Zbog problema građevinske prirode rad je u pulskoj bolnici otežan, tvrdi dio liječnika s kojima smo razgovarali, a koji u ovoj zdravstvenoj ustanovi rade više desetljeća. Tvrde da neke stvari pri izgradnji bolnice od samih početaka nisu vođene kako treba i sada to dolazi na naplatu, a sve se prelama na - pacijentima.
- Forsiralo se da se zgrade nove bolnice sagradi što brže, izmjenjivali su se razni izvođači, nadzori nad radovima, ugrađivali jeftiniji materijali, a sam je projekt nove bolnice u startu bio zastarjeo i počivao na često zastarjeloj tehnologiji rada, tvrde nam liječnici s više odjela, a koji su željeli ostati anonimni kako ne bi imali problema na radnom mjestu.
- Svima je nama, koji godinama radimo u bolnici, bio cilj imati dobru i lijepu bolnicu. Svi želimo dobre radne uvjete kako bi bi mogli pružiti kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. No, upravo nas građevinski problemi stopiraju u radu, navodi nam jedan od sugovornika. Na pitanje na kakve to probleme nailaze, veli da u prostorijama u kojima imaju skupocjene i zaista dobre i kvalitetne uređaje pušta voda sa stropa, da gipsane ploče po prostorijama i hodnicima same od sebe otpadaju, a da se po bolnici već postavljaju kante u koje curi voda.
Snimio čitatelj
To je, smatraju, potpuno neprihvatljivo jer su od toga pobjegli iz stare bolnice. Doznajemo da kirurzi, koji tri godine rade u novim prostorima, imaju problema s klimatizacijom od samog starta, a da im se - kada su se puni očekivanja uselili u nove prostore - kazalo kako će se problemi "rješavati u hodu".
No, to se, tvrde naši sugovornici ne događa i na kolegijima i stručnim vijećima jer se raspravlja o banalnim pitanjima, a ne o ovim stvarima. Tako je, primjerice, kada je senzor za temperaturu pokazivao da je u nekim salama čak 32 stupnjeva samo isključen senzor, a problem nije riješen.
Klimatizacija se, o čemu smo nekoliko puta pisali, pokvarila u ožujku, a kvar se još nije otklonio. Sale su se cijelo ljeto hladile provizorno, bankama leda i preusmjeravanjem dijela klimatizacije. No, i to se stalno kvarilo (uslijed nevremena, kvara na elektronici....) pa su operacije odgađane.
Operacione sale cijelo ljeto bez klimatizacije
Kirurg koji ne operira je neupotrebljiv i nema što raditi, naglašavaju. Govoreći o sustavu centralne klimatizacije, liječnici nam navode da bi ona, u slučajevima poput njihove zgrade gdje su pojedini odjeli bez ikakvih prozora i dovoda zraka, trebala savršeno funkcionirati, osiguravajući im idealnu mikroklimu za rad, no sustav je od početaka bio manjkav i problematičan, bez adekvatnih cijevi za odvod i zato se stalno kvari. Sve je, navode, puno improvizacija koje, kako bi se reklo - drže vodu dok majstori odu.
- Ne trebam vam niti opisivati kako je to kada na temperaturama od 30 stupnjeva operirate. Kada su vam uniforme mokre, a niz čelo curi znoj. Mi smo u tim salama u mantilima, s maskama, tri para rukavica, to naprosto nisu normali uvjeti za rad. Nije normalno ni da se, kada klima ne radi, taj dan operacije jednostavno ukinu. Na taj način dolazi do zastoja u radu, liste čekanja se gomilaju, a pacijenti ne dobivaju skrb kakvu zaslužuju. No, to nije do nas liječnika, nego do problema koji postoje za zgradom, navodi nam jedan liječnik.
Snimio čitatelj
Priča nam i kako su, nakon samo tri godine rada, u operacionim salama već morali biti promijenjeni podovi pa se, umjesto uštede, zapravo trošilo dvaput. Novac se, navodi, mogao puno bolje potrošiti da se kupi neki od nužnih aparata. Dio liječnika, tvrde nam, jako teško surađuje sa tehničkom službom koja bi im trebala biti suport, a koja konstantno gura probleme pod tepih.
- Kada se žalimo da su propustile cijevi u nekoj od prostorija, to se samo zakrpa. No, nakon nekog vremena cijevi radi korozije propuštaju dalje, da ne kažem da se gipsane ploče s plafona raspadaju te da je i neki dan jedna pala na pacijenticu koja je prolazila hodnikom. Istim je tim hodnikom nekoliko dana prije prošao premijer Plenković, šteta što nije pala na njega koja, možda bi tada ljudi shvatili u kakvim uvjetima radimo, kazuje nam jedan od sugovornika apostrofirajući da im najviše smeta ignoriranje tehničke službe koja bi im trebala osigurati kvalitetne uvjeta za rad, a to ne čini.
Dugujemo ljudima bolju kvalitetu rada
- Puno smo uložili u ovu bolnicu. Mi naprosto dugujemo ljudima bolju kvalitetu rada, naši su liječnici kvalitetni i željni raditi, no ovakve ih stvari tjeraju da posao pronađu negdje gdje su uvjeti bolji, pa su odlasci iz bolnice sve češći. Pa mi smo se u nove prostorije preselili s prastarim namještajem, gdje toga ima, pita se naš sugovornik.
Na opasku žali li za starom zgradom veli kako je austrougarska gradnja bila itekakvo kvalitetnija od ove danas, a koja je stara tek tri godine.
- Vjerovali ili ne austrougarska se gradnja puno bolje držala sve ove godine. Ne kažem da nam nova zgrada nije trebala, naravno da jest, ali trebali su je projektirati uredi koji se time bave i koji znaju koje potreba ima bolnička ustanova, navodi jedan od liječnika.
Dodaje da se prilikom izgradnje u početku nemilice trošilo, a onda je novac presahnuo pa su odjeli koji su zadnji otvoreni prošli najlošije i opremljeni najslabije. Primjerice, čak i wireless ne radi dobro pa su liječnici, ali i pacijenti, bez mobilnog signala čim se malo udalje u unutrašnjost zgrade.Napominje kako bolnica nikada nije imala svečano i službeno otvorenje, a da se priča i kako cijela zgrada uopće nema uporabnu, već su je dobili samo pojedini dijelovi.
Nedovršena bolnica
U razgovoru sugovornici ističu da je za medicinsko, ali i nemedicinsko osoblje (dakle tehničku i informatičku službu, računovodstvo...) nadležna ravnateljica pa ona mora biti upoznata sa svim ovim problemima, a na koju joj se često skreće pozornost, ali i nečinjenje da se oni otklone.
- Ona je glavna menadžerica i ona je najodgovornija. Od toga tko je birao izvođače koji su posao loše odraditi, do lošeg projekta pa sve do problema s kojima se, radi svega toga, danas borimo. Odgovorno tvrdimo da nova bolnica nije dovršena, da problema ima puno, da se oni pokušavaju riješiti u hodu, ali presporo i nedovoljno kvalitetno, a da se cijelom bolnicom ne gospodari dovoljno dobro i racionalno, zaključuju.
S problemima s kojima se suočavaju liječnici i pacijenti obratili smo se i ravnateljici Ireni Hrstić, a koja odmah u startu navodi da je nova bolnica tehnički-tehnološki kompleksna ustanova koja je po uvjetima rada i po mogućnostima pružanja usluga „svjetlosnu godinu“ iznad stare bolnice u Puli. Pojašnjavajući njenu kompleknost, navodi tako;
Bolnica ima površinu kao sedam nogometnih igrališta
- Neto korisna površina nove bolnice u Puli iznosi 49.000 kvadratnih metara odnosno 4,9 hektara iliti, po našim saznanjima ima površinu kao sedam nogometnih igrališta. Razvodne dovodne cijevi sanitarne hladne i tople vode u bolnici duge su 31,2 kilometra što je usporedba kao cestovna udaljenost Pula-Rovinj. Ugrađeno je i 16,6 kilometara cijevi za odvodnju (ekvivalent udaljenosti cca Pula - Vodnjan), cjevovod grijanja i hlađenja ima 25,8 kilometara (udaljenost cca Pula - Bale) dok je površina stropova obloženih gips-kartonskim pločama 30.000 metara kvadratnih. Tu je nadalje kompletna klimatizacija prostora, količina tehnički zahtjevnijih medicinskih i nemedicinskih uređaja značajno je veća, a novi uređaji su puno više elektronički, a manje mehaničkih od prijašnjih, nabraja Hrstić.
- Je li moguće da cijeli, gore navedeni sustav, kao i medicinski i nemedicinski uređaji od samog početka korištenja imaju poteškoća ili problema? Da. Dapače, bili bismo puno više ugodno iznenađeni, da sve savršeno funkcionira, navodi ravnateljica, naglašavajući kompleksnost bolnice te da korištenje novih prostora ove tehnički-tehnološki kompleksne građevine iziskuje "promjene načina ponašanja, redovno i pravilno održavanje te otklanjanje eventualnih nedostataka ili ispravljanje nelogičnosti koje su proizašle nakon što su prostor počeli koristiti".
Irena Hrstić
- Sve to nije moguće dovesti do idealne faze u kratko vrijeme. Niti je realno za očekivati da ćemo ikada imati periode bez ikakvih problema. Zato je važna kontinuirana komunikacija, i dobronamjerni savjeti i djelatnika i korisnika naše bolnice, navodi.
Sustav klimatizacije nije upogonjen u cjelosti
Odgovarajući o klimatizacijskom sustavu pojašnjava da je on izveden sukladno sustavima klimatizacije na velikim objektima kao što su poslovne zgrade, hoteli i slično, a to je sa centralnim izvorom energije hlađenja, odnosno grijanja.
- Sustavom klimatizacije moguće je upravljati ili preko CNUS-a (centralni nadzorni i upravljački sustav) i lokalno po sobama, gdje je takvo upravljanje izvedeno. Projektne temperature hlađenja prostora osoblja i bolesničkih soba su 26 stupnjeva, dok su za prostore posebnih namjena (poput centralni operacijski blok, jedinice intenzivnog liječenja i slično) 24 stupnja.
Ukratko, sustav klimatizacije nove bolnice nije upogonjen u cijelosti i ne daje svoj maksimum za koji je projektiran i tu je osnova svih nezadovoljstava vezanih za hlađenje, priznaje Hrstić dodajući da su ovog ljeta imali pritužbi korisnika operacijskih sala (ne samo kirurga) u svezi neprihvatljivih radnih temperatura u određenim danima tijekom ljetnih mjeseci.
Dodaje da se, nakon kvara iz ožujka, ovo ljeto temperature u operacijskim salama uspijevali održavati donekle normalnima usprkos svim toplotnim valovima u redovno radno vrijeme dok je radila banka leda. Imali su, podsjeća, dva dana problem - kada je grmljavinsko nevrijeme uništilo elektroniku upravljanja hlađenjem u zgradi Dijagnostike i prostoru operacijskog bloka, o čemu smo pisali.
- Sustav nije završno izbalansiran za rad jer to nije bilo niti moguće. Svima je poznata činjenica da smo u bolnicu fazno useljavali, a sve zbog potrebe prilagođavanja intenzitetu COVID epidemije. Svakim novim puštanjem u pogon određenog segmenta nove bolnice na novo se balansira sustav kada se naiđe na problem, veli Hrstić.
Cijevi propuštaju zbog fenomena 'omekšane vode'
Potvrđuje da propuštanja vode iz cijevi imaju povremeno. Kako veli - a određenim lokacijama i sanaciji problema se pristupa odmah. Uglavnom se, pojašnjava, to događa na cijevima tople vode što se i opisuje u stručnoj literaturi kao "korozivni utjecaj tople omekšane vode" te su rješavanju pristupili na način da su kroz cijevi pustili običnu, tvrdu vodu kako bi se na njima ulovio sloj kamenca.
- Što se tiče puštanja po skupim aparatima vjerojatno se misli na havariju u prostoru RTG-a. Tamo je pukla redukcija na plastičnoj cijevi i nevezano je za prethodno opisani utjecaj „omekšane tople vode“. Sva puknuća spadaju u jamstveni rok i otklanjanje se naplaćuje u okviru jamstva. Za sve radove imamo jamstva, a za vrijeme nakon isteka jamstva bolnica ima osiguranje za ključne segmente te će se potencijalne štete naplaćivati iz osiguranja, pojašnjava ravnateljica.
Upozorava da se svi problemi prijavljuju izvođaču i otklanjaju u jamstvenom roku, a na brzinu otklanjanja ne mogu bitnije utjecati iz poznatih razloga građevinske struke (nedostatak radne snage) a dodatno je uvjetovano i intenzitetom COVID epidemije (bolest građevinskih radnika ili zabrana ulaska u zdravstveni sustav).
Sva puknuća spadaju u jamstveni rok i otklanjanje se naplaćuje u okviru jamstva. Za sve radove imamo jamstva, a za vrijeme nakon isteka jamstva bolnica ima osiguranje za ključne segmente te će se potencijalne štete naplaćivati iz osiguranja
Irena Hrstić, ravnateljica OB Pula
Na opasku dijela liječnika da im je komunikacija s tehničkom službom jako loša, Hrstić nas uvjerava da tehnička služba reagira na svaku prijavu problema ili telefonski poziv i u skladu sa trenutnim mogućnostima problemi se otklanjanju unutar par dana. U slučaju da problem nadilazi mogućnosti ili znanja angažiraju se vanjski izvođači i tada otklanjanje problema traje dulje, navodi te dodaje da to sigurno ne uzrokuje liste čekanja, kao što se insinuira.
Na kraju, na opasku da je do nas došla informacija da nova bolnička zgrada nema uporabnu dozvolu i da zato nikada nije održana najavljivana svečanost otvorenja Hrstić rezolutno odgovara kako to nije istina.
- Bolnica ima uporabnu dozvolu. Ja osobno, kao ravnateljica i odgovorna osoba, a niti itko od mojih bližih i daljnjih suradnika, a da ne kažem odgovornih osoba administracije, ne bi dozvolio da se toliko važna djelatnost, kao što je pružanje zdravstvene usluge pacijentima, pruža u zgradi bez uporabne dozvole. Najavljivani termin svečanog otvaranja bio je siječanj 2022. godine, a vjerujem da se dobro sjećate koliko je tada bila visoko aktivna COVID-19 epidemija i bilo je potpuno odgovorno odgoditi termin. Prema našim saznanjima Istarska županija, kao osnivač i vlasnik OB Pula, je u komunikaciji s Vladom RH oko usuglašavanja novog termina svečanosti otvaranja, zaključuje.