PETAR ĆURIĆ (PROTIV SJEČE!): "Apeliram na gradonačelnika Pule Peđu Grbina da Grad postavi jednu do dvije osobe koje će se baviti samo i isključivo Zelenim katastrom"

Građanska inicijativa Protiv sječe! uskoro puni tri godine djelovanja, a o razlozima koji su okupili ljubitelje i zaštitnike prirode te ih aktivirali na pokretanje ove okolišne organizacije koja se zalaže za očuvanje stabala u urbanim, ali i drugim sredinama, te o planovima za budućnost, razgovarali smo s njenim inicijatorom i koordinatorom Petrom Ćurićem.

Kao glavni okidač za osnivanje ove inicijative Ćurić navodi tada najavljivanu sječu stabala ladonja na pulskim Giardinima, zbog čega se okupila ekipa istomišljenika, ponesenih inatom, buntom i osjećajem da im se iz ondašnje pulske gradske vlasti smiju.

"Prošlo je skoro tri godine, a panjevi posječenih ladonja i dalje tužno stoje na Giardinima. Još prije dvije godine javnosti su iz komunalne palače obećavali da će ubrzo uslijediti zamjenska sadnja, od čega se do danas, kako je vidljivo, nije dogodilo baš ništa.

Podsjetio bih da je bivši gradonačelnik Pule Filip Zoričić još prije godinu dana najavljivao da se kreće u potpunu obnovu Giardina i sadnju još više stabala nego što ih je do tada bilo, jer kako je kazao, "Projekt je gotov". Najavljivati nešto za što ne možeš biti siguran da će se ostvariti u tvom mandatu je mazanje očiju javnosti, ali kao i svi političari, tako je i prošla gradska uprava računala na to da građani brzo zaboravljaju.

Ljudi su nam u komentarima na društvenim mrežama znali govoriti, čemu osnivanje nove inicijative građana, kada je priča gotova – jer, ladonje na Giardinima već su bili posjekli! - ali sada se ističe koliko je bitno ostati fokusiran, jer, vidimo da se nove aktivnosti sa svakojakom sječom stabala veoma učestalo pojavljuju, o čemu svjedoči i zadnji slučaj kada je poduzetnik Ilija Lovrić tražio sječu desetak stabala u Balotinoj ulici, što smo svi zajedno zaustavili, veli Ćurić.

Ćurić nadalje navodi da je „Građanska inicijativa Protiv sječe!“ u ovom kratkom periodu zasigurno postala jedna od najorganiziranijih okolišnih udruga u Hrvatskoj, koja broji preko 200 članova, a o članstvu Inicijative govori u superlativima, naglašavajući da se radi o hrabrim i srčanim genijalcima, te vjeruje da će se ova Inicijativa još više širiti i jačati.

Foto: Građanska inicijativa protiv sječe

"Bitna stvar u počecima organiziranja inicijative bio nam je dolazak Saše Milovanovića poznatijeg kao Sale Veruda, što je privuklo veliki broj ljudi da se priključi. Sale je definitivno osoba za koju mogu kazati da je u potpunosti nepotkupljiva i koja će uvijek kazati ono što misli, bez uljepšavanja.

Sada je s nama i Kruno Pekas, poznat kao Vrtlar Kruno koji je jako angažiran u zaštiti prirode, te svi ostali koji jako puno doprinose radu inicijative na dobrobit prirode i cijele zajednice.

Stavka koju vidimo važnom je i umrežavanje s ostalim okolišnim organizacijama i osobama koje se bave zaštitom prirode. Suradnja je bitna jer nam svima daje na snazi!

Dobar primjer za to je primjerice bio trening koji su održali iz zagrebačke udruge Zelena Akcija, a koji nam je itekako pomogao u kasnijoj organizaciji prosvjeda protiv sječe ladonja u Balotinoj ulici, koji smo inicirali i održali u partnerstvu s Inicijativom za Lungomare, Zelenim odredom i Udrugom Zelena Istra, a što je naučeno iz, da tako kažem 'aktivističke kuharice' koju smo dobili u Zagrebu, a sve s ciljem da napravimo ovaj naš svijet ljepšim mjestom za život", ističe Ćurić.

Koliko važnim drži educiranje i umrežavanje, Ćurić navodi i posjet jednoj od najstarijih okolišnih organizacija u Europi, austrijskoj 'Global 2000' iz koje je nastao i planetarno poznati Greenpeace, a gdje su, konkretno u Beču, također usvojili važne lekcije i praktične upute o aktivističkom djelovanju.

"Uzeli smo si truda i volje kako bi ovo što radimo, radili na najbolji mogući način, i tako se još jače i bolje povezivali sa svim drugim zaštitnicima prirode širom naše zemlje, ali i Europe.

Treba naglasiti da je "Građanska inicijativa Protiv sječe!" još uvijek neformalna udruga građana, budući da se ne nalazimo u Registru udruga Republike Hrvatske. Po hrvatskim zakonima postoji taj vid neformalnog udruživanja i to je sasvim legitiman i zakonit institut samoorganizacije, kao napose i u zakonodavstvu Europske unije gdje čak postoji i institut "Europska građanska inicijativa" (European Citizens' Initiative).

Razlika je samo u tome što se registrirana udruga može prijavljivati na natječaje i dobivati novce iz javnih izvora, a mi smo iz primjera nekih udruga uvidjeli da to nažalost zna nekima i 'otupiti oštricu'. Naime, takve udruge podliježu velikim administrativnim teretima, koje ako ne ispune - ne dobivaju novac. Mislim da je to iz nekog razloga čak možda i namjerno napravljeno tako od strane establišmenta, koji gleda iskoristiti prirodu za svoje privatne džepove, muljajući na razne načine tako što navodno pomažući zelenim organizacijama s novcima ustvari ih zaštopaju, uspore, a čak katkad i unište u djelovanju. Mi to ne želimo!

Onda i često gube reputaciju među građanima, pa se kasnije opravdavaju da jednostavno ne stignu sve, pa se shodno tome onda javi potreba i za ovakvim organizacijama kao što smo mi, koji se sami financiramo kada je to potrebno, a time imamo sačuvanu apsolutnu slobodu vlastitog rada i djelovanja!", naglasio je Ćurić.

Kao bitan dio aktivizma za očuvanje stabala posljednjih godina, Ćurić vidi i hrabro djelovanje desetak aktivista koji su redovito dežurali, upozoravali i štitili stabla tijekom izgradnje stadiona na Valkanama, te podsjeća da su među njima bili i ini članovi ove inicijative koji su zdušno stali u borbu protiv sječe više stotina stabala.

"Ponosni smo na njihovo zalaganje i predanu borbu protiv golijata: Ingrid, Ivana, Karin, Vesna, Vlatko, Tanja, Zorica... Sve su to danas naši članovi i članice. Pokazali su da imaju veliko srce i istinsku želju zaštititi ta stabla. Nikada nikome od naših članova, kao koordinator, nisam kazao nemojte djelovati ili vršio neku cenzuru, naprotiv – uvijek sam samo poticao, davao podršku i tražio da povuku - još i više i snažnije ako je moguće!

Kod nas je to drugačije nego u nekim drugim organizacijama. Potičemo individualizam, ali i svijest kako je dovoljno i samo jedna jedina osoba da se napravi istinska promjena, te tome težimo – odvažnosti i akciji, ako treba i individualnoj, samo da je bez odlaganja!

Dobar primjer je nedavni video sa starog skate parka u Fažani, gdje se vidi kako su stabla zarobljena u betonu. Video je snimila naša Tanja i odmah to uživo objavila na Facebook stranici Protiv sječe, što su neki istarski mediji također prenijeli i time je jedna osoba napravila razliku ukazavši na nešto što nije ispravno, i s time upoznala široku javnost.

Recimo ja kao koordinator s time čak nisam ni bio upoznat, ali mi je bilo drago vidjeti kako je to objavljeno i odmah prošireno po svim medijima", istaknuo je značaj pojedinca Ćurić.

Petar Ćurić

Tema koja je Inicijativi i dalje važna je Zeleni katastar Grada Pule, za koji navodi da postoji, i da je nastao zahvaljujući baš njihovoj inicijativi, upornom lobiranju i pritisku prema gradskim vlastima.

"Pula je prvi - i još uvijek jedini grad u Istarskoj županiji koji ima Zeleni katastar. No, kojim se tempom katastar sada puni i stabla popisuju? Zadnji put kad smo provjeravali bio je popunjen ispod deset posto, što je poražavajuće.

Koliko mi je poznato, Zeleni katastar u Puli popunjava voditeljica hortikulture iz pulske Herculanee gospođa Tatjana Mandić Bulić. Ona, uz niz postojećih drugih obaveza koje ima, dobila je dakle još jednu - popunjavanje Zelenog katastra.

Smatram da takav veliki posao jedna osoba, koja već ima prethodno preuzete obaveze, jednostavno neće i ne može detaljno i pošteno raditi. Ona može nadzirati, ali u dobro uređenom gradu obično postoji tim od bar dvije do tri osobe koji radi samo na tome: na ažuriranju digitalnog zelenog katastra, unošenju podataka, obilasku terena, unošenju novosti i promjena i tako dalje. To je strahovito ozbiljan posao.

A, ako Zeleni katastar ostane na jednoj osobi, onda mi nikada nećemo popuniti niti do dvadeset posto stabala na području Pule. Jer, ono što su pokušavali popisati dronom – kao što znamo – naprosto nije bilo zadovoljavajuće, niti se to tako radi. Ta i sami su priznali da im dron nije razlikovao stabla od grmlja.

Zato apeliram na gradonačelnika Pule gospodina Peđu Grbina da Grad postavi jednu do dvije osobe koje će se baviti samo i isključivo Zelenim katastrom, i da to ne bude osoba koja već ima druge obaveze – nego da se bavi samo Zelenim katastrom!", pozvao je Ćurić.

Jedan od prioriteta u daljnjem djelovanju Inicijative uvrštenje je stabala u zakon - poručuje Ćurić. Jer, kako navodi, u hrvatskom zakonu stabla izvan šuma - uopće se i ne spominju!

"Nažalost, u hrvatskom zakonu stabla na, primjerice, urbanim područjima ne postoje! Niti ih se štiti. Postoji Zakon o šumama. I stabla se spominju u okviru šuma. U redu. Međutim, osim stabala u šumama i urbanim sredinama, postoji i treća dimenzija - stabla na poljoprivrednim zemljištima! Sve je to u potpunosti zanemareno u hrvatskom pravnom sustavu.

Niti ta stabla nisu u zakonu, a i njih treba zaštiti! Ovako sada vlada jedan cirkus i svako od komunalnih poduzeća na razini općina ili gradova prepušteno je vlastitoj improvizaciji, te se stvara jedan sveopći kaos. Mi ćemo težiti tome da se stabla uvedu u zakon kako bi bila zaštićena na svim razinama i da postoji red uspostavljen na državnoj razini u njihovom tretiranju i održavanju ", kaže Ćurić.

Protiv sječe ide dalje s planovima, te Ćurić ukazuje na problematiku toplinskih otoka koji nastaju na parkiralištima...

Po uzoru na njemačke gradove poput Frankfurta, Muenchena, Augsburga, Kiedricha i ostale planiraju se zalagati da na svakih pet parkirnih mjesta mora obavezno biti posađeno jedno stablo. A koliko je to rašireno navodi Ćurić, da samo u regiji Hessen ima puno gradova koji imaju takvu istu uredbu: Dieburg, Steinbach i drugi, ali i mnogi gradovi u Bavarskoj.

- Ako prosječno parkirno mjesto ima oko 12 kvadrata, pet mjesta čini otprilike 60 metara četvornih, što znači da na toj površini parkirnog prostora mora biti posađeno jedno stablo.

Želja nam je da Grad Pula bude prvi grad u Hrvatskoj koji će tu uredbu unijeti u službeni dokument kao što je Odluka o komunalnom redu, ili pak Pravilnik o parkirnim mjestima, poručuje Ćurić, te nadodaje da Hamburg, primjerice, ima još i strože propise! Tamo pak svako četvrto "parkirno mjesto" mora imati posađeno stablo... Ugledajmo se na bolje od sebe, poručio je za kraj Ćurić.