Kongresna industrija raste, Istra među destinacijama s najviše međunarodnih skupova

Kongresna industrija globalno se oporavila od pandemije i raste, rezultati su i u Hrvatskoj jako dobri, a za iduću najave optimistične, no veliku ulogu imat će cijene i zadržavanje kvalitete, ističu za Hinu iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ) i kongresne udruge HUPKT.

HTZ-a i HUPKT (Hrvatska udruga profesionalaca u kongresnom turizmu) naglašavaju velik interes stranih i domaćih kupaca i rast ponude raznih prostora za održavanje skupova.

Ti skupovi i dalje se većinom održavaju u hotelima, koji ulažu u dvorane i druge prostore za poslovne skupove.

Staničić: Dobra kongresna jesen i očekivanja za 2026.

Komentirajući jesenski dio kongresne godine, direktor HTZ-a Kristjan Staničić kaže da su rujan i listopad bili jako dobri, a takve su i najave za održavanjem poslovnih skupova u Hrvatskoj iduće godine, što se posebno odnosi na odredišta dobro povezana aviolinijama.

"Tri zračne luke s najvećim prometom u Hrvatskoj su Zagreb, Split i Dubrovnik, od kojih Split i Dubrovnik imaju veći broj letova u ljetnom redu letenja, od početka travnja do kraja listopada, pa se tada, osim srpnja i kolovoza, realizira i većina kongresa, nagradnih putovanja i drugih vrsta poslovnih skupova. Zagreb je dobro povezan cijele godine pa se i poslovni skupovi održavaju svih 12 mjeseci", iznosi Staničić.

U tim gradovima uz još nekoliko, npr. Šibeniku i Opatiji te u Istri, održava se najviše međunarodnih skupova u Hrvatskoj, jer zbog blizine zračnih luka organizatori imaju manje dodatnih troškova i logistike.

Na pitanje o cijenama organizacije skupova u odnosu na druge zemlje na Mediteranu i u EU-u, Staničić kaže da se Hrvatska i dalje gleda kao cjenovno konkurentna, ali i da očekuje pažljivo definiranje cijena u skladu s odnosom ponude i potražnje, pogotovo u slučaju incentive/poticajnih  putovanja, za koja organizatori traže jedinstvene hotele, aktivnosti, usluge i proizvode koji će putovanje učiniti posebnim.

Važnijim trendovima u potražnji i ponudi u kongresnoj ili MICE (MICE (meetings-sastanci, incentives-poticajna putovanja, conferences-konferencije, events/exhibitions-događaji/izložbe) industriji globalno i u i Hrvatskoj označava održivost koja postaje standard, rast upotrebe alata umjetne inteligencije (AI) i broja manjih, lokalnih i regionalnih događaja umjesto megakonferencija te brige o sigurnosti, zdravlju i upravljanju rizicima.

Filipović: Novi kongresni centri nužni, u Zagrebu konačno, ali uz oprez i konzultaciju struke

Ono što se desetljećima očekuje je kongresni centar u Zagrebu, čije je otvaranje po novom najavljeno za 2029., što Staničić smatra nužnim za glavni grad, dodajući da se u 2026. očekuje otvorenje centra i u sklopu novog hotelskog resorta Pical u Poreču, a u iduće tri godine s većim kapacitetima i u još nekoliko hotela na Kvarneru i Splitu.

Predsjednik udruge HUPKT Ranko Filipović smatra jako važnim za poslovni turizam to što je Zagreb konačno odredio da će graditi kongresni centar, napominjući da je upravo na prijedlog HUPKT-a to ušlo u zagrebački GUP.

"To je previše važna tema za Grad Zagreb, ali i državu. S obzirom na javno dostupne podatke i objavama, bojimo se krajnjeg ishoda. Ako se ne bude konzultiralo struku, mogli bismo dobiti nefunkcionalni objekt, a nove arene nam zaista ne trebaju", upozorava Filipović.

Iznosi da se u mnogim europskim zemljama desetljećima MICE industrija strateški razvija zbog visoke dodane vrijednosti (puni hotele i restorane, okuplja goste veće platežne moći, povećava međunarodnu vidljivost i brendiranje destinacije, potiče razvoj pratećih djelatnosti poput tehničke podrške, cateringa, prijevoza, kulture i drugo).

"Zagreb s više od 800 tisuća stanovnika i kao glavni grad države članice EU, doista je u velikom zaostatku što se toga tiče, pogotovo kad znamo da konkurentske destinacije u regiji - Beč, Ljubljana, Budimpešta, Beograd - već godinama privlače velike kongrese i sajmove. Nedostatak reprezentativnog i multifunkcionalnog kongresnog centra znači i ograničene mogućnosti za privlačenje događanja s nekoliko tisuća sudionika, koji donose golemi multiplikativni efekt. Usvajanje GUP-a Grada Zagreba koji predviđa gradnju multifunkcionalnog centra je prvi korak, ali sada dolazi ono ključno - konzultacija struke, investicijski model i jasan vremenski okvir. Ako se to ne dogodi brzo, Zagreb riskira da ga još više pregazi konkurencija", poručuje Filipović.

Nije dobro, dodaje, da se nastavi koncentracija takve ponude u već etabliranim destinacijama na tržištu, a i država nikako ne bi trebala poticati/financirati izgradnju na obali, nego bi trebala puno više poticati tu ponudu na kontinentu, za što su odlični primjeri terme koje su glavni motor razvoja MICE-a u svojim regijama.

Nedostatak službene statistike ogroman problem, potrebno i više edukacije

Filipović upozorava i na nedostatak konkretnih podataka o tome koliko se kongresa i drugih poslovnih skupova održava u Hrvatskoj, zbog čega se ne može točno reći koliki je udjel kongresnog turizma u ukupnim fizičkim i financijskim turističkim pokazateljima.

No, i bez toga, neupitna je važnost takve ponude za turističku zemlju poput Hrvatske.

Iako nema podataka, kaže da se u Hrvatskoj prema vrsti skupova otprilike podjednako održavaju i domaći i međunarodni, ili kombinacija, dok veličine i broj sudionika ovise o infrastrukturnim i drugim mogućnostima destinacija, ali i da su rijetki oni iznad 1500 sudionika.

"Jesen i sve do Božića je najjači dio godine za poslovne skupove, posebice u Zagrebu i drugdje u kontinentalnom dijelu zemlje, ali i Opatiji i Dubrovniku, uz odličnu suradnju s hotelijerima, bez kojih teško da se može išta ozbiljnije organizirati. Osim hotela, nađe se i poneko drugačije mjesto npr. na sveučilištima, u povijesnim dvoranama i sl., koja su često ograničena prostorno, datumski ili po nekom drugom kriteriju", navodi.

O cijenama organizacije skupova u Hrvatskoj Filipović kaže da su "zaista visoke, pogotovo u atraktivnijim periodima", te da su kao i ostale cijene u Hrvatskoj često znatno veće nego u drugim konkurentskim zemljama.