Miletić: Bez zajedničkog pristupa problem Kaštijuna će i dalje postojati. Aškić: Potreban je holding, dodatna postrojenja su rješenje

"Za Istru od oko 200.000 stanovnika bolje bi bilo da ima jedno trgovačko društvo koje bi se bavilo i primarnim prikupljanjem otpada i naknadnom obradom. Bila bi tako viša razina odgovornosti, i ne bi se događalo da na Kaštijun dolazi sve i svašta", rekao je istarski župan  Boris Miletić na aktualnom satu današnje Skupštine Istarske županije, odgovarajući na pitanje Miloša Bajića (IDS) o stanju na Kaštijunu, a sve nakon jučerašnje ostavke članova Nadzornog odbora.

Boris Miletić

Miletić je nadalje, rekao da je Kaštijun samo karika u cijelom procesu i da se samo zajedničkim pristupom, svih onih s učešćem u vlasništvu i upravljanju Kaštijuna, može riješiti problem. Poznato je kaže, da Kaštijun ima kapacitet 390 tona, a ondje dolazi 500 tona i jasno je da tako ne može dalje. Podsjetio je također, da zakonski, županija može imati samo jedan takav centar. Direktoru Stilinoviću dao je podršku, napomenuvši da bi bilo dobro da mu se „pomogne u kadrovskom smislu".

O važnosti sudjelovanja jedinica lokalne samouprave i obveze koje imaju vezano za odvojeno prikupljanje bio razgradivog otpada u rješavanju problema Kaštijuna, a odgovarajući na pitanje Slavena Boljuna (Možemo!) govorio je i zamjenik župana Tulio Demetlika. Kaže da upravo bio otpad čini 60 posto onog što stiže na Kaštijun te da se to ne bi dogodilo da je postoji sustav odvojenog prikupljanja u JLS-a.

Boljun mu je kazao među ostalim kazao da bi JLS u tome mogli sudjelovati kada bi imali plan gospodarenja otpadom koji još nije donesen. Demetlika, što se tiče plana gospodarenja otpadom, kazao je da su kontaktirane JLS-a s upitom kako namjeravaju prikupljati, selektirati i zbrinjavati otpad te da su od 41 JLS od njih 25 dobili odgovor, a samo četiri od njih su predložile svoja rješenja. Mi nemamo ovlast prisile JSL za uspostavu njihovih postrojenja, zaključio je Demetlika.

- Nakon što je država vidjela da svi gradovi i općine nisu u stanju provoditi i donositi planove gospodarenja otpadom prebacila je obavezu na županije. Do dana današnjega nijedna županija nije donijela plan za gospodarenje otpadom, ne samo Istarska. Nadalje, država je nejasna po pitanju treba li raditi stratešku procjenu utjecaja na okoliš ili ne treba, a sukladno zakonskoj regulativi Plan gospodarenja trebalo je donijeti do 31. prosinca prošle godine. Na pitanje koje smo uputili nadležnom Ministarstvu nismo dobili odgovor, rekao je.

Koviljka Aškić kazala je da je holding od postojećih komunalnih poduzeća rješenje za pitanje Kaštijuna te dodatna postrojenja.

Marko Ferenac (SDP) postavio je pitanja vezana za stanje u Istarskim domovima zdravlja i kadrovska rješenja, napomenuvši da je odljev ljudi ogroman, čak 480 ljudi, koliko on zna. Miletić je odgovorio da to nije problem samo Istarske županije, već cijele Hrvatske ali i Europe. Kazao je da mjere za zadržavanje kadra postoje, da su na pravom tragu, no da isto tako valja uzeti u obzir da dosta zdravstvenog kadra odlazi u privatni sektor te da troškovi života nisu isti u Jadranskoj Hrvatskoj ili kontinentu. Počevši od najma stanova.

Marko Ferenac

No, rekao je, nismo mi ti koji odlučujemo o plaćama djelatnika u zdravstvu, bez obzira gdje se nalaze.

- Ako je bivša Jugoslavija onda prepoznala različitost u cijenama "Jadrana" i kontinenta, vrijeme je da ga i ova država prepozna, rekao je Miletić.

Pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb IŽ Gordana Antić, odgovarajući na Boljunovo pitanje kazala je da je nedostatak zdravstvenog kadra problem svih nas, i da o tome ozbiljno treba razmisliti što dalje. Nabrojala je zatim da Istarski domovi zdravlja u zadnjih 10 godina imaju 15 nepopunjenih ambulanti, da 17 obiteljskih liječnika ima iznad 75 godina, da njih 29 ima već uvjete za mirovinu, a u narednom razdoblju dobit će sedam novih ambulanti.

- Ne znam gdje ćemo naći zdravstveni kadar. Ne žele doći i ne nudimo im ništa, kazala je Antić, dodajući da nitko više ne želi u obiteljsku medicinu, nedostaje medicinskih sestara, učenici medicinske nakon školovanja ne žele raditi u zdravstvu.

Kao novinu je navela, a u sklopu svih mjera za zadržavanje kadra, da će u ambulante pokušati uvesti administratore kako bi olakšali rad liječnika.

Gordana Antić

Renato Kalac upitao je hoće li biti sluha da županija pomogne u likvidnosti pazinske Osnovne škole Vladimir Nazor, kazavši među ostalim, da nemaju ni za WC papir. Uz odgovor da je njihov zahtjev upućen u proceduru, Miletić je kazao da županija želi i hoće pomoći, no da je konkretni slučaj u nadležnosti Grada.

- Skratite jedan kilometar neke ceste koja se gradi pa dajte za djecu, rekao je župan, napomenuvši da županija financira 25 osnovnih, 21 srednju školu plus Učenički dom te da su i oni morali osigurati dodatna sredstva za prijevoz učenika koji je porastao za 60 posto.

Pročelnik ureda župana Ivan Glušac je, na pitanje Zdenka Pliška (ISU-PIP) o nadogradnji Doma Alfredo Štiglić u Puli rekao da ima dobre vijesti, odnosno da je nabava o izvođaču radova pri kraju te da gradnja Doma kreće odmah po potpisivanju ugovora. 

U nastavku sjednice usvojene su sve točke dnevnog reda, među njima jednoglasno Plan razvoja kulture Istarske županije - Regione Istriana 2024.-2029. te Prijedlog Odluke o imenovanu Anđele Premzl, doktorice veterine za ravnateljicu Centra za razvoj ribarstva i akvakulture Istarske županije-Centro per lo sviluppo della pesca e dell’acquacoltura della Regione Istriana.