Politika i društvo

HRVATSKI PREDSJEDNIK

Milanović: Hrvatska Ukrajini može pomagati humanitarno i opremom, ali se ne smije direktno uključivati u sukob

Armenija je posljednja zemlja koja je priznala Palestinu u lipnju. Krajem svibnja su Španjolska, Irska i Norveška također službeno priznale državu Palestinu, a početkom lipnja i Slovenija, što je izazvalo bijes izraelskih vlasti


 
2 min
HINA

Armenija je posljednja zemlja koja je priznala Palestinu u lipnju. Krajem svibnja su Španjolska, Irska i Norveška također službeno priznale državu Palestinu, a početkom lipnja i Slovenija, što je izazvalo bijes izraelskih vlasti

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je u srijedu u Zagrebu hrvatskim diplomatima da ne vidi razlog zašto Hrvatska ne bi priznala Palestinu, objavio je njegov ured u priopćenju.

"Cijeli niz država priznao je Palestinu, pa i dio država bivše Jugoslavije. Hrvatska šuti. Za mene je priznanje Palestine moralno pitanje i nema apsolutno nikakvog razloga i opravdanja da se palestinskom narodu ne prizna pravo na državu. Zašto Hrvatska šuti?”, rekao je Milanović na godišnjoj konferenciji hrvatskih diplomata u Zagrebu.

Armenija je posljednja zemlja koja je priznala Palestinu u lipnju. Krajem svibnja su Španjolska, Irska i Norveška također službeno priznale državu Palestinu, a početkom lipnja i Slovenija, što je izazvalo bijes izraelskih vlasti.

Više od 140 od ​​193 zemlje članice Ujedinjenih naroda priznaje Palestinu kao suverenu državu. Zapadnoeuropske zemlje i Sjedinjene Američke Države dugo su bile iznimka.

Milanović je ponovio i svoj stav o ratu u Ukrajini, odnosno da Hrvatska može pomagati humanitarno i opremom, ali se ne smije direktno uključivati u sukob, ističe se u priopćenju.

"Radio sam sve i radit ću ubuduće da se onemogući bilo kakav angažman hrvatskih vojnika u ratu u Ukrajini na bilo koji način, uključujući i sudjelovanje u centrima za obuku. Hoće li netko davati vojnu opremu ukrajinskoj vojsci, to nije moja ovlast i u to se neću miješati“, rekao je. 

Milanović se osvrnuo i na činjenicu da pet godina nije došlo do rotacije hrvatskih veleposlanika, što je nazvao "štetnim za strukturu i hijerarhiju diplomacije".

"Žao mi je zbog toga, ja sam pokušao doći do dogovora, ali nije bilo suradnje Vlade. Rotacija veleposlanika, koja je nužna, moguća je samo ako postoji suradnja, ako se odluke donose zajednički, u suradnji Predsjednika i Vlade. Ta suradnja je temelj hrvatskog Ustava“, rekao je Milanović hrvatskim veleposlanicima, generalnim konzulima, konzulima i vojnim izaslanicima.

Dotakao se i položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, za koju je rekao da se u njoj "ništa nije promijenilo".

"Hrvati ne samo da ne mogu birati svoje predstavnike, nego uopće nije jasno kada će i hoće li ih uopće moći birati. Hrvatska ne koristi instrumente koje ima kao država – a to su članstvo u EU i NATO-u - da bi postigla svoje ciljeve i zaštitila svoje interese. U BiH se neće promijeniti ništa dok Vlada i Predsjednik Republike ne budu djelovali zajednički, ako se složimo da je to naš cilj", poručio je Milanović.


Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.