Politika i društvo

prijedlog petra ćurića za posthumno priznanje

Mario Mikolić, povijesničar i diplomat, bio je pravi ambasador Pule u svijetu. Gdje god je radio, Pula je bila njegovo duhovno središte

Dr. sc. Mikolić je za života uložio veliki profesionalni i osobni napor postižući vrhunske rezultate kao diplomat, javni djelatnik te dužnosnik i povjesničar, a njegovo je cjelokupno javno, znanstveno i nastavno djelovanje neraskidivo od Pule kao središta njegova duhovnog bića i života njega i njegove obitelji, navodi se u prijedlogu za posthumno priznanje


 
4 min
Borka Petrović
Mikolić je, po nalogu predsjednika Tuđmana, utemeljio hrvatski Državni protokol

Dr. sc. Mikolić je za života uložio veliki profesionalni i osobni napor postižući vrhunske rezultate kao diplomat, javni djelatnik te dužnosnik i povjesničar, a njegovo je cjelokupno javno, znanstveno i nastavno djelovanje neraskidivo od Pule kao središta njegova duhovnog bića i života njega i njegove obitelji, navodi se u prijedlogu za posthumno priznanje

Petar Ćurić, bivši potpredsjednik Odbora za dodjelu nagrada i drugih priznanja Grada Pule uputio je na Grad Pulu svoj prijedlog za dodjelu posthumnog priznanja/zahvalnice gradonačelnika dr. sc. Mariju Mikoliću, povjesničaru i jednom od utemeljitelja hrvatske diplomacije.

Jedan od utemeljitelja hrvatske diplomacije

Dr. sc. Mario Mikolić (Karojba, 1937. - Pula 2016.). bio je, kako se navodi u prijedlogu, hrvatski povjesničar, opunomoćeni ministar, diplomat i veleposlanik RH u Danskoj, Islandu, Norveškoj i Ukrajini, a smatra se jednim od utemeljitelja hrvatske diplomacije pošto je osobno osmislio sva hrvatska diplomatska pismena za državne potrebe.

- Nakon što je utemeljena Diplomatska akademija Ministarstva vanjskih poslova RH, dr. sc. Mikolić bio je jedan od njenih prvih predavača, a o njegovom značaju za Pulu, Istru i Hrvatsku posvjedočit će i nekoliko crtica iz životopisa ovog rođenog Karojca, koji je čitav svoj životni vijek bio vezan za Pulu, gdje je preminuo i gdje mu supruga i familija i danas žive, navodi se u prijedlogu u kojem, između ostalog piše i da je Mikolić bio i posljednji šef Državnog protokola SFRJ-a, prvi šef Protokola suverene i samostalne Hrvatske te spadao u uski krug ljudi koji su osmišljavali djelovanje moderne hrvatske države.

Na inicijativu tadašnjeg državnog vrha, koji je inzistirao da i "drugi uče o diplomaciji", dr. sc. Mikolić je napisao i dvije stručne knjige o diplomatskom protokolu: „Diplomatski protokol“ i „Diplomatski i poslovni protokol“.

Pula kao središte njegova duhovnog života

- Dr. sc. Mikolić je za života uložio veliki profesionalni i osobni napor postižući vrhunske rezultate kao diplomat, javni djelatnik te dužnosnik i povjesničar, a njegovo je cjelokupno javno, znanstveno i nastavno djelovanje neraskidivo od Pule kao središta njegova duhovnog bića i života njega i njegove obitelji.

Jer, sve je to vrijeme Pula bila jedina konstanta u njegovu životu, a bio je u pravom smislu ambasador Pule u svijetu – od Mogadišua, Londona, Beograda i Zagreba do Kopenhagena, Reykjavika, Osla, Kijeva...gdje je sve radio kao ambasador ili poslanik.

- S obzirom da su odjeci njegova djelovanja i postignuća ostavili dubok i neizbrisiv trag za našu zemlju, a svojim je zaslugama izravno - ali i još brojnijim multiplikativnim učincima posredno - zadužio Istru, odnosno Pulu, predlažem da se dr. sc. Mariju Mikoliću posthumno dodijeli javno priznanje za cjelokupan rad i doprinos ugledu Pule kao svjetskog grada, a plaketu će preuzeti pokojnikova udovica i kćeri, zaključuje se u Ćurićevom prijedlogu.

Svjedok povijesnih zbivanja

Mikolić je bio svjedokom događanja koja su prethodila raspadu SFRJ (zadnji, za SFRJ, samit Nesvrstanih zemalja; 14. kongres SKJ, brojni sastanci vrhova tadašnjih republika s međunarodnim posrednicima u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Brijunima, Igalu i dr., koji su prethodili konačnom raspadu tadašnje države).

O tim je vremenima znao pričati diplomatski, diskretno, a znao je i s ponosom reći da mu je u Igalu, za jednog takvog razgovora, trebala samo minuta da se na poziv prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, u veljači 1991. odazove stvaranju samostalne Hrvatske.

Tada prelazi u Zagreb u Ured predsjednika RH, gdje je postavljen za šefa Protokola, zadržavši pritom zvanje opunomoćenog ministra. Potom je, po nalogu predsjednika Tuđmana, utemeljio hrvatski Državni protokol te je ujedno imenovan i njegovim prvim ravnateljem.

Iz Ureda predsjednika Mikolić je potom nakratko upućen u Ministarstvo vanjskih poslova, a odavdje je imenovan za opunomoćenog veleposlanika RH u Danskoj odakle je cijeli mandat pokrivao Island te dvije godine Kraljevinu Norvešku, gdje ostaje do 2000. godine.

Po povratku u Hrvatsku postavljen je za šefa Protokola MVP-a, a s tog se mjesta upućuje za veleposlanika Republike Hrvatske u Kijev, gdje je boravio i djelovao od 2002. do 2006. kad je umirovljen u zvanju veleposlanika.

Radovi o povijesti Istre

Pored rada na diplomatskim poslovima, dr. sc. Mikolić je uspijevao baviti se i znanstveno istraživačkim radom na području novije povijesti Istre. Osim knjige s naslovom "Istra od 1941. do 1947.", temeljene na doktorskoj disertaciji, objavio je i niz znanstvenih rasprava i stručnih članaka u raznim časopisima, zbornicima i novinama u Hrvatskoj.


FOTO: Privatna arhiva

Nastavite čitati

Pula
 

Kako su se mladi Verudeži i Barakeri tukli šakama i kamenjem za granicu između Verude i Stoje, a zatim napuštali rodni grad

"Tullio Cerlienco, el fio del caliger de Veruda - sin postolara s Verude, upisao se u boksački klub Proletario čije je članove trenirao u gimnastičkoj dvorani škole Dante Alighieri slavni pulski boksač Otto Govich s Baraka. Tulliov me primjer privukao da idem u dvoranu učiti boksačke vještine željan da se konačno pošteno i tučem i tako napredujem u hijerarhiji dei muli de strada. Završio sam i na ringu, tukao sam se i krvario. Bio sam postao i šampion Pule u papir kategoriji na ponos svog oca", piše Krizmanić

Pula
 

Iz malog pulskog studija "Staša design" dizajnerska roba putuje u sve kutke svijeta. "Oduvijek sam govorila da ću biti ili učiteljica ili modna kreatorica"

Prije sam uvijek osmišljavala kolekcije iznova, a za izradu modela mi treba tri, četiri mjeseca, odnosno od crteža do modela koji ću izrađivati. Međutim, sada brend ima neku prepoznatljivu crtu i zato radim na starim modelima, malo mijenjam, prekrajam, prepravljam. To je proces. Dakle, radim ono s čim sam i počela i slijedim tu svoju prepoznatljivost, koristim iste materijale, ali druge boje i ubacim uvijek nešto moje, jer ne pratim baš modne trendove u svijetu. Općenito jako malo pratim modnu industriju, jer što manje gledam to bolje onda sam potpuno svoja, nema mogućnosti da me 'povuče' nešto tuđe, govori Staša Doblanović Randall

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.