Politika i društvo

Obrazovanje nema alternativu

Kako politikama rada i obrazovanjem potaknuti gospodarski rast bila je tema današnje konferencije u Labinu

Irena Weber: U proteklih 8 godina populacija naših srednjoškolca umanjena je za 19,5 posto. Uz to, poslovi se zbog ubrzane digitalizacije i automatizacije mijenjaju velikom brzinom pa se novom tržištu rada moramo brzo prilagođavati. Za te velike promjene trebamo bolje i relevantnije obrazovanje, a važno je i da povezivanje tržišta rada i sustava obrazovanja bude što intenzivnije


 
5 min
Istra24

Irena Weber: U proteklih 8 godina populacija naših srednjoškolca umanjena je za 19,5 posto. Uz to, poslovi se zbog ubrzane digitalizacije i automatizacije mijenjaju velikom brzinom pa se novom tržištu rada moramo brzo prilagođavati. Za te velike promjene trebamo bolje i relevantnije obrazovanje, a važno je i da povezivanje tržišta rada i sustava obrazovanja bude što intenzivnije

Hrvatska udruga poslodavaca u suradnji s Gradom Labinom i Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike održala je danas u dvorani Sportskog centra „Franko Mileta“, Labin konferenciju pod nazivom „Kako politikama rada i kontinuiranim ulaganjem u obrazovanje potaknuti gospodarski razvoj.“

Konferenciju je obilježila rasprava o značaju povezivanja obrazovanja i tržišta rada, ulozi poslodavaca u Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, ulozi države u kreiranju mjera i politika rada, aktivnim politikama zapošljavanja te trenutnom stanju na našem tržištu rada.

Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca istaknula je kako je Hrvatskoj ovaj problem posebno izražen zbog negativnog demografskog trenda i iseljavanja radne snage, posebno mladih.

- Puno smo podataka i analiza o tim problemima slušali, ali samo jedan broj koji kristalno ocrtava veličinu problema: u proteklih 8 godina populacija naših srednjoškolca umanjena je za 19,5 posto. Uz to, poslovi se zbog ubrzane digitalizacije i automatizacije mijenjaju velikom brzinom pa se novom tržištu rada moramo brzo prilagođavati. Za te velike promjene trebamo bolje i relevantnije obrazovanje, a važno je i da povezivanje tržišta rada i sustava obrazovanja bude što intenzivnije.

Probleme s radnom snagom dodatno nam otežava i trenutna situacija krize i galopirajuće inflacije. Iako zadnje dvije i pol godine stalno rješavamo neke goruće probleme – od pandemije do trenutnog problema dramatičnog rasta cijene energenata – ne smijemo stati s rješavanjem strukturnih problema našeg gospodarstva. To je jedini način da u Hrvatskoj stasa veći broj uspješnih kompanija, koje će otvarati radna mjesta, s poslovima koji su globalno konkurentni, što je jedino moguće uz smanjenje poreznog opterećenje rada, rekla je Irena Weber.

Današnja je konferencija i naša suradnja s ministrom Marinom Piletićem i njegovim resorom kao i s predstavnicima lokane uprave dobar je način da prodiskutiramo probleme i dogovorimo korake i kako ih rješavati.


- Unatoč izvanrednim okolnostima koje su obilježile svjetsko i europsko gospodarstvo posljednje skoro tri godine, možemo sa sigurnošću ustvrditi kako hrvatsko tržište rada napreduje i doprinosi gospodarskom rastu i razvoju. Uz dosadašnje mjere prisutne na tržištu rada poput mjera aktivne politike zapošljavanja za što je od 2016. uloženo više od 6,7 milijardi kuna u koje je uključeno gotovo 200 tisuća osoba do poticanja otvaranja novih radnih mjesta u zelenoj i digitalnoj industriji, Vlada će nastaviti jačati hrvatsko tržište rada u europskom i svjetskom kontekstu, s naglaskom na stvaranje održivih i kvalitetnih radnih mjesta, jačanje zdravog poduzetništva i ulaganje u stjecanje dodatnih vještine radnika.

Također, Vlada je u narednom razdoblju iz Europskog socijalnog fonda plus osigurala više od šest milijardi kuna za mjere aktivne politike zapošljavanja, obrazovanja i zapošljavanja mladih, naglasio je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

Labinski gradonačelnik Valter Glavičić izrazio je zadovoljstvo što se ova konferencija održava baš u Labinu, gradu koji je nadaleko prepoznat kao grad koji ima uz turizam razvijenu i industriju te istaknuo kako se u turizmu i u proizvodnji osjeća nedostatak radne snage, posebice kvalitetne.


- Godinama je bio problem otvaranja radnih mjesta, a nismo raspravljali o nedostatku radne snage pa smo zapostavili temu. Moramo sada svi zajedno postaviti dijagnozu i svi skupa to priznati te u suradnji sa županijama i državom potaknuti obrazovni sustav da se prilagodi sadašnjem vremenu, prati trendove te obrazuje kadrove za potrebe tržišta i gospodarstva.

Tu komunikaciju između svih, poslodavaca, obrazovnog sustava i roditelja moramo podići na višu razinu i utvrditi potrebe gospodarstva. Taj problem nećemo riješiti preko noći. Ove godine imali smo velike migracije i imali dosta radne snage u turizmu izvan Hrvatske, to je bilo kratkoročno rješenje ali moramo planirati dugoročno, rekao je Glavičić.

Uz to, Glavičić je posebno istaknuo i projekt Karijernog usmjeravanja mladih koje je Grad Labin proveo u suradnji sa školama i poslodavcima kao primjer dobre prakse prilikom odabira daljnjeg školovanja mladih ljudi i odabira obrazovanja temeljenog na potrebama tržišta rada kao i projekta dualnog modela stipendiranja koje Labin provodi u suradnji s poslodavcima, te su to istaknute kao konkretne mjere koje čine razliku prilikom usmjeravanja mladih ljudi za budućnost.

- Povezivanje obrazovanja i tržišta rada i uključivanje svih dionika u kreiranje obrazovnih programa jedan je od ključnih mjera na kojoj je potrebno kontinuirano raditi. Stalno ulaganje u obrazovanje najvažniji je segment rada Istarske županije.. Bez kvalitetnog obrazovanja nema ni gospodarskog razvoja“, istaknuo je istarski dožupan Tulio Demetlika.


Pregled Mjera aktivne politike zapošljavanja i vaučere za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba (NPOO), prezentirao je državni tajnik Ivan Vidiš. „U nadolazećem razdoblju potrebno će biti izgrađivati vještine koje će omogućiti suočavanje s brzim tehnološkim, društvenim i ekonomskim promjenama koje dolaze. Produktivnost i kvaliteta radne snage, isto kao i njezina sposobnost prilagodbe brzim promjenama, ključne su odrednice konkurentnosti i investicijske privlačnosti hrvatskog gospodarstva.

Kvaliteta formalnog obrazovnog procesa, ali i spremnost na cjeloživotno učenje, presudni su preduvjeti za snažni gospodarski rast. Upravo u cilju većeg sudjelovanja nezaposlenih i zaposlenih osoba u cjeloživotnom obrazovanju s naglaskom na stjecanje zelenih i digitalnih vještina kao i osiguranje kvalitetne radne snage poslodavcima u okviru Nacionalnog plana otpornost i oporavka uspostavljen je sustav vaučera.

Od početka provedbe u travnju pa do danas zaprimljeno je četiri tisuće i odobreno više od tri tisuće zahtjeva za vaučerima te je interes, kako raste i broj različitih obrazovnih programa sve veći, a do 2026. godine u programe obrazovanja odraslih planirano je utrošiti iznos od 300 milijuna kuna, istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš.

U okviru panela hrvatski su poslodavci i poduzetnici istaknuli značaj suradnje države i privatnog sektora u oblikovanju politika tržišta rada i zapošljavanje te potrebu kontinuiranog dijaloga u cilju daljnjeg jačanja suradnje. Sudjelovali su državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ivan Vidiš, Valter Glavičić gradonačelnik Grada Labina, Gordana Nikolić, predsjednica HUP-Udruga poslodavaca u obrazovanju , Kristian Krpan, član Izvršnog odbora HUP-a, Aleksandar Raić, potpredsjednik za transformaciju i ljudske resurse, iz Infobipa te Mislav Balković dekan Visokog učilišta Algebra.

Zaključak svih dionika panela je da ulaganje u obrazovanju nema alternativu. Kako bismo odgovorili potrebama tržišta rada i smanjili utjecaj negativnih demografskih trendova obrazovanje moramo učiniti relevantnijim, a Hrvatsku atraktivnijom za strane studente i visoko kvalificiranu radnu snagu.


Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.