Budući da na funkciju člana Uprave stupa 2018. godine, a tu funkciju obnaša i danas, lako bi se dalo izračunati da je Duško Kišberi samo od naknada u ovoj propaloj firmi, pored svoje redovne plaće u Istarskoj županiji, prvo kao šef županovog kabineta, a danas kao županijski pročelnik, svoj budžet uspio podebljati s nemalih 154 tisuće kuna na račun primljenih naknada!
Budući da na funkciju člana Uprave stupa 2018. godine, a tu funkciju obnaša i danas, lako bi se dalo izračunati da je Duško Kišberi samo od naknada u ovoj propaloj firmi, pored svoje redovne plaće u Istarskoj županiji, prvo kao šef županovog kabineta, a danas kao županijski pročelnik, svoj budžet uspio podebljati s nemalih 154 tisuće kuna na račun primljenih naknada!
Propali projekt Veletržnice Ribe Poreč od svog osnutka 2006. godine funkcionira samo na papiru.
Ni danas nije poznato zbog čega nije zaživio model poslovanja koji je prije svega treba komercijalizirati ribarske proizvode, a time i lokalnim ribarima osigurati bolje uvjete za poslovanje i biti snažna karika u lancu potpore ribarskim zadrugama.
Ni blagoslov tadašnjeg porečkog biskupa Ivana Milovana na otvaranju prije 16 godina nije pomogao da pogon izgrađen na 1.300 četvornih metara i vrijedan oko 20 milijuna kuna, u praksi uspije. Ali nije sve tako crno. Nekima je s ovim projektom, sjekira pala u med.
Definitivno, aktualnom županijskom pročelniku za gospodarstvo Dušku Kišberiju koji je kao jedini član Uprave Veletržnice ribe u Poreču nakon imenovanja u listopadu 2018. godine, dosad uspio "zaraditi" pristojne novce od mjesečnih naknada. Za što je točno Kišberi dobivao naknadu ako projekt nikad nije krenuo, nije poznato.
Kako nam je potvrđeno iz Istarske županije, član Uprave Duško Kišberi i dalje mjesečno prima 3.500 kuna!
Budući da na funkciju člana Uprave stupa 2018. godine, a tu funkciju obnaša i danas, lako bi se dalo izračunati da je Kišberi samo od naknada u ovoj propaloj firmi, pored svoje redovne plaće u Istarskoj županiji, prvo kao šef županovog kabineta, a danas kao županijski pročelnik, svoj budžet uspio podebljati s nemalih 154 tisuće kuna na račun primljenih naknada!
Prije nego je imenovan članom Uprave, Kišberi je od 2015. do 2019. godine predsjedao Nadzornim odborom Veletržnice, no kako doznajemo, Nadzorni odbor od 2015. godine nije primao naknade.
Premda zvuči suludo da pročelnik za fotelju propale tvrtke čiji je gubitak u 2021. godini iznosio 330 tisuća kuna, a firma istovremeno nema niti jednog zaposlenog prima mjesečnu naknadu za izmišljeni posao, čini se da to nikom nije sporno.
Županijski pročelnik i član IDS-a Duško Kišberi inače je miljenik raznih Nadzornih odbora i Upravnih vijeća, pa se svojevremeno mogao pohvaliti s čak deset funkcija. Osim što je član Uprave porečke Veletržnice, od listopada 2020. godine imenovan je i članom Nadzornog odbora Istarskih cesta.
Prisjetimo se i njegove vrlo važne uloge u Županijskom centru za gospodarenje otpadom Kaštijun gdje je prethodno čak četiri godine bio član Nadzornog odbora, da bi od 2018. do 2020. i predsjedao tim tijelom i mjesečno dobivao naknadu u iznosu od tisuću kuna.
Ne zaboravimo da je i dalje naveden kao član Upravnog vijeća pulske Opće bolnice gdje je primao mjesečnu naknadu od 700 kuna. Uz to, Kišberi je i dalje na službenim stranicama Istarskih domova zdravlja naveden kao predsjednik Upravnog vijeća te institucije, a naknada za mjesečni rad ovog vrlo angažiranog županijskog pročelnika, bila je 900 kuna mjesečno.
Iskušao se i u turizmu, pa je tako jedno vrijeme bio i član Nadzornog odbora državne-županijske tvrtke Brijuni rivijera gdje je također primao naknadu koja je kasnije ukinuta.
Što se tiče turizma, bio je član Nadzornog odbora tvrtke Palace Hotel Zagreb ali i član Nadzornog odbora gradske tvrtke Fratarski. Tu je i članstvo u Upravnom vijeću županijske ustanove Regionalni koordinator za eu programe gdje mu je pak mjesečna naknada iznosila 700 kuna mjesečno.
Kišberi je svojevremeno oblačio i županijskom Zakladom za poticanje partnerstva i razvoj civilnog društva gde je od 2014. do 2019. godine bio član Zakladne uprave.
Vratimo se Veletržnici ribe u kojoj nisu zaživjeli projekti, ali su itekako zaživjela kadroviranja i to mahom po stranačkom ključu. Veletržnicu je od samog osnutka, od 2006. do 2019. kao član Uprave i jedini direktor vodio aktualni direktor porečke komunalne tvrtke Odvodnja i predsjednik IDS-ove općinske podružnice Sv. Lovreč Milan Laković.
U Nadzornom je odboru donedavno bio i IDS-ov direktor Istarske razvojne agencije Boris Sabatti koji je tim tijelom predsjedavao od 2019. godine, ali je zbog promjene zakona o sprječavanju sukoba interesa, podnio ostavku. Među ostalima, u Nadzornom odboru bio je i sada već bivši IDS-ov načlenik Tar vabrige Nivio Stojnić, ali bivši direktor županijske Agencije za ruralni razvoj Istre Gracijano Prekalj.
Podsjetimo,Veletržnica ribe d.o.o. Poreč od svog osnivanja posluje kao društvo s ograničenom odgovornošću čiji su vlasnici Istarska županija s udjelom od 28,22 %, Grad Poreč (20,7 %), Istarska razvojna agencija (34,37 %), Republika Hrvatska CERP (16,67 %) i Ribarska zadruga Istra s udjelom od 0,04 %.
Pitali smo Istarsku županiju kakvi su ima daljni planovi s Veletržnicom s obzirom na najave da se planira preorijentirati u novi Centar za ribarstvo i marikulturu. Ako je suditi po pristiglim odgovorima, glavni krivac što ova nadobudna ribarska priča nije uspjela, po običaju bi mogla biti - država.
- Zbog činjenice da Republika Hrvatska nije stvorila obvezni zakonski preduvjet za trgovanje ribom i poslovanje na veletržnicama ribom u Hrvatskoj, objekt Veletržnice izgubio je svoju osnovnu namjenu te je dan u zakup Ribarskoj zadruzi Istra pod povoljnim uvjetima, a kojeg zadruga koristi samo u jednom dijelu. Zbog složene vlasničke strukture i uvjeta, nije bilo moguće da Istarska županija uloži bespovratna EU sredstva iz Strateškog međunarodnog ribarskog projekta ARGOS u objekt Veletržnice s ciljem osnivanja Centra za razvoj ribarstva i akvakulture Istarske županije, odgovaraju iz kabineta župana.
Sada je plan da Istarska županija uloži sredstva u vlastiti objekt u Rovinju, u kojem se planira provođenje aktivnosti na moru u suradnji s Institutom Ruđer Bošković - Centrom za istraživanje mora u Rovinju, JU Natura Histrica, Sveučilištem J. Dobrile u Puli, Institutom za oceanografiju i ribarstvo iz Splita te ostalim znanstveno-istraživačkim institucijama.
- Prijedlog Odluke o osnivanju ustanove Centar za razvoj ribarstva i akvakulture Istarske županije naći se kao točka dnevnog reda jedne od narednih sjednica Skupštine Istarske županije, glasi odgovor iz Županije.
Nakon što se Centar za razvoj ribarstva i akvakulture Istarske županije osnuje, dio aktivnosti provodit će u objektu Veletržnice ribom u Poreču.
U planu je da to budu administrativni poslovi, provođenje aktivnosti vezane uz europske projekte, info centar za ribare i dr. s ciljem razvoja ribarstva i akvakulture na cijelom području Istarske županije kroz uvođenje novih tehnologija, diversifikaciju ribolovnog gospodarstva, a sve uz suradnju znanstvenika ribara i ribarske industrije.
Dakle, na pomolu je osnivanje nove ustanove, pa je onda i red da se novi Centar za ribarstvo brzo počne popunjavati novim kadrovima, a sve kako bi se ribarima pružila što jača "potpora" koja i dosad, kao što se vidi, nije izostala.
U ovoj priči, pravu potporu zasad je dobio jedino županijski pročelnik za gospodarstvo Duško Kišberi. Nažalost, njegov komentar na financijsku naknadu koju je primio za izmišljeni posao, nismo uspjeli dobiti, budući da je ignorirao naše pozive, sms poruke i pitanja e-mailom. Ne preostaje drugo nego čestitati pročelniku Kišberiju na dobro obavljenom poslu u porečkoj Veletržnici ribe.
O uhićenju načelnika Koraća: "Njemu je bilo najneugodnije, kao i njegovoj obitelji, ali i građanima općine. Nitko ne želi takve scene. To je i na njemu ostavilo traga. Ne želim prejudicirati krivnju * Brijuni trebaju pripasti Fažani, a ne biti pod Pulom * Postoji općina koja je meni draga: to je općina Bale. Imam izuzetno visoko mišljenje o njihovom načelniku
S obzirom na ostvarene rezultate Maistra će svojim zaposlenicima do kraja godine isplatiti i nagradu u iznosu do 596 eura, ovisno o dužini rada tijekom godine *Tradicionalni božićni dar u naravi vrijedan 70 eura dobit će i umirovljenici Adrisa
Dokumentacija iz stečajnih postupaka pokazuje da tvrtke obitelji Banko nakon velikih prihoda nisu podmirivali dugove već su si unutar obitelji isplaćivali pozajmice, često i bez ugovorne podloge
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
