Politika i društvo

"GRAĐANSKI ODGOJ STVORIT ĆE PRILIKE I PROMJENE"

MARINA DIKOVIĆ I MARLENA PLAVŠIĆ znanstvenice koje stoje iza programa Građanski odgoj i obrazovanje u Istri i Puli: "UČIT ĆEMO DJECU DA SE OSTVARE KAO POJEDINCI, U DOBROM SUŽIVOTU S DRUGIMA I PAZEĆI DA NAM PLANETA POTRAJE"

- Program Građanski odgoj i obrazovanje pokrenut je u Primorsko-goranskoj županiji, ali je počeo sa srednjim školama. Istarska županija i Grad Pula preuzele su model provođenja programa kao izvannastavne aktivnosti uz odobrenje iz Rijeke. Županija nas je kontaktirala još u prosincu 2021., a odmah nakon toga zvali su nas i iz Grada Pule, rekle su nam u velikom intervjuu znanstvenice koje su educirale voditelje i voditeljice Građanskog odgoja i obrazovanja u čitavoj Istri


 
8 min
Martina Pereša ⒸFOTO: Manuel Angelini
Marina Diković i Marlena Plavšić

- Program Građanski odgoj i obrazovanje pokrenut je u Primorsko-goranskoj županiji, ali je počeo sa srednjim školama. Istarska županija i Grad Pula preuzele su model provođenja programa kao izvannastavne aktivnosti uz odobrenje iz Rijeke. Županija nas je kontaktirala još u prosincu 2021., a odmah nakon toga zvali su nas i iz Grada Pule, rekle su nam u velikom intervjuu znanstvenice koje su educirale voditelje i voditeljice Građanskog odgoja i obrazovanja u čitavoj Istri

Istarska županija i Grad Pula od ove školske godine uvode izvannastavni program Građanski odgoj i obrazovanje. Sve učitelje i učiteljice koji će program provoditi u 25 osnovnih škola, a kojima je osnivač Istarska županija, uključujući deset pulskih osnovnih škola, tijekom ljeta educirale su pulske znanstvenice s područja psihologije i pedagogije, Marlena Plavšić i Marina Diković.

Marlena Plavšić
Marlena Plavšić je psihologinja i docentica na Filozofskom fakultetu u Puli. Predstojnica je Odsjeka za nastavničke kompetencije i strane jezike te voditeljica Programa stjecanja pedagoških kompetencija. Petnaest godina provela je radeći u Suncokretu, organizaciji civilnog društva, a punih dvanaest godina bavila se nastavničkim kompetencijama. U Suncokretu je njezin rad bio povezan s izbjeglim i prognanim stanovništvom, a što se nastavničkih kompetencija tiče, bavi se poučavanjem psihologijskih procesa u učenju i poučavanju. S kolegicom Marinom istražuje nastavnička obilježja i dijeli izborni kolegij Odgoj i obrazovanje za ljudska prava koji su započele profesorice Elvi Piršl i Marina Diković.

Marina Diković
Marina Diković je pedagoginja, izvanredna profesorica na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Predaje kolegije vezane uz stjecanje pedagoških kompetencija na Filozofskom fakultetu i na Fakultetu informatike. Trenutno je, nakon što je šest godina bila na funkciji voditeljice Programa stjecanja pedagoških kompetencija, voditeljica Centra za kompetencije i obrazovanje. Doktorirala je pod mentorstvom prof. dr. sc. Vedrane Spajić-Vrkaš, na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na temu Građanskog odgoja i obrazovanja. Odgojem i obrazovanjem za ljudska prava bavi se od 2003. godine kada svojoj mentorici biva recenzenticom za vježbe iz programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava na priručniku „Poučavati prava i slobode“. Bavi se kurikulumom i didaktikom te u stručnom i znanstvenom aspektu proučava provođenje Građanskog odgoja i obrazovanja. 

Nakon što se u ponedjeljak u medijima pojavila informacija kako je Istarska županija prva u Hrvatskoj započela s programom Građanskog odgoja i obrazovanja, moglo se vidjeti komentare kako je zapravo program već uveden u Primorsko-goranskoj županiji, pa bi možda bilo dobro da najprije pojasnimo tu dilemu.

M. Diković: Odgoj i obrazovanje za ljudska prava, a s njime i Građanski odgoj i obrazovanje, uveden je u hrvatski odgojno-obrazovni sustav još 1999. godine Nacionalnim programom odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo. Tek se 2014. godine počinje provoditi u školama, ali kao međupredmetna tema. Tada postaje obavezno područje i učitelji/učiteljice i nastavnici/nastavnice ga implementiraju u svoje predmete, gdje god mogu, stvarajući korelacije.

Godine 2019. donosi se novi Kurikulum GOO-a prema kojem se sadržaji provode u školama (ali interdisciplinarno) obavezno za sve učenike i učenice. GOO pokrenut je u Primorsko-goranskoj županiji, ali je počeo sa srednjim školama. Istarska županija i Grad Pula preuzele su model provođenja GOO-a kao izvannastavne aktivnosti uz odobrenje iz Rijeke. Županija nas je, naime, kontaktirala još u prosincu 2021. i inicirala provođenje GOO-a u Istri, a odmah nakon toga zvali su nas i iz Grada Pule.

Marina Diković i Marlena Plavšić

Ono što je novost u našoj regiji i našem gradu jest to da se pokušalo uskladiti da svi učitelji i učiteljice koji će biti voditelji i voditeljice GOO-a dobiju istu edukaciju. Dakle, sve škole kojima je osnivačica IŽ i kojima je osnivač Grad Pula kreću od školske godine 2022./2023. s GOO-om kao izvannastavnom aktivnošću u petom razredu, a učitelji i učiteljice dobili su identičnu edukaciju. Inače, da objasnimo, izvannastavna aktivnost GOO-a podrazumijeva održavanje dva sata tjedno što u jednoj nastavnoj godini iznosi 70 sati.

Županija Istarska i Grad Pula su putem jednostavne nabave, Stručno usavršavanje učitelja za provedbu izvannastavne aktivnosti Građanskog odgoja i obrazovanja u osnovnim školama čiji je osnivač Istarska županija i Grad Pula, odlučili odabrati Sveučilište i nas dvije za provođenje stručnog usavršavanja u tom području. Stručno usavršavanje smo realizirali unutar Centra za kompetencije u obrazovanje.

M. Plavšić: Suradnja s Istarskom županijom počela je još 2018. godine kada su nas Županija i Centar za građanske inicijative Poreč angažirali da evaluiramo eksperimentalni GOO uveden u deset osnovnih škola u Istri. Ove godine pozvali su nas iz Istarske županije i Grada Pule da im damo svoju ponudu za edukaciju. I jedni i drugi izjasnili su se da žele da se GOO u školama provodi prema modelu koji se provodi u Rijeci, što i mi podržavamo. Edukacija je sadržavala teme iz priručnika „Učenik građanin“ za 5. i 6. razred osnovne škole koji su pripremile Gordana Frol, Vesna Kovač, Orjana Marušić Štimac i Mirela Pašić, a izdavač je Grad Rijeka. Teme uključuju: održivi razvoj, identitet(e), ljudska prava, potrebe i odgovornosti, diskriminaciju i ravnopravnost, sudjelovanje u odlučivanju, volontiranje, međuljudske odnose, potrošačko društvo i medijsku pismenost.

Novinarka: Je li nam Građanski odgoj stigao već sada ili tek sada?

M. Diković: GOO je već duže vrijeme u našem odgoju i obrazovanju. Istraživanja iz 2008. godine govore u prilog tome da se GOO provodio kroz, primjerice, Debatni klub, Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i slično. No tada to nije bilo sustavno pa se nije moglo provoditi vrednovanje takvih programa. Ono što će se sada moći jest provoditi GOO kao izvannastavnu aktivnost koja ne podrazumijeva ocjene, već samo praćenje napretka učenika i učenica, a po završetku nastavne godine istraživat ćemo provođenje i usporediti napredak i dostizanje ishoda učenja. Voditelji i voditeljice GOO-a izradit će godišnji izvedbeni kurikulum te prema njemu djecu poučavati vrijednostima iz GOO-a. Možda se, zapravo, može reći da smo ipak inovativni u tom kontekstu u Županiji i Gradu. 

Marlena Plavšić

Koje su razlike, a koje sličnosti, između svima poznatog predmeta Etike i novog programa Građanskog odgoja i obrazovanja?

M. Plavšić: Građanski odgoj zasniva se na etičkim načelima s time da on obavezno uključuje djelovanje u zajednici. Ja građanski odgoj shvaćam ne kao odgoj koji ima veze s gradom i koji ne vrijedi na selu, nego kao odgoj koji ima uporište u latinskoj riječi 'civilis' čije značenje nije samo 'građanski' nego 'uljudan, pristojan, civiliziran'. Ja bih najkraće rekla da GOO potiče djecu da se ostvare kao pojedinci/pojedinke u dobrom suživotu s drugim ljudima pazeći pritom da nam ova planeta potraje. 

Novinarka: U redu. Možemo li prijeći na kurikulum i teme koje on sadrži, a to su diskriminacija/ravnopravnost, civilno društvo, aktivizam, zelene politike, medijska pismenost te, rekla bih, i empatija?

M. Plavšić: Bavili smo se time kako je važno prepoznati da svatko ima više od jednog identiteta i da su oni promjenjivi u životu, da ljudi dijele neke potrebe koje su zajedničke i neke koje su specifične, da s pravima dolaze i obaveze, da je važno biti odgovoran prema sebi, prema drugima i prema planetu, da je osnova mnogih loših odnosa podjela na 'nas' i 'njih', da je važno odbiti nešto, ne slagati se, reći svoje mišljenje i to bez nasilja... Govorili smo o različitim načinima rješavanja sukoba. Osnovna ideja odnosa među ljudima koju zagovaramo jest ravnopravno dostojanstvo. Imali smo i gošće. Lara Brečević, učiteljica iz Osnovne škole Šijana, govorila je o vrlo pozitivnim iskustvima provedbe GOO-a i o suradnji s Volonterskim centrom Istra iz kojeg su gostovale Danijela Ustić i Aleksandra Lera. 

Marina Diković

M. Diković: Ja sam u edukaciji započela s temom "Održivi razvoj" koju sam povezala s globalnim ciljevima održivog razvoja UNICEF-a. Često smo se u radionicama vraćali na te ciljeve i aktivnosti povezivali s njima.

Nastavila sam s temom "Ljudska prava" gdje smo upoznali područja i generacije ljudskih prava. Naučili smo da ne postoji popis ljudskih prava, ali da su sva prava u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima (iz 1948.) prava koja možemo smatrati principima koje treba promicati.

Tema "Sudjelovanje u odlučivanju" ukazala je na to da učenici i učenice mogu sudjelovati u donošenju odluka. Mjerama javne politike voditeljima i voditeljicama GOO-a pokazala sam da mogu uočiti kršenje ljudskih prava u okolini i reagirati.

Temom "Potrošačko društvo", unutar koje smo organizirali i raspravu (debatu) ZA i PROTIV (afirmacijska i negacijska ekipa), otvorili smo pitanja o financijskoj pismenosti i pokušali odgovoriti na njih.

Konačno, aktivnosti u sklopu teme "Medijska pismenost" pokazale su da cyberbullying nije tabu-tema te da treba zaštiti svoja prava korištenjem društvenih mreža. Sve smo teme povezali s normativnom osnovom, dokumentima (zakonima, pravilnicima, deklaracijama) iz tog područja. 

Novinarka: Pritom vam je vrlo važan bio interaktivni, iskustveni pristup, a tako će biti i u održavanju nastave. Zamolit ću vas stoga da pojasnite tu važnost s didaktičkog stajališta?

M. Plavšić: Mi smo kroz radionički pristup, a to znači u interakciji te dijeljenjem i stjecanjem iskustava, dale priliku da učiteljice i učitelji sami sudjeluju u aktivnostima koje mogu primijeniti u provedbi GOO-a. Stalno smo provjeravale u kojoj mjeri je to prikladno i što mogu prilagoditi s obzirom na uzrast djece. U povratnim informacijama tijekom cijele edukacije, i na kraju, čule smo da im je takav način rada jako odgovarao. I njima i nama bio je to vrlo produktivan, zabavan i izrazito ugodan rad.

Dakle, da zaključimo, nastava započinje u listopadu i - nije obavezna.

M. Diković: Voditelji i voditeljice GOO-a dobili su smjernice kako će već prvi tjedan nastave organizirati roditeljske sastanke te upoznati roditelje s vrijednostima Građanskog odgoja i obrazovanja.

Nakon toga kreću prijave i formiraju se grupe od 10 ili 15 učenika. Educirano je po dvoje učitelja i učiteljica iz svake škole te će se u školi dogovoriti hoće li aktivnosti iz GOO-a provoditi zajedno ili će prvo polugodište s grupom raditi jedan učitelj/učiteljica, a drugo polugodište drugi voditelj/voditeljica.

O brojnim čimbenicima ovisi kako će se GOO kao izvannastavna aktivnost organizirati u školi. Ima škola koje imaju djecu putnike pa će sigurno biti još pitanja. No vjerujem da će se ona riješiti u hodu. Mi ćemo kao edukatorice s voditeljicama i voditeljima imati barem dva susreta tijekom ove nastavne godine kako bismo u superviziji mogle pomoći. 

Novinarka: Kako će Građanski odgoj i obrazovanje doprinijeti stvaranju „boljih“ ljudi i odgovornijih građana u modernom društvu u kojem živimo?

M. Plavšić: Davanjem prilike djeci da se izraze, da prepoznaju potrebe u svojoj zajednici i da pokrenu rješenja. GOO stvorit će, ne samo prilike, nego i promjene.

M. Diković: Građanskim odgojem i obrazovanjem djeca i mladi postaju informirani i aktivni građani koji poznaju i štite svoja i ljudska prava drugih osoba. Brinu o sebi i svojoj zajednici. Zajednica će tako postati bogatija za aktivne građane i građanke, a ti isti građani postat će građanski kompetentni. 


Nastavite čitati

Istra
 

ZA TROFEJNE ROGOVE JELENA AKSISA LOVCI NA BRIJUNIMA PLAĆAJU I DO 10 TISUĆA KUNA Novi šef Brijuna Eduard Kolić odbacuje optužbe o ilegalnim lovačkim seansama: 'Zapošljavanje moje kćeri i zeta na Brijunima nema veze sa mnom!'

Bavio sam se zebrama, Lankom, tovarima, ovcama i 'drugim životinjama', ali nisam ubijao. Lovci uplate spavanje u vili koja košta 500 ili 600 eura po jednoj noći. Idu na čeku, uglavnom se fotografiraju i idu dalje. Znaju stajati i do tri dana, a da ništa ne upucaju. Ja nikad nisam ubio niti jednu životinju, iako imam lovačku iskaznicu. Sada sam u poziciji da neke stvari mogu promijeniti osobito što se tog lovnog turizma tiče koji Brijunima donosi prihod od možda 50 tisuća kuna godišnje što je zanemariv iznos.

Istra
 

IDS predstavio anketu za stambeno zbrinjavanje i prijedloge za proračun Poreča

U prijedlog je uvršten nastavak uređenja starogradskih ulica, poput Trga Marafor, a u planu je i obnova Cimare, odnosno Trga Joakima Rakovca. U starom gradu, stavit planira se staviti u funkciju palaču Becich uz zadržavanje vlasništva * Predložili smo i dogradnju Doma za starije osobe, kao i nastavak izgradnje objekata nogometnog kampusa u zoni Košambra", rekao je Roland Kosinožić

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.