Na zemljištu oznake P3 više se neće uzgajati brzorastuće vrste drveća

Vladin prijedlog zakona po kojemu se obradivo poljoprivredno zemljište oznake P3 više neće moći koristiti za uzgoj brzorastućih vrsta drveća za biomasu, tj. energetske svrhe, naišao je u srijedu na različite reakcije u redovima vladajućih i oporbenih saborskih zastupnika.

Takvo rješenje, u raspravi o izmjenama Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji, pozdravila je Marijana Petir (Klub HDZ-a), koja ističe da se zemljište oznake P3 može privesti za poljoprivrednu proizvodnju, poglavito proizvodnju hrane, što je strateški cilj.

Ministarstvu poljoprivrede predlaže da do drugog čitanja zakona dostavi podatke koliko je površina pod nasadima kultura kratkih ophodnji, gdje se te kulture nalaze te za što se koriste - za biomasu, odnosno energetske svrhe, ili za neku drugu namjenu.

Pod drvenastim kulturama kratkih ophodnji Hrvatska trenutno ima oko 800 hektara, rekao je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak, koji ističe da se izmjenama želi uvesti upisnik proizvođača kako bi se točno znale kulture i lokacije.

Na popisu brzorastućih vrsta drveća nalaze se crna i siva joha, grab, obična breza, po četiri vrste topole i vrbe, šest vrsta paulovnije.

Anka Mrak Taritaš (Glas) zatražila je argumente zbog kojih se na zemljištu P3 više neće moći saditi drvenaste kulture kratkih ophodnji.

Smatra da imamo sasvim dovoljno poljoprivrednog zemljišta – oko 2, 7 milijuna hektara, od čega trećinu čine oranice i vrtovi, pa ističe da je na zemljištu oznake P3 bolje saditi bilo što, nego ga pustiti da zaraste.

Državni tajnik tumači da se zemljište P3 htjelo zaštiti zbog proizvodnje hrane, kao još uvijek pogodno za poljoprivrednu proizvodnju. Ima dosta ostalog zemljišta za proizvodnju drvenastih kultura, kazao je.

Zašto se kod izmjena nije razmatrala dodatna uporaba drvenastih kultura za druge svrhe ne samo za biomasu, nego primjerice i za proizvodnju eteričnih ulja, zanimalo je Marina Miletića (Most).

Majdak tumači da se proizvodnja tih ulja ubraja u ljekovito bilje, a predloženi zakon usmjeren je prema proizvodnji biomase za proizvodnju obnovljivih izvora energije.

Ivana Ribarić Majanović (SDP) ne dijeli mišljenje da se predloženim izmjenama ide na ruku proizvođačima. Ako upisnik, koji je vodilo Ministarstvo, sada trebaju voditi županije i Grad Zagreb, kako to olakšava proizvođačima, pitala je. Time se osigurava efikasniji postupak upisa, odgovorila joj je Dubravka Lipovac Pehar (DP).

Ni oporbeni, ni vladajući nisu imali primjedbi na predloženi sastav Odbora Državne nagrade sporta “Franjo Bučar“, najvišeg priznanja koje Hrvatska dodjeljuje za razvoj sporta.

Za predsjednika Odbora predložen je Frane Žuvela, dekan Kineziološkog fakulteta u Splitu, a za članove novinar Dražen Brajdić, Marijeta Ćelić, članica Kuće slavnih taekwandoa, Patrik Koščak, glavni tajnik Zajednice sportskih udruga Varaždina.

Predloženi su i Stipe Pletikosa, bivši nogometni reprezentativac, Siniša Krajač, glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora,  Robert Seligman, gimnastički reprezentativac, Dubravko Šimenc, bivši vaterpolski reprezentativac i Anđela Mužinić Vincetić, hrvatska paraolimpijka.

Predsjednika i osam članova Odbora, na mandat od četiri godine, imenuje Hrvatski sabor, a novi sastav je predložen jer je prošlom istekao mandat.

Radi se o uglednim imenima iz svijeta sporta, vodilo se računa o regionalnoj pokrivenosti, kazao je državni tajnik Ministarstva sporta i turizma Josip Pavić, navodeći da je za državnu nagradu trenutno stiglo 66 prijava.