Svatko od njih svojim stvaralačkim dosegom nadilazi istarski regionalni kontekst, bitno ga oplemenjujući.
Astronom, ekonomist i umjetnik. Istodobno: učitelj, sveučilišni profesor i redatelj.
Ne treba trošiti puno riječi na popularnog astronoma, pedagoga, voditelja zvjezdarnice u Višnjanu Korada Korlevića, kao ni na redatelja, koreografa, izvođača i novog umjetničkog voditelja Istarskog narodnog kazališta Matiju Ferlina, jednog od rijetkih umjetnika s ovih prostora koji je prepoznat, cijenjen i nagrađivan u inozemstvu. Prof. dr. Marinko Škare, kako ističu pojedini ekonomski časopisi, među rijetkim je hrvatskim makroekonomistima bez dlake na jeziku. Ovaj profesor ekonomije već je dvije godine rektor Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
Zatražili smo od njih osvrt na 2023. i očekivanja od 2024.godine.
Korlević: "Ne razmišljam o smrti, moj posao nije gotov"
Korado Korlević kaže nam u startu da preskočimo političke teme, pa mi u polušali uzvraćamo temom prolaznosti i straha od smrti koji neki prilično neuvjerljivo opovrgavaju.
- Ako si uspio završiti posao, onda ti je u principu svejedno. Ima nešto što se zove misija u životu. I ako ti misija nije gotova, nemaš pravo umrijeti. A ako si ostavio, a drugi preuzeli, ti si nepotreban. Ti si na miru... A religioznim ljudima je puno lakše, veli Korlević.
Uzvraćamo da ne vjerujemo da postoje nevjernici, kao ni vjernici bez dvojbi i iskušenja.
- Medicinske sestre koje pružaju palijativnu skrb tvrde da je u zadnjem trenutku svih strah, čak i one koji su se prijavili za eutanaziju. Ja o tome pokušavam uopće ne razmišljati jer moj posao nije gotov, kaže Korlević.
Korado Korlević
Sve masovnija primjena i prateće rasprave o umjetnoj inteligenciji planetarno su obilježili ovu godinu.
- Ja to uopće ne doživljavam kao problem već kao sretni trenutak za sve nas. Pogrešno je o tome pitati inženjere elektrotehnike. Filozofi trebaju raspravljati je li umjetna inteligencija naš prirodni nastavak, veli on.
Korlević posebno ističe nevjerojatan razvoj sintetske biologije.
"Postali smo komad bioloških robota koji se može programirati. Potpuno se mijenja ideja biologije, medicine, sve se mijenja u trenutku kad ti odlučuješ da ćeš biti taj koji sintetiziraš živa bića. Mi smo sada dobili moć bogova, jedino je pitanje hoćemo li to znati ispravno koristiti. Roboti i umjetna inteligencija je jedno, no mi to isto možemo raditi sa živim bićima".
U astronomiji je, veli, klasika i ima puno posla: "Veliki teleskopi polako ulaze u pogon, mi postajemo manje bitni. Pet godina smo držali prst u brani da ne popusti, a sad dolaze pravi majstori da to poprave".
Marinko Škare: "EU će trebati pravi eurojackpot i sreću da ekonomski preživi 2024."
Prof. dr. Marinko Škare kaže da je u ekonomskom smislu 2023. godina bila iznimno izazovna, kako za građane tako i za državu.
- Zbog pogrešnog timinga ulaska u Eurozonu i uvođenja eura, gospodarstvo nam je plesalo na rubu eskalirajuće inflacije, i jačeg pogoršanja standarda građana. Standard građana se pogoršao, ali moglo je biti puno gore, veli on.
"Posebno zabrinjava činjenica da smo upravo zbog lošeg timinga oko eura izgubili u značajnoj mjeri i one očekivane prednosti od eura kao što je smanjenje premije rizika i kamatnih stopa. Na kraju, godina završava bolje nego što smo očekivali. Imali smo sreće, spasio nas je turizam (ne Nijemci ovaj puta) i upucao nam više eura nego što ih je inflacija pojela", veli prof Škare i nastavlja očekivanjima od 2024.
Marinko Škare
- Hoćemo li imati sreće i u 2024. godini, ostaje za vidjeti. Inflacija ostaje, nećemo je se riješiti tako lako upravo i zbog preuranjenog uvođenja eura koje se jako loše odrazio na standard građana. Inflacijska spirala se usporava jer su se strojevi za tiskanje novca prezagrijali, međutim daleko je od toga da nestane. Pred gospodarstvom Europske unije ogromni su izazovi u 2024. i vidjet ćemo da li će i Europska unija u 2024. godini imati sreće kao i mi u 2023.
- Gospodarstvo EU-a ne očekuje dobra godina. Nastavak pritiska inflacije, recesije Njemačke i Europske unije koja visi nad glavom bez sveprisutnog turizma koji je može spasiti kao što nas spašava. U tom smislu, u nas će biti nešto mirnija godina nego u Europskoj uniji. Očekuje za vidjeti što će biti kada se liberaliziraju cijene energenata, uz mogući šok na standard građana i rastuću inflaciju. U Istri bi opet zbog turizma trebalo biti opuštenije u odnosu na Hrvatsku i EU-u, tako da se nadam da neće biti daljnjeg pada standarda građana, kaže Škare.
Očekuje nas vjerojatno i klimatološki izazovno ljeto, klime će raditi, potrošnja energije rasti a time i cijene. Rast će i BDP i plaće, kao i kamate, a da li će rast plaća biti brži od rasta troškova, toliko da se osjeti na standardu građana ostaje za vidjeti.
Škare: "Prednost Istre, pa i Hrvatske leži u ogromnom neiskorištenom prirodnom bogatstvu. Međutim, prirodno bogatstvo koje je neiskorišteno propada, a postoji opasnost da ga se netko drugi dočepa"
- Nova 2024 godina bi za nas u Istri trebala biti manje izazovna i stresna, ali daleko od idealne kako bismo svi mi željeli. Isto vrijedi i za Hrvatsku, a EU će trebati pravi Eurojackpot i sreću da ekonomski preživi 2024. Svi se zajedno možemo mrvicu opustiti u 2024., ali nikako ne zaboraviti da nismo ni izbliza spremni za sve ono što nas čeka u 2025. godini i dalje. Trebalo bi 2024. iskoristiti za napuniti baterije i dobro se spremiti za ono što slijedi nakon nje. Naime, EU i Hrvatska još nisu izmaštale ono što slijedi.
- Prednost Istre, pa i Hrvatske leži u ogromnom neiskorištenom prirodnom bogatstvu. Međutim, prirodno bogatstvo koje je neiskorišteno propada, a postoji opasnost da ga se netko drugi dočepa tako da se nadam da bi 2024. mogla potaknuti nosioce ekonomske politike da počnu maštati i bace oko na ono što će se događati u budućnosti i pripremiti se na to. Ljudi, prirodni resursi, inovacije, tehnologija, umjetna inteligencija i mašta ključ su ekonomske budućnosti, no u nas ostaju na razini mrtvog kapitala. Možda smo čak najgori po pitanju mašte, što uopće učiniti s svim tim silnim prirodnim bogatstvom kojim raspolažemo. Svima želim puno zdravlja i sreće u novoj godini, poručuje na koncu Marinko Škare.
Matija Ferlin, prilično je uzbibao kulturnu, kazališnu scenu u svega šest mjeseci koliko obnaša funkciju novog umjetničkog voditelja Istarskog narodnog kazališta, s dojmljivim brojem ozbiljnih predstava (i premijerno domaćih i gostujućih), ali i novim modelom predstavljanja autora i komunikacije s publikom.
- Sagledavam 2023. kao godinu u dva djela, prvi u kontekstu rada na predstavi "Canti di prigionia" za bečki Winerfestwochen, i zaposlenju na poziciji umjetničkog voditelja u INK. Monumentalna produkcija 'Canti di prigionia' s više od 30 izvođača bila je impozantan produkcijski i umjetnički pothvat koji rijetko radim, no iako jako stresno, na kraju se sa zadovoljstvom prisjećam tog rada i novih poznanstava koje je ta suradnja donijela, kaže Ferlin.
Matija Ferlin
- Bez godišnjeg odmora uplivao sam u institucionalne vode i pokušao u kratkom roku stvoriti umjetnički program u INK-u, kreirajući razne nove umjetničke programe, kao i režiju predstave “Majka i dijete” te koncept Jazzina. I shvatio, što sam znao i ranije, da je stvaralački proces onaj proces koji me najviše ispunjava i raduje. U pulskom kazalištu me je dočekala izazovna kombinatorika administracije i stvaralaštva koju za sada nekako žongliram, no isto tako s nestrpljenjem iščekujem zaposlenje producenta u 2024. godini, kada će velik dio posla koji sada obavljam i zbog kojeg se ne mogu u potpunosti posvetiti umjetnosti, ustvari biti prebačen na producenta, veli Matija.
Ferlin: "Volio bih se probuditi jedno jutro početkom 2024. i čuti vijest kako je svim ratovima kraj i otpustiti svoj weltschmerz. Do tada, u zajedništvu, hrabro kroz dan"
- U 2023. valja izdvojiti predstavljanje Mauricija Ferlina i mene na Quadrienalu scenografije i dizajna u Pragu te promocija svojevrsne monografije u izdanju Oaza Books na Sajmu knjiga u Puli. Knjiga izlazi iz tiska u siječnju, ali sama činjenica da će se u knjižarama moći naći dvije knjige o našem radu dosta je uzbudljiva, dodaje Matija, usmjerivši zatim pogled na cijeli svijet.
- No 2023. godina ostat će urezana u sjećanju zbog kolektivnog osjećaja bespomoćnosti i stalnog preispitivanja smjera koji je ovaj svijet (čini se, slučajno) odabrao. Od svake nove godine očekujem više nego od prethodne. Iako su ta očekivanja ponekad nerealna, ali vjera u njih pomaže da budeš više prisutniji u "danas" tj. da lakše kročiš u "sutra".
- Volio bih se probuditi jedno jutro početkom 2024. i čuti vijest kako je svim ratovima kraj i otpustiti svoj weltschmerz. Do tada, u zajedništvu, hrabro kroz dan, zaključuje Matija Ferlin.