Potres magnitude 4.1 kod Kopačkog rita, nema materijalne štete
Podrhtavanje se osjetilo na širem području, epicentar 30 km od Osijeka
Dužnost čelne osobe Vrhovnog suda upražnjeno je 14 mjeseci, od smrti tadašnjeg predsjednika Radovana Dobronića, nakon čega su propali svi javni poziva za tu funkciju
Dužnost čelne osobe Vrhovnog suda upražnjeno je 14 mjeseci, od smrti tadašnjeg predsjednika Radovana Dobronića, nakon čega su propali svi javni poziva za tu funkciju
Predsjednik Republike Zoran Milanović, kao što je i najavljivao, predložio je sutkinju Mirtu Matić za predsjednicu Vrhovnog suda, no, za sada nije poznato kada će se o njegovu prijedlogu raspravljati i glasati u Hrvatskom saboru.
"Predsjednik Republike Zoran Milanović uputio je danas Hrvatskom saboru prijedlog za izbor Mirte Matić za predsjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske”, stoji u kratkom priopćenju koje je u utorak uputio Ured predsjednika RH.
Dužnost čelne osobe Vrhovnog suda upražnjeno je 14 mjeseci, od smrti tadašnjeg predsjednika Radovana Dobronića, nakon čega su propala dva javna poziva za tu funkciju. U trećem pozivu, krajem listopada prošle godine Opća sjednica Vrhovnog suda s najviše je glasova podržala kandidatkinju Mirtu Matić, sutkinju Visokog trgovačkog suda. Zajedno s ostalih dvoje kandidata, profesoricom zagrebačkog Pravnog fakulteta Aleksandrom Maganić i zagrebačkim odvjetnikom Šimom Savićem, Odbor za pravosuđe Hrvatskog sabora saslušao ih je 1. prosinca prošle godine, međutim, mišljenje o njima uspjeli su dati tek na prošlotjednoj sjednici Odbora.
To je saborsko tijelo tek u osmom pokušaju, nakon što su vladajući sedam puta blokirali proces rušenjem kvoruma ili skidanjem točke s dnevnog reda uz obrazloženje da se 'nisu stekli uvjeti', uspjelo dati prethodno mišljenje za kandidate koje su uputili predsjedniku Republike. Sve troje kandidata dobili su pozitivno mišljenje Odbora, pri čemu je najviše glasova, deset, dobila Matić, dok su protukandidati dobili po sedam glasova članova Odbora.
Slijedi plenarna rasprava o Matić, koju je Milanović kao jedini ovlašteni predlagatelj predložio, međutim, još nije poznato kada će se naći na dnevnom redu Sabora. Za izbor predsjednika Vrhovnoga suda potrebna je natpolovična većina od 76 glasova.
Zastoj u izborima u najvišim sudskim institucijama
Do zastoja u izboru u najvišim sudskim institucijama, Vrhovnom i Ustavnom sudu, došlo je kada je predsjednik HDZ-a i Vlade Andrej Plenković početkom godine izašao sa zahtjevom da se o čelniku Vrhovnog suda i tri nova ustavna suca raspravlja i odlučuje u paketu, što opozicija, SDP i lijevo-liberalne stranke, ustrajno odbija već mjesecima. Njihov je zahtjev bio da se odblokira proces izbora na Vrhovnom sudu, do čega je i došlo prošloga tjedna na sjednici Odbora za pravosuđe, kao i da se suci Ustavnog suda ne mogu birati u omjeru 2:1 u korist parlamentarne većine.
Tom zahtjevu nije udovoljeno jer su na sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav pretprošloga tjedna, bez nazočnosti opozicije koja je napustila sjednicu, predložena trojica kandidata – dva koja je nominirala većina, Željko Pajalić i Mladen Sučević te Goran Selanec, iza kojeg je stala oporba. Odbor su napustili uz tvrdnju da taj prijedlog nije dogovoren s njima tijekom pregovora te da žele razgovor, a ne političku trgovinu. Poručili su tada i da je postupak izbora ustavnih sudaca za njih gotov i da razgovora više nema.
Taj oporbeni stav za posljedicu je imao da se prošli četvrtak o njima nije glasalo, iako je plenum dan ranije raspravio kandidate za nove ustavne suce, jer je za izbor potrebna dvotrećinska većina koju je nemoguće dosegnuti bez dogovora HDZ-a i SDP-a.
S obzirom na žestoke međusobne optužbe o odgovornosti za nepopunjavanje upražnjenih mjesta u dvije najviše sudske instance koje dvije najveće stranke neprekidno razmjenjuju, u ovom je trenutku neizvjesno hoće li se i kada glasati za kandidate u oba izborna procesa, s obzirom na to da su ispunjene sve proceduralne pretpostavke, ili će se, ne dođe li do preokreta u stajalištu jedne od strana, ponovno ići na javne pozive i za Vrhovni i za Ustavni sud.
Podrhtavanje se osjetilo na širem području, epicentar 30 km od Osijeka
Vlada zadržava cijene goriva i energenata stabilnima kako bi Hrvatska ostala privlačna destinacija, uz najavu sastanka s turističkim sektorom o konkurenciji na Mediteranu
„To su brodovi koji dolaze iz ratnih operacija koje nije odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a, operacija s kojima Hrvatska nema ništa. I dolaze tri dana nakon što je američki ministar rekao da smo mi na dometu iranskih raketa“, dodao je predsjednik Milanović i naglasio kako se tu radi, kad su ratni brodovi u pitaju, “samo o jednoj državi i interesima samo jedne države”
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.