Sandra Benčić i Peđa Grbin najavili su da će u saborsku proceduru uputiti prijedlog zakona, koji bi, prema njihovu mišljenju, trebao riješiti velik problem trgovanja dugovima i zaštititi potrošače. "Potrošački krediti građana u bankama ne smiju biti prodani agencijama za naplatu potraživanja, već jedino drugim bankama", reklo je dvoje saborskih zastupnika * "HNB ne nadzire agencije za naplatu potraživanja koje su manje regulirane od pekara ili frizerskih salona", tvrdi Benčić
Sandra Benčić i Peđa Grbin najavili su da će u saborsku proceduru uputiti prijedlog zakona, koji bi, prema njihovu mišljenju, trebao riješiti velik problem trgovanja dugovima i zaštititi potrošače. "Potrošački krediti građana u bankama ne smiju biti prodani agencijama za naplatu potraživanja, već jedino drugim bankama", reklo je dvoje saborskih zastupnika * "HNB ne nadzire agencije za naplatu potraživanja koje su manje regulirane od pekara ili frizerskih salona", tvrdi Benčić
Potrošački krediti građana u bankama ne smiju biti prodani agencijama za naplatu potraživanja, već jedino drugim bankama, rekli su u nedjelju predsjednik SDP-a Peđa Grbin i predsjednica Kluba Zeleno lijevog bloka Sandra Benčić i najavili da će taj prijedlog uputi u Sabor.
Na konferenciji za novinare ispred HNB-a na temu dužničkog ropstva i funkcioniranja agencije za naplatu potraživanja, Grbin i Benčić su najavili da će u saborsku proceduru uputiti prijedlog zakona, koji bi, prema njihovu mišljenju, trebao riješiti velik problem trgovanja dugovima i zaštititi potrošače.
Rekli su kako je trgovanje dugovima biznis 'težak 5 milijardi eura', o kojem je šira javnost imala priliku čuti krajem prošle godine kada su iz agencije za naplatu potraživanja "B2 Kapital" iscurili osobni podaci značajnog broja njihovih klijenata.
"Naš je prijedlog da svi potrošački krediti koji se nalaze u bankama ne mogu biti prodan agencijama za naplatu potraživanja. Jedini kome se dugovanje može prodati jesu druge banke jer jedino banke, prema Zakonu o kreditnim institucijama, imaju okvir zaštite potrošača koji je u skladu s zakonima i direktivama", izjavila je Benčić.
Pod potrošačke kredite spadaju stambeni krediti i krediti manji od milijuna kuna. Ti su krediti najčešći na tržištu i namijenjeni su pokrivanju osnovnih egzistencijalnih potreba građana, dodala je.
Predsjednica saborskog Kluba Zeleno-lijevog bloka predlaže da se spomenuti krediti ne mogu prodati ni drugim bankama, ako nedostaje pristanak dužnika, koji se može dati najranije 60 dana prije prodaje dugovanja.
HNB ne nadzire agencije za naplatu potraživanja koje su manje regulirane od pekara ili frizerskih salona, tvrdi Benčić.
"Kroz njih se pere novac na način da se određena količina novca pretvori u potraživanje, odnosno dug, zatim se preproda nekoliko puta da bi došao od jedne bake do velikih igrača na, recimo, energetskom tržištu", naglasila je.
Država mora kontrolirati kako se upravlja kreditima koje građani uzimaju ne bi li riješili stambeno pitanje ili podmirili svakodnevne obveze, rekao je predsjednik SDP-a Grbin.
"Ovo nije pozivanje ljudi da ne plaćaju svoje račune. Ljudi ponekad zbog objektivnih razloga ne mogu vraćati kredit, vidjeli smo to prije 15 godina švicarskim francima, a bojim se da ćemo isto gledati u vrijeme inflacije", dodao je.
Novim zakonskim prijedlogom SDP i ZLB tražit će isto ono što je bivši ministar financija Zdravko Marić obećao učiniti, rekao je SDP-ov Boris Lalovac.
Lalovac je Ministarstvo financija pozvao da uđe u poslovne banke i pročešlja njihove knjige kako bi ustanovilo je li došlo do bilo kakvih zloupotreba.
To su lažne konstrukcije koje je u sklopu široke dezinformacijske kampanje objavio Velimir Bujanec, osuđen za plaćanje prostitutki kokainom* Kako RTL neslužbeno doznaje DORH je pokrenuo izvide oko kupovine zemljišta u Istri Ivane Kekin i Mile Kekina.
Nagrade najboljima podijelila je Anđela Dorić, kći Roberta Dorića
-Jasno je što smo, kamo pripadamo, ali nećemo biti ničije pudlice i lutke. Ta politika Andreja Plenkovića, ne samo da je loša za Hrvatsku nego je loša, bezidejna, pogubljena i podanička. Jeste li kad čuli u ovih sedam, osam godina da je hrvatska vlast imala neki prigovor na ono što dolazi iz Bruxellesa, barem jedan jedini put da je Hrvatskoj nešto bilo donekle neprihvatljivo? Nula, ništa", ustvrdio je Milanović
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
