Politika i društvo

SPREMNI SU NA JOŠ JEDAN ŠTRAJK

NE ŽELE MIMO KOLEKTIVNIH UGOVORA Sindikati traže zakone o radno-pravnom statusu i za druge profesije u zdravstvu

"S obzirom da je u tijeku rad na izradi Zakona o radno-pravnom statusu liječnika u javnoj službi, smatramo kako je nužno i medicinskim sestrama i medicinskim tehničarima, koji su iznimno važan i neizostavan čimbenik u sustavu zdravstva, kao najbrojnijoj profesiji u sustavu, zakonom urediti radno-pravni status", ističe Anica Prašnjak, čelnica sestrinskog sindikata koji je najbrojniji u zdravstvu


 
3 min
HINA ⒸFOTO: Manuel Angelini

"S obzirom da je u tijeku rad na izradi Zakona o radno-pravnom statusu liječnika u javnoj službi, smatramo kako je nužno i medicinskim sestrama i medicinskim tehničarima, koji su iznimno važan i neizostavan čimbenik u sustavu zdravstva, kao najbrojnijoj profesiji u sustavu, zakonom urediti radno-pravni status", ističe Anica Prašnjak, čelnica sestrinskog sindikata koji je najbrojniji u zdravstvu

Samostalni sindikat zdravstva i sestrinski sindikat usprotivili su se da se plaće liječnika reguliraju posebnim zakonom, mimo kolektivnih pregovora, te poručuju da će slične zakone tražiti i za sve ostale profesije u zdravstvu, počevši od sestara, preko fizijatara pa sve do primalja.

Predsjednik Samostalnog sindikata u zdravstvu i socijalnoj skrbi (SSZSH) Stjepan Topolnjak rekao je da će tražiti posebne zakone o radno-pravnom statusu za sve profesije u zdravstvu, koje imaju svoje komore.

To će, kaže, biti njihov odgovor na apsurdne pokušaje liječničkih udruga da se izuzmu iz procedura propisanih Zakonom o radu te da kroz poseban zakon rješavaju svoje materijalne zahtjeve.

Naime, donošenje Zakona o radno-pravnom statusu liječnika do ljetne saborske stanke jedan je predmeta pregovora pet ključnih liječničkih organizacija i zdravstvene administracije, o kojima ovisi hoće li se u Hrvatskoj organizirati četvrti štrajk liječnika. 

Zakonom do većih plaća liječnika mimo kolektivnih pregovora 

Po nacrtu tog zakona, objavljenom u medijima, ministar zdravstva imao bi diskrecijsko pravo povećanja materijalnog statusa liječnika mimo kolektivnog pregovaranja.

U nacrtu stoji i obaveza države da uredbom odredi mjerila “utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i način isplate dodatka za natprosječne rezultate radnika u djelatnosti zdravstva”, kao i pravo ministra da poveća plaću liječnicima određenih deficitarnih specijalizacija.

U Samostalnom sindikatu smatraju da je takva odredba besmislena, jer se prekovremeni rad liječnicima deficitarnih specijalnosti dodatno plaća.

Nacrtom zakona o radno-pravnom statusu liječnika također se predviđa i da se osnovica – koja se ugovara kroz pregovore s Vladom za javni sektor – za liječnike prilagođava odmah kada, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, dođe do porasta BDP-a za određeni postotak, kažu u SSSZH-u.

Liječničke udruge traže poseban zakon za svoju profesiju u jeku pregovara  o novom Granskom kolektivnom ugovoru (GKU) u kojemu sudjeluju tri sindikata - Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara (11.000 članova), Samostalni  sindikat  zdravstva i socijalne skrbi (10.000 članova) i Hrvatski liječnički sindikat (oko 4000 članova).

Nacrt zakona o radno-pravnom statusu sestara već poslan Vladi

Sestrinski sindikat već je reagirao na traženja liječnika na način da je Nacrt prijedloga zakona o radno-pravnom statusu medicinskih sestara i tehničara poslao Vladi, Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvu zdravstva, Ministarstvu pravosuđa i uprave.

"S obzirom da je u tijeku rad na izradi Zakona o radno-pravnom statusu liječnika u javnoj službi, smatramo kako je nužno i medicinskim sestrama i medicinskim tehničarima, koji su iznimno važan i neizostavan čimbenik u sustavu zdravstva, kao najbrojnijoj profesiji u sustavu, zakonom urediti radno-pravni status", ističe Anica Prašnjak, čelnica sestrinskog sindikata koji je najbrojniji u zdravstvu.

U cijelom sustavu zdravstva zaposleno je više od 30 tisuća medicinskih sestara, odnosno medicinske sestre čine oko 47 posto ukupnog broja zdravstvenih djelatnika u sustavu, navodi Prašnjak.


Nastavite čitati

Predsjednik Milanović upozorio: Ne bi se smjelo puštati strane ratne brodove u Hrvatsku bez suglasnosti Sabora

„To su brodovi koji dolaze iz ratnih operacija koje nije odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a, operacija s kojima Hrvatska nema ništa. I dolaze tri dana nakon što je američki ministar rekao da smo mi na dometu iranskih raketa“, dodao je predsjednik Milanović i naglasio kako se tu radi, kad su ratni brodovi u pitaju, “samo o jednoj državi i interesima samo jedne države”

Dizel pojeftinjuje, benzin ne mijenja cijenu

Da nema vladinih mjera te da se maloprodajne cijene formiraju potpuno slobodno, cijena litre osnovnog benzinskog goriva bila bi 1,79 eura, a dizelskog 1,93 eura. Plavi dizel bio bi 1,29 eura, a plin za spremnike 1,73 eura po kilogramu. Kilogram plina za boce bio bi 2,44 eura

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.