Najvećem broju portala najvažniji su izvor prihoda jedinice lokalne samouprave s udjelom od 40 do više od 80 posto

Najvećem broju portala najvažniji su izvor prihoda jedinice lokalne samouprave s udjelom od 40 do više od 80 posto. Čak i tamo gdje je oglašavanje značajniji izvor prihoda, ono u ukupnom udjelu u pravilu ne prelazi 35 posto. Lokalni portali svode se na objavljivanje vijesti koje vrlo često ne ispunjavaju ni elementarne postulate novinarske struke. Gotovo ne postoje tekstovi koji kritički obrađuju teme od lokalnog značaja. Tekstovi koji se smatraju autorskima svode se na puko izvještavanje s javnih skupova. Lokalni portali su preplavljeni tekstovima koji se prenose s nacionalnih elektroničkih publikacija ili agencija te prerađenim tuđim sadržajima koji se prisvajaju.

Pokazalo je to istraživanje „Portali u Hrvatskoj, sredstvo za informiranje ili manipuliranje", na uzorku od 275 portala, koje je provela novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma. Istraživanje je financiralo Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP).

Pritom se brojnost portala kontinuirano povećava. Nedavne izmjene zakona s jedne strane tome pogoduju, s druge ničim ne utječu na poboljšanje kvalitete sadržaja, a kamoli na poštivanje autorskih prava te materijalnog statusa novinara. Pozitivno je što tijela lokalne i regionalne samouprave prilikom dodjele sredstava elektroničkim medijima moraju objaviti javni poziv i navesti kriterije dodjele. Negativno je što su komercijalni portali dobili pristup Fondu za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija što dodatno potiče otvaranje novih portala kojima je osnovni cilj apliciranje za financijske poticaje.

– Najveći dio lokalnih portala objavljuje vijesti koje već na prvi pogled sugeriraju kako su tu da bi se zadovoljilo financijera, lokalnu vlast, pa se prenose opsežni izvještaji sa sastanaka, protokolarnih susreta, konferencija i slično, a često je to „copy – paste" sa službenih stranica jedinice lokalne samouprave – komentira autorica istraživanja Ivanka Toma.

Dodaje kako je uočljivo da se na portalima ne potpisuju ni vlastiti autori, a kamoli da se na prenesenim tekstovima istakne ime autora kojeg prenose. U najboljem slučaju naveden je samo naziv elektroničke publikacije s koje je sadržaj preuzet.

Prosječna je plaća novinara koji radi na lokalnom portalu oko 666 eura (5000 kuna u vrijeme istraživanja) mjesečno. Najveća plaća iznosi 1038 eura (7785 kuna) pri čemu isti pružatelj elektroničke publikacije svojim novinarima isplaćuje i neoporezive dodatke kao što je 33 eura (250 kuna) naknade za prijevoz, božićnice i ostalo. Najmanja novinarska plaća koja je bila navedena u odgovorima iznosi 600 eura (4500 kuna).

Ne postoje podaci o broju novinara koji su zaposleni na portalima, o tome kakav je njihov radni status – jesu li zaposleni na neodređeno, na ugovor o djelu, rade li honorarno, kao ni o njihovim plaćama. Kvaliteta sadržaja koji se objavljuje na portalima i status novinara koji na njima rade teme su kojima se nitko ne bavi.

– Da bi se dobila slika o 275 portala koje sam istraživala sve sam ih neposredno kontaktirala. Poslala sam im upitnik sa deset pitanja pojašnjavajući da je riječ o istraživanju za DZNAP te istaknula kako je cilj istraživanja stvaranje slike o uvjetima u kojima rade portali, o tome kako se snalaze na tržištu, u kakvoj su situaciji novinari te konačno jesu li nakon prošlogodišnjih izmjena Zakona o elektroničkim medijima usvojena adekvatna rješenja koja se odnose na portale. Naglasila sam da će mi sve informacije služiti isključivo za analizu i stvaranje uvida u kompletniju sliku, da nipošto neću objavljivati poslovne, ni bilo koje druge podatke o portalu, davati ocjene portala niti ga poimence navoditi u bilo kojem kontekstu. Unatoč tome, od njih 275 na upitnik je odgovorio svega 21 portal! – ističe autorica istraživanja.

Kako bi dobila što bolji uvid u sadržaj portala provela je i vlastitu analizu 20 portala, po jednog u svakoj županiji, osim u Gradu Zagrebu, pregledala im impressume i vodila evidenciju o broju novih tekstova koji se dnevno objavljuju te o načinu na koji su tekstovi potpisani.

Od svih 20 portala samo je jedan ostavio dojam da ima urednike i novinare koji portal tretiraju kao medij i trude se zadovoljiti osnovne postulate novinarske struke. Na tome su portalu svi tekstovi potpisani imenima autora, vidljivo je da su novinari bili prisutni na većini događaja o kojima se piše, rubrike su smisleno formirane i popunjavane, a nastoje se prenositi teme koje su od stvarnog interesa žitelja lokalne zajednice. Većina ostalih portala o lokalnim događajima izvještava tako da kopiraju tekstove sa službenih stranica lokalnih tijela vlasti, doslovno prenose izvješća iz policijskih biltena, kompiliraju tekstove objavljene u nacionalnim medijima ne navodeći izvore ili se tek kratkom poveznicom u tekstu pozivaju na portal s kojeg je sadržaj preuzet. U manjem broju slučajeva se potpisuje portal s kojeg je sadržaj preuzet ili objavljuju agencijski tekstovi – pojašnjava autorica.

U odgovorima na pitanja o poteškoćama u radu jedan je portal naveo da mu ispunjavanje obaveze iz ugovora koji je sklopio s gradom oduzima puno vremena na beznačajne vijesti koje ne zanimaju publiku, a zbog toga se ne stiže posvetiti proizvodnji vlastitih, autorskih sadržaja, kao ni traženju oglašivača. A sve za paušal od 3350 kuna mjesečno.

– Masovno ukidanje dopisništava rezultiralo je, između ostalog, i masovnim bumom osnivanja lokalnih portala koje nije donijelo ni adekvatna egzistencijalna rješenja za novinare, ni kvalitetno informiranje javnosti. Istraživanje je pokazalo da se u prosjeku broj autorskih tekstova kreće od 30 do 60 posto, a kod prenošenja tuđih tekstova izvorni autori ne potpisuju i često se kradu cijeli tekstovi –  upozorila je predsjednica DZNAP-a Valentina Wiesner. 

U zaključku istraživanja autorica zaključuje kako je perspektiva daljnje množenje portala koji neće doprinijeti kvalitetnom informiranju javnosti te produbljivanje problema nepoštivanja autorskih prava i obezvređivanja novinarskog rada. Skromni propisani uvjeti koje portali moraju ispunjavati neće se moći kontrolirati jer Agencija za elektroničke medije za to nema dovoljno kapaciteta.

DZNAP je u siječnju 2023. ponovo objavio Poziv za prijavu projekata za poticanje novinarskih autorskih prava u Hrvatskoj koji je otvoren do 1. studenoga 2023. Autorima projekata na raspolaganje je stavljeno ukupno 15.000 eura, a pojedinačni projekti financiraju se u iznosu od 400 do 3000 eura. Natječaj se financira iz DZNAP-ova Fonda za poticanje novinarskog autorskog stvaralaštva pretežno nekomercijalne naravi.

Lokalni portali objavljuju vrlo malo autorskih tekstova, a autore ne potpisuju zakonito, pokazalo je istraživanje „Portali u Hrvatskoj, sredstvo za informiranje ili manipuliranje?", koje je provela novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma, a financirao DZNAP