Politika i društvo

REAKCIJA NA PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU

Možemo! Pula: "Plaže Ambrela, Zlatne stijene i Verudela mogle bi ići pod naplatu!"

Prva je rečenica u zakonu znakovita: "Svatko ima pravo, pod jednakim uvjetima, služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni, osim kad je ovim Zakonom drugačije propisano." Zatim slijedi dugački popis iznimki koje će dugoročno faktički dovesti do privatizacije pomorskog dobra, navode iz pulskog Možemo! *Prema novom prijedlogu zakona koncesionari mogu "uz valjanu pravnu osnovu" i graditi na pomorskom dobru i nasipavati ga


 
4 min
Borka Petrović Istra24 ⒸFOTO: Manuel Angelini

Prva je rečenica u zakonu znakovita: "Svatko ima pravo, pod jednakim uvjetima, služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni, osim kad je ovim Zakonom drugačije propisano." Zatim slijedi dugački popis iznimki koje će dugoročno faktički dovesti do privatizacije pomorskog dobra, navode iz pulskog Možemo! *Prema novom prijedlogu zakona koncesionari mogu "uz valjanu pravnu osnovu" i graditi na pomorskom dobru i nasipavati ga

Nakon što je udruga Pokret otoka u utorak da se novim prijedlogom zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ograničava pristup moru i pomorskom dobru, odnosno da se njime dopušta čak i ograđivanje i naplata ulaska na plaže, što je u srijedu demantiralo Ministarstvo mora, iz pulskog Možemo! jučer su priopćenjem istaknuli da spomenuti zakon "ide za tim da se ozakone sve one nezakonite radnje i prekršaje na pomorskom dobru kojima smo do sada svjedočili i negodovali poput ograđivanja, naplaćivanja, nasipavanja - i gradnje".

Priopćenje prenosimo u cijelosti:

Prijedlog Zakona predstavlja veliki korak unazad u odnosu na sadašnje pravo na slobodan pristup pomorskom dobru. Građani/ke Pule jasno su rekli što misle o privatizaciji plaža putem dugogodišnjih koncesija. Radi se o očuvanju kvalitete života ljudi koji žive uz more.

Prva je  rečenica u zakonu znakovita: "Svatko ima pravo, pod jednakim uvjetima, služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni, osim kad je ovim Zakonom drugačije propisano." Zatim slijedi dugački popis iznimki koje će dugoročno faktički dovesti do privatizacije pomorskog dobra. Temelj je u odredbi koja definira  da se opća upotreba pomorskog dobra može ograničiti i isključiti temeljem koncesije. Ograničenjem opće upotrebe pomorskog dobra smatra se ograđivanje ili drugo onemogućavanje pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra.

I to se čak ne mora dogoditi putem javnog natječaja već i putem koncesije na zahtjev. Ako želite imati privatnu plažu, privezište ili sidrište "koje po svom položaju čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu sa samo jednim ugostiteljskim i smještajnim objektom i nalazi se u turističkoj zoni izvan naselja; privezište i/ili nautičko sidrište koje po svom položaju čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu sa samo jednim ugostiteljskim objektom do kojeg pristup nije moguć na drugi način osim morskim putem ili je cestovni pristup ugostiteljskom objektu znatno otežan" zatražite koncesiju i u nju stavite odredbu o isključivanju javnosti.

Prema novom prijedlogu zakona koncesionari mogu "uz valjanu pravnu osnovu" i graditi na pomorskom dobru i nasipavati ga.

Država može koncesiju na pomorskom dobru dati na 99 godina "kada postoje opravdani gospodarski interesi i koncesija obuhvaća i gradnju novih građevina uz ulaganja koja se ne mogu amortizirati u roku od 50 godina". Nedvojbene su kolonizatorske intencije zakona. Kakva je to investicija čiji se povrat ne može očekivati u 50 godina?  I onda s 50 godina skočimo ne na 55 ili 60 nego na dvostruko razdoblje?

Županije su do sada mogle davati koncesije na rok do 20 godina i to su pravo mogle prepustiti gradovima i općinama (npr. Gradu Puli koji je za banalni sadržaj poput ski-lifta koncesiju izdao na 20 godina). Sada se trajanje koncesija u nadležnosti županija i JLS  produljuje na 30 godina.

Jedna od rijetkih dobrih stvari u zakonu je promjena naziva koncesijskog odobrenja u dozvola jer se tako rješava zabuna zbog sličnost s koncesijom.  Ali nije dobra odredba prema kojoj se "na uređenoj morskoj plaži gospodarske djelatnosti obavljaju se, u pravilu, na osnovi koncesije". Nema nikakvog razloga za to da se, kao i do sada, gospodarske djelatnosti obavljaju na temelju koncesijskog odobrenja - odnosno dozvole. Prihod od dozvole u cijelosti je prihod JLS dok od koncesija dobiva samo 35%.

Želja je predlagača zakona da se omoguće koncesije na plaže na više desetljeća, a gospodarske djelatnosti na plažama obavljat će mali poduzetnici temeljem potkoncesija. Predlagač zato plaže dijeli na javne morske plaže i morske plaže hotela, kampova i turističkih naselja. Morske plaže hotela, kampova i turističkih naselja su uređene morske plaže, koje su sa izgrađenim turističkim sadržajima izvan granice pomorskog dobra povezane u funkcionalnu  gospodarsku cjelinu. A davatelj koncesije, naravno, utvrđuje funkcionalnu gospodarsku cjelinu ovisno o kapacitetu, kategoriji i vrsti objekata s kojima plaža čini funkcionalnu  cjelinu. Tako bi Ambrela, plaže podno hotela Brioni ili Histria, u turističkim naseljima Zlatne stijene  i Verudela itd. mogle u koncesiju uz isključenje javnog korištenja odnosno naplatu. Baš kako je to i bilo predviđeno prethodnim trogodišnjim planovima davanja koncesija na pomorsko dobro. Sve dok se pulski Možemo! nije založio, dok je još bio dio koalicije na vlasti, za onemogućavanje davanja koncesija na pulske plaže i to pretočio u važeći Plan za razdoblje 2022. do 2024. iz kojeg su koncesije na plaže izbačene. U tom smjeru ćemo i na nacionalnoj i lokalnoj razini nastaviti djelovati.


Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.