OD 466 GRADSKIH STANOVA, U 62 STANA ILEGALNI STANARI Pet gradskih nekretnina dodijeljeno bez ikakve naknade!

Grad Pula još uvijek nije javno objavio rezultate revizije stanova u gradskom vlasništvu. I nedavni slučaj rušenja bespravne gradnje u Puli pokazao je da u pojedinim gradskim nekretninama žive stanari bez ikakvog ugovora. Naime, Državni inspektorat od Grada Pule dobio je obavijest kako je bespravni graditelj s Gradom 19. rujna 2022. sklopio ugovor o najmu stana "na određeno vrijeme u trajanju od pet godina".

No pokazalo se je taj stanar gradski stan bespravno koristio još od davne 1997. godine. Također, u jednom gradskom stanu od 70- tak kvadrata donedavno je bila i gradska vijećnica Gorana Ferenčić koja je tek nakon medijskog pritiska nekretninu napustila, a Grad je stan dodijelio Udruzi za autizam.

Ne zna se tko je u stanovima i po kojoj osnovi

U međuvremenu, zatražili smo od Grada Pule konkretne podatke o broju gradskih stanova i tko ih i na koji način koristi. Podaci su prilično šokantni.

Od ukupno 466 stanova koje Grad ima u vlasništvu, čak 62 stana koriste osobe bez valjane pravne osnove. To su stanari koji gradske stanove koriste ilegalno. Zasad u Gradu ne odgovaraju po kojoj su osnovi ti stanari u gradskim stanovima i kakav ugovor imaju s obzirom da plaćaju i više nego simboličnu naknadu.

"Vezano uz korisnike stanova bez valjane pravne osnove Grad postupa sukladno Odluci o reguliranju statusa korištenja stanova bez valjane pravne osnove od dana 20. rujna 2019. godine, u skladu s kojom je s istim korisnicima moguće zaključiti Ugovor o najmu stana pod točno propisanim uvjetima koji moraju biti kumulativno ispunjeni sukladno članku 2. citirane Odluke", glasi šturo i vrlo birokratizirano obrazloženje Grada Pule.

Ilustracija

Treba reći da korisnici stanova u vlasništvu Grada Pule koriste stanove po različitim osnovama, pa tako postoji kategorija zaštićenih najmoprimaca, kategorija najmoprimaca sa slobodno ugovorenom najamninom, stanovi za službene potrebe te korisnici stanova po ostalim osnovama korištenja.

Od ukupnog broja gradskih stanova, 162 stana koriste zaštićeni najmoprimci. Tu kategoriju predstavljaju korisnici stanova koji su na njima imali nekadašnje stanarsko pravo. Budući da nisu otkupili stanove koje koriste, temeljem Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, stupanjem na snagu Zakona o najmu stanova, njihov je status promijenjen u status zaštićenog najmoprimca.

Što se tiče ostalih, 212 stanova koriste najmoprimci sa statusom slobodno ugovorene najamnine koja iznosi jedan euro po kvadratnom metru, 13  stanova  koriste zaslužni građani za službene potrebe za koje je najamnina utvrđena u iznosu od dva eura po kvadratnom metru.

Ugrožene skupine treba štititi

Doznajemo kako je pet gradskih stanova dodijeljeno bez ikakve naknade. Tko su korisnici i kako  je moguće da besplatno koriste gradsku nekretninu, iz Grada Pule zasad ne odgovaraju.

Kako komentiraju činjenicu da je velik broj gradskih stanova u ovom trenutku koriste stanari bez valjane pravne osnove te istovremeno plaćaju simboličnu naknadu, treba li javnost imati informacije o statusu svih gradskih stanova koji se koriste bez naknade, pitali smo gradske vijećnike iz redova SDP-a IDS-a, Možemo!, i HDZ-a koji jedini nisu odgovorili.

Komentirajući gradske stanove koji se koriste ilegalno, Dušica Radojčić iz platforme Možemo! kaže da je Grad nije objavio informacije o razlogu takvog stanja.

- Prema posljednjoj Odluci o reguliranju statusa korištenja stanova bez valjane pravne osnove kojima raspolaže Grada Pula iz 2019.g., prema svim "ilegalnim" stanarima koji nisu potpisali s Gradom, ugovor o najmu, trebalo je pokrenuti postupak "legalizacije". Prema  dostupnim informacijama, 49 stanara je iskoristilo tu mogućnost i sklopilo ugovore. Oni koji nisu legalizirati svoj status, nemaju pravne osnove za plaćanje simbolične naknade, tvrdi Radojčić. 

Na pitanje što očekuje od Grada po ovom pitanju, kaže da bi trebalo  pokrenuti postupak utvrđivanja socijalnih i drugih činjenica o bespravnim korisnicima stanova i njihovih obitelji, koje bi mogle opravdati sklapanje ugovora o najmu stana.

- Trebalo bi procijeniti sve bitne činjenice u svakom pojedinačnom slučaju koje bi obuhvaćale i način korištenja stana - je li stan prikladan ili neprikladan za stanovanje, održavanje stana od najmoprimca, plaćanje troškova stanovanja te odlučiti u odnosu na socijalni, materijalni i obiteljski status korisnika stanova. Ugrožene skupine treba štititi, naglašava Radojčić.

Vezano uz stanove koji su dodijeljeni bez naknade, podsjeća da je korištenje stana najmoprimac dužan plaćati najamninu.

- Ne znam na temelju čega se i kome stanovi dodjeljuju bez naknade. Korisnicima zajamčene minimalne naknade Grad sufinancira troškove stanovanja. Gradska uprava tu mora biti apsolutno transparentna i informirati javnost o razlozima davanja na korištenje stanova bez naknade, odnosno objaviti sve podatke koji se odnose na korištenje gradskih stanova. Potpuno je neprihvatljivo da sve informacije o raspolaganju javnom imovinom nisu dostupne javnosti na webu Grada, smatra Radojčić.

Dušica Radojčić

Osvrnula se i na dodjeljivanje takozvanih kadrovskih stanova.

- Prvenstveno se treba pobrinuti za socijalno ugrožene građane koji nemaju drugu mogućnost jer je stambeno pitanje osnovno egzistencijalno pitanje svakog pojedinca, a pravo na dom je temeljno ljudsko pravo. Što se tiče dodjele stanova izvan liste prvenstva, podržavamo dodjelu stanova za deficitarna zanimanja koja su nužna za naše društvo - poput primjerice liječnika, što je gorući problem. Ta se mjera već provodi, ali osim zadržavanja postojećih deficitarnih kadrova, trebalo bi stambenom politikom poticati privlačenje novih. Podržavamo i dodjelu stanova za organizirano stanovanje kao mjeru socijalne politike. Smatram kako zajednica dostignuća pojedinaca treba vrednovati i podupirati prije svega kroz ono čime se bave, ako je taj rad značajan za grad. Posebno je opasno diskrecijsko pravo gradonačelnika da odlučuje o tome tko je koliko koliko zadužio našu zajednicu i da je zbog toga zaslužio stan. Imamo, nažalost, primjer zloupotrebe tog prava u slučaju vijećnice Ferenčić, navela je vijećnica Možemo!.

Vijećnik IDS-a Marin Lerotić smatra da probleme sa stanarima bez valjane pravne osobe nema samo Pula.

- Bojim se da takvu situaciju imaju mnogi gradovi u Hrvatskoj, najčešće zbog teških ljudskih sudbina, ali i zbog dugotrajnih sudskih postupaka. Treba vrlo detaljno ispitati navedenu situaciju te utvrditi o kakvim slučajevima je ovdje riječ, imajući u vidu da ne želimo tužne ljudske sudbine i da netko tko je u teškoj životnoj situaciji završi na ulici. Zasigurno treba utvrditi socijalni status naših sugrađana koji koriste gradske stanove. Ako je riječ o teškom socijalnom slučaju, ili nekom drugom obliku teške situacije, vjerujem da to treba preispitati i regulirati kako ne bi već teška situacija postala još teža, smatra Lerotić. 

Grad plaća režije neovlaštenim korisnicima stanova!

Budući da u Gradu postoje i stanovi koji su dodijeljeni bez naknade, pitamo Lerotića kako gleda na to i  smatra li da bi javnost trebala znati tko su korisnici tih stanova, koja je njihova kvadratura i gdje se nalaze? 

- Nisam upoznat s tom situacijom, ali nemam problem da se kaže tko su korisnici i kolika je kvadratura stanova imajući u vidu GDPR i pravo na privatnost osoba koje te stanove koriste. Podržavam dodjeljivanje gradskih stanova zaslužnim pojedincima, posebice u zdravstvu i drugim deficitarnim zanimanjima. Također, postoje i brojni zaslužni sportaši, kulturnjaci i brojni drugi naši sugrađani koji su svojim djelovanjem zadužili naš grad, rekao je Marin Lerotić.

Marin Lerotić

SDP-ova vijećnica Sanja Radolović upozorava na dodatan apsurd.

- Nije samo nejasno kako se plaća naknada u stanovima bez valjane pravne osnove. U prošlom sazivu Gradskog vijeća pitala sam nadležni gradski odjel tko plaća režije u tim stanovima budući da su unutra korisnici koji nemaju valjanu pravnu osnovu i dobila odgovor da Grad Pula plaća režijske troškove u tim stanovima. Dakle, Grad još plaća režijske troškove neovlaštenim korisnicima gradskih stanovima da Grad ne bi ovršio HEP, Vodovod itd. Međutim, moram primijetiti jednu drugu stvar koja mi je krajnje čudna. Kako su ti sadašnji korisnici gradskih stanova znali da je taj stan u koji bespravno ulaze baš gradski stan koji je prazan. Mislim, ne znam, što šećete se gradom i evo baš znate da je stan na tom i tom katu u toj i toj zgradi prazan gradski stan, napominje Radolović.

Dodaje da se ovdje postavlja i pitanje računovodstvenog iskazivanja "duga" koje ti neovlašteni stanari imaju prema Gradu.

- Naime, nenaplaćena gradska potraživanja idu preko 90 milijuna kuna, ali veći dio toga je za primjerice zakup poslovnih prostora korisnika koji su imali valjani ugovor i iz ovih ili onih razloga ugovorni iznos nisu mogli plaćati. Međutim, na temelju čega Grad uopće može od nekog nešto potraživati ako nema valjanog ugovora ili neke druge pravne osnove? Naravno da bi svi koji su u gradskim stanovima trebali imati valjane Ugovore s Gradom Pulom, kao i jasno utvrđenu osnovu po kojoj su taj stan dobili na korištenje, ističe Radolović i dodaje:

- Smatram da bi Grad prvo trebao jasno utvrditi tko su korisnici u tim stanovima, koliko dugo su njima, radi li se o "ranjivim" skupinama društva, radi li se možda o ljudima koji već imaju i svoje nekretnine, pa im ovo i nije jedini "krov nad glavom". Posljednji put kad sam postavila pitanje na tu temu na Gradskom vijeću rečeno mi je kako Grad uopće nije ni išao u terenski obilazak neovlaštenog korištenja gradskih stanova, kaže vijećnica SDP-a.

Sanja Radolović

S druge strane, ističe svima je jasno da je stan u Puli ispod 1.500 eura po kvadratnom gotovo nemoguće pronaći, te da je sve veći broj sugrađana ovršen odnosno blokiran ili radi na ugovor na određeno, te su samim time i kreditno nesposobni za kupnju prve nekretnine i “krova nad glavom”.

- Vjerujem da jedan dio onda pribjegava ovakvom modelu neovlaštenog ulaska u gradske stanove, ali smatram da to ne može biti opravdanje. Potrebno je ići u smjeru modela priuštivog stanovanja i graditi stanove za dugoročni najam koji bi primjerice kroz 10 godina ljudi imali mogućnost otkupiti te da im se u otkup uračuna cijena plaćenog najma. Sve nam to utječe i na demografsku sliku, jer mladi upravo kao glavni razlog "neproširenja" obitelji navodi nemogućnost stjecanja "krova nad glavom" kao i zaposlenja na neodređeno vrijeme, kaže Radolović.

Smatra da javnost apsolutno treba znati sve o stanovima koji su dodijeljeni bez naknade.

- Naravno treba prvo provjeriti koliko se objava takvih podataka "kosi" s GDPR-om i postojećem zakonskom regulativom, ali ako ne postoji zakonska prepreka ne vidim zbog čega javnost to ne bi trebala znati. Moram reći da sam kao Klub SDP-a u prošlom sazivu Gradskog vijeća tražili da nam se dostavi popis gradskih stanova i njihovih korisnika pa se prethodna gradska vlast na to oglušila i jednostavno tražene informacije nikad nisu ni dostavili, kazala je. 

Po njenim riječima dodjeljivanje kadrovskih stanova trebalo bi usmjeriti prema deficitarnim zanimanjima, poput zdravstvenog kadra.

- Svakim danom vidimo kako se situacija razvija i ako se ovako nastavi, još malo nas neće imati tko liječiti. Izuzev naravno povećanja plaća, posebice medicinskim sestrama i tehničarima te liječnicima uz bolje uvjete organizacije rada, svakako treba ići i u smjeru “privlačenja”, ali i zadržavanja takvog kadra u Puli i Istarskoj županiji pomoću afirmativne stambene politike, dodala je.

Što sve podrazumijeva gradska imovina, kako njome upravljati i na koji način prikupiti sve podatke o onome što Grad posjeduje, trebala bi biti poznato kroz kompletan popis gradske imovine. Međutim, Grad Pula još uvijek nije završio Strategiju upravljanja imovinom za razdoblje od 2023. do 2028. godine.

Gdje je zapela Strategija upravljanja imovinom?

Iz Grada Pule poručuju da je izrada Strategije prije kraju i da će uskoro biti upućen u javno savjetovanje.

Što se Strategije tiče, Sanja Radolović očekuje da se pređe s riječi na djela.

- No budimo realni, sama Strategija kao "papir dobrih želja i pozdrava", neće riješiti puno, kao niti ovu problematiku ilegalnog korištenja gradskih stanova, ako gradska uprava ne bude imala jasan akcijski plan s konkretno popisanim aktivnostima kojima će se postići ciljevi zacrtani u Strategiji, ali i dobre ekipirane i stručne gradske upravne odjele i trgovačka društva kojima će se to postići, rekla je SDP-ova vijećnica.

Dušica Radojčić pak upozorava kako Puli proteklih 30 godina svjedočimo sustavnom zanemarivanju stambene politike. Napominje da bi Pula trebala biti socijalno osviješteni grad koji će stanovanje građana, pogotovo mladih obitelji, učiniti priuštivim, a ne da cijene najmova određuje samo tržište i špekulacije nekretninama.

- Temelj za kreiranje nove stambene politike upravo je Strategija upravljanja imovinom, čiju izradu Možemo! zagovara već dvije godine. Strategija bi trebala pokazati ne samo s koliko stanova raspolaže Grad, već u kakvom su oni stanju, prihode od najma, sredstva potrebna za njihovu obnovu, itd. Stambenom bi politikom trebalo osigurati povećanja fonda javnih stanova za najam kroz programe izgradnje, osiguranjem određene količine gradskog zemljišta u tu svrhu i proračunskih sredstava, i otkupa stanova.  Jedino povećanjem fonda javnih stanova možemo kontrolirati podivljale cijene najmova i nekretnina na tržištu. Udio javnih stanova u ukupnom broju stanova u Hrvatskoj je svega 2%, dok je prosjek EU 15%, upozorila je Radojčić.

Radojčić: "Javnost ne zna kojom imovinom raspolažemo"

Što se gospodarske politike grada tiče, smatra da su nekretnine u vlasništvu Grada Pule veliki potencijal za društveni i gospodarski razvoj.

- Temelj upravljanja dobrima u vlasništvu Grada je cjelovita i točna evidencija i postojanje programa upravljanja i raspolaganja nekretninama, koji mora biti javan. Javnost danas ne zna kojom imovinom raspolažemo niti kojom ju brzinom rasprodajemo. Stalno upozoravamo na besciljno prodavanje gradskog zemljišta prethodne i ove vlasti, koje bi trebalo zaustaviti, upozorava Radojčić.

IDS-ov vijećnik Marin Lerotić vjeruje da će strategija doprinijeti kvalitetnijem i racionalnijem upravljanjem gradskom imovinom.

"Kvalitetna strategija može dati odgovor kako u budućnosti ulagati u gradsku imovinu poput ulaganja u gradnju POS stanova, izgradnju stanova za najam ili neki drugi oblik poticane stanogradnje", zaključio je Lerotić.