Politika i društvo

Saboru i Vladi uputili svoje zahtjeve

Možemo: "Osim smjene vlasti, Hrvatska treba i potpunu promjenu načina upravljanja energetskim sektorom"

"Tržišna orijentacija pokazala se promašenom: imamo aktere na tržištu koji djeluju potpuno neregulirano, tvrtke s jednim zaposlenim i 20 tisuća temeljnog kapitala u treptaju oka zarade stotine milijuna kuna, privatne tvrtke, donedavni opskrbljivači plinom otkazuju ugovore korisnicima jer im ih se više ne isplati opskrbljivati, a sav teret i rizik sada prelaze na javne opskrbljivače. Hrpa javnog novca i novca građana prelila se u džepove tzv. investitora u obnovljive izvore energije", ističe platforma Možemo


 
2 min
HINA
Sandra Benčić (Možemo)

"Tržišna orijentacija pokazala se promašenom: imamo aktere na tržištu koji djeluju potpuno neregulirano, tvrtke s jednim zaposlenim i 20 tisuća temeljnog kapitala u treptaju oka zarade stotine milijuna kuna, privatne tvrtke, donedavni opskrbljivači plinom otkazuju ugovore korisnicima jer im ih se više ne isplati opskrbljivati, a sav teret i rizik sada prelaze na javne opskrbljivače. Hrpa javnog novca i novca građana prelila se u džepove tzv. investitora u obnovljive izvore energije", ističe platforma Možemo

Platforma Možemo! danas je, referirajući se na aferu u Ini, poručila da osim smjene vlasti Hrvatska treba i potpunu promjenu načina upravljanja energetskim sektorom, a Saboru i Vladi platforma uputila je svoje zahtjeve.

Od Sabora traži da se održi izvanredna sjednica o upravljanju energetskim sektorom i energetskom krizom, a od Vlade da odmah proglasi energetsku krizu i izvanredno stanje te prezentira stanje opskrbljenosti plinom, količine proizvedene električne energije, rizike u nabavci plina i nafte, kao i projekcije nabavnih cijena tih energenata.

Od Vlade traži i da predstavi rješenja za pomoć javnim ustanovama u nabavci i smanjivanju troškova kupovine energenata, kao i mjere za pomoć gospodarstvu.

Možemo! traži „aktiviranje svih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kao i svih kapaciteta HBOR-a za hitno lansiranje shema financiranja nabave toplinskih pumpi, solara i ulaganja u izolaciju za kućanstva, pri čemu tražio da se prioritiziraju oni u energetskom siromaštvu“.

Traži i raspravu o izmjenama zakonodavnog okvira tržišta energenata, u kojoj treba utvrditi je li za Hrvatsku i njezine građane dobro da u vremenima ekonomskog rasta na opskrbi plina zarađuju privatni opskrbljivači, a sav teret rizika cjenovnih šokova na sebe u krizi preuzima država.

Konsenzus oko smjera razvoja energetskog sektora

„Na kraju tražimo i konsenzus oko smjera razvoja energetskog sektora: tržišna orijentacija pokazala se promašenom - imamo aktere na tržištu koji djeluju potpuno neregulirano, tvrtke s jednim zaposlenim i 20 tisuća temeljnog kapitala u treptaju oka zarade stotine milijuna kuna, privatne tvrtke, donedavni opskrbljivači plinom, otkazuju ugovore korisnicima jer im ih se više ne isplati opskrbljivati, a sav teret i rizik sada prelaze na javne opskrbljivače, hrpa javnog novca i novca građana prelila se u džepove tzv. investitora u obnovljive izvore energije...“, ističe Možemo!

Energetika je, poručuje, strateško pitanje i pitanje opstanka i građana i gospodarstva - vrijeme je da je uzmemo pod javnu kontrolu i upravljanje.


Nastavite čitati

Oporba u Saboru: Nužna promjena sustava javne nabave

Pitajući služi li sustav javne nabave u Hrvatskoj svrsi zbog koje postoji - transparentnoj, poštenoj i učinkovitoj uporabi javnog novca - ili interesima onih koji se žele okoristiti korupcijom i klijentelizmom, i zastupnica Viktorija Knežević (Klub Centra i Nezavisne platforme Sjevera) podsjetila je na aferu Žalac

Nužna promjena sustava javne nabave - IDS: Riječ je o slabljenju važnog neovisnog tijela

'Ako članovi nisu politički neovisni, postoji rizik da će štititi prijateljske naručitelje, odbacivati opravdane žalbe ili selektivno provoditi zakon', naglasila je SDP-ovka  Ahmetović i podsjetila na aferu "Večernji list" kada je tadašnja državna tajnica Josipa Rimac kontaktirala Komisiju kako bi požurila odluke o žalbama te aferu "Žalac" u slučaju nabave softverskog sustava 

Manje zaposlenih u industriji

U sklopu prerađivačke industrije najviše je pao broj zaposlenih u proizvodnji odjeće, za 23,9 posto te u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, za 10,5 posto

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.