog prenoćišta Varja Bastijanić na danas održanom okruglom stolu o beskućništvu "Paralelna stvarnost" u pulskom Coworking centru.
Kroz ovo prenoćište, otvoreno prije 15 mjeseci, prošle je 130 osoba, a Varja Bastijanić iznijela je pojedina nemila iskustva, dodavši: "I ja sam provela jedno vrijeme na ulici i mogu vam reći da je to vrlo nezgodno".
Varja Bastijanić
Najviše ju je pogodila prekjučerašnja smrt 31-godišnjaka koji je nakon izlaska iz zatvora, bez osobnih dokumenata, bez osnovnog zdravstvenog osiguranja, bez podrške primarne obitelji, bez bliskih prijatelja i s minimalnom ušteđevinom od 198 eura, ušao na spavanje u prenoćište i nakon 10 dana umro zbog intoksikacije čekajući 'legalnu' terapiju.
Iznijela je i primjer 78-godišnjakinje koju je u prenoćište doveo bivši susjed. Uz mirovnu od svega 318 eura, nasamarena i prevarena prodala je stan, svoju jedinu imovinu, završila u bolnici, gdje se bori za život nakon dva mjeseca na ulici.
Devet umirovljenika živi u pulskom prenoćištu jer su im mirovine ispod 400 eura i nemaju mogućnost plaćanja podstanarskog stana
Četiri žene žive u prenoćištu koje zbog zdravstvenih razloga (organskih i/ili psihoorganskih) ne mogu dobiti ili zadržati posao i nemaju podršku obitelji i sredstva za samostalni život.
('Noćna razmišljanja' (fotograf: Marin Magaš)
Šest korisnika prenoćišta koriste droge i supstitucijsku terapiju koja ih drži u „začaranom krugu"
Pet korisnika u dobi od 50 do 65 godina su na ulici dulje od pet godina, uz značajnu uporabu alkohola i potpuno smanjenih socijalnih, ekonomskih, psiholoških i ostalih vještina i mogućnosti.
- Ovisnost ne mora voditi do beskućništva, ali dodatno otežava izlazak iz njega. Problemi s kockom, alkoholom, drogama ne moraju započeti prije beskućništva, često se razvijaju kao odgovor na tešku i nehumanu životnu situaciju u beskućništvu, veli Varja Bastijanić, dodavši da 10 posto korisnika ima jedan ili dva fakulteta.
Tako jedan 66-godišnjak ima završena dva fakulteta, bivši je profesor, s PTSP-om. Prevaren je, ostao je bez zemlje koja mu je bila jedina imovina.
- Trideset posto naših korisnika, u potrazi za poslom, migriralo je u Istru kao obećanu zemlju. Kao da ovdje nema siromaštva, tuge i bijede. I onda ljudi dođu i ne snađu se. Mi smo Istrijani ok, otvoreni, dobri, ali ponekad znamo biti malo trdi, kazala je Varja Bastijanić, na što je jedna gospođa iz publike izrazila svoj stav: "Nismo otvoreni".
Oni najmanje koriste dostupne usluge u zajednici i nerijetko smatraju kako su oni ovdje došli, i kako nemaju pravo na podršku. Oni čine velik udio u skrivenom beskućništvu, kaže ona.
Današnji skup dio je jednogodišnjeg projekta "Svjetionik solidarnosti" o beskućništvu i osobama u beskućništvu (čiji je nositelj udruga Institut, a partner zagrebačka udruga Pet Plus) podržan s 56 tisuća eura europskih sredstava, a nakon okruglog stola kod fontane na tržnici otvorena je izložba fotografija "Iza Kulisa Sjene: Portreti Beskućničkog Života".
Ivana Sokolov
I danas je naglašeno da paradigma beskućništvo, umjesto da se promatra samo kao individualni problem, naglašava složene društvene, ekonomske i strukturalne faktore koji doprinose tome.
Ivana Sokolov, pročelnica gradskog Odjela za društvene djelatnosti iznijela je najčešće predrasude o osobama u beskućništvu: "Nekim ljudima stvarno nema pomoći... Ne možemo svima pomoći. Sami su se doveli u ovu situaciju, sami su tako odabrali, oni žele tako živjeti", "Svi beskućnici su alkoholičari ili ovisnici", "Beskućnik je onaj koji kopa po smeću, sakuplja boce, vuče kolica puna stvari, pijanac koji spava na kartonskoj kutiji"...
- Kako mijenjati percepciju našu/zajednice/građana, kako raditi s korisnikom ako unaprijed imam prema njemu neko od prethodnih uvjerenja/stavova, kako raditi s korisnikom ako ga u startu etiketiram kao manipulativnog, nastavila je pročelnica Sokolov i zauzela se za edukaciju te suradnju bolnice, Zavoda za socijalni rad, udruga, Grada Pule, jedinica lokalne samouprave, Zavoda za hitnu medicinu, Policijske uprave Istarska, Probacijskog ureda, gdje se često javlja osjećaj da se „loptica prebacuje baš na mene i moju organizaciju a ja ne mogu ništa".
"Dobro je što smo konačno zadnje dvije-tri godine počeli u Puli govoriti o beskućništvu", zaključila je pročelnica Sokolov.
Helena Babić iz udruge AjA, voditeljica Prihvatilišta za beskućnike naglasila je da se projektom "Housing first" ('Stanovanje prvo') smanjuju troškovi na minimum, a osoba dobiva krov nad glavom.
Riječ je u pružanju trajnog smještaja osobama koje su izgubile domove, čime se okončava njihovo beskućništvo i dobiva platforma s koje mogu slijediti osobne ciljeve i poboljšati kvalitetu života.
Uz 'Housing First', naglasila je, 90 posto osoba ne vraća se u beskućništvo. Veličinu problema ilustrira i njena izjava da će se za desetak godina čitave obitelji naći na ulici.
Helena Babić
