Rast smještajnih kapaciteta u kategorijama privatnog i nekomercijalnog smještaja izvan je kontrole. Značajan dio strukture nekomercijalnog smještaja je potpuno nepoznat u smislu sadržaja i načina operiranja. Stanje u prostoru rapidno se pogoršava, ne samo po pitanju estetike, nego i funkcije (promet, parking, plaže). Većina infrastrukturnih sustava je u kritičnom stanju opterećenja. Dinamika gradnje i izdavanja građevinskih dozvola ne posustaje, bez obzira na cijene građevinske izgradnje. U istraživanjima zadovoljstva posjetitelja primjećuje se sve veće nezadovoljstvo stanjem vezanim uz otpad, gužve, dostupnost plaža i promet. Sadašnji prostorni planovi dozvoljavaju daljnjih 200.000 kreveta koji će se izgraditi za najdalje 10 godina. Radi se najčešće o takozvanim "hladnim krevetima" koji su u najvećem dijelu godine prazni
Rast smještajnih kapaciteta u kategorijama privatnog i nekomercijalnog smještaja izvan je kontrole. Značajan dio strukture nekomercijalnog smještaja je potpuno nepoznat u smislu sadržaja i načina operiranja. Stanje u prostoru rapidno se pogoršava, ne samo po pitanju estetike, nego i funkcije (promet, parking, plaže). Većina infrastrukturnih sustava je u kritičnom stanju opterećenja. Dinamika gradnje i izdavanja građevinskih dozvola ne posustaje, bez obzira na cijene građevinske izgradnje. U istraživanjima zadovoljstva posjetitelja primjećuje se sve veće nezadovoljstvo stanjem vezanim uz otpad, gužve, dostupnost plaža i promet. Sadašnji prostorni planovi dozvoljavaju daljnjih 200.000 kreveta koji će se izgraditi za najdalje 10 godina. Radi se najčešće o takozvanim "hladnim krevetima" koji su u najvećem dijelu godine prazni
Raspištoljio se istraski župan po hrvatskim medijima. Svaki drugi dan od negdje iskače naš novokomponirani borac protiv pretjerane gradnje i overturizma.
Argumenti su mu lijepo obrazloženi, PR-ovski dobro posloženi, Istra je ponovno predvodnik u boju za hrvatsko bolje sutra, Boris Miletić na čelu je te kolone.
Naravno, nije Miletić sam sve to obrazložio ni posložio, nit je svojim novcem platio najnoviju skupu kampanju. Spomenuti argumenti se nalaze u dokumentu koji se zove „Ocjena stanja i trendova održivosti turizma Istarske županije”, a koji je koncem prošle godine za Istarsku županiju i Hrvatsku udrugu turizma proizvela tvrtka „Hotelsko i destinacijsko savjetovanje d.o.o.”.
Boris Miletić već šest mjeseci vjerno slijedi narative i argumente iz tog dokumenta pa je tako i županova najnovija PR ofenziva u njemu detaljno opisana.
Evo citata iz dijela studije „Scenarij održivosti kao prioritet razvoja”, u kojem se na strateškom nivou sugeriraju razne akcije, potezi i zadaci: Nužno je uključiti sve relevantne dionike (županija i sve institucije, lokalne zajednice, poduzeća); Problem nije rješiv isključivo u domeni lokalnih i regionalnih ovlasti; Istarska županija je nacionalni lider u svim aspektima turističkog razvoja (poticanje i kontrola nacionalne razine); Potrebna je sveobuhvatna kampanja usmjerena na stanje turizma i prostora, nova pravila izgradnje, nove procedure vezane uz otpad i sve ostale važne elemente promjene.
Sugeriraju se i konkretne parole: „Brojimo novce, a ne noćenja”, „Zadovoljstvo gostiju i stanovnika”, „Istarska županija - mjesto za život”, „Nema više legalizacije”, „Iniciranje debate na nacionalnoj razini!”.
Čitav dokument je odlično strukturiran, argumentiran i vrlo jasno oslikava trenutno stanje, kako istarskog turizma, tako i sveukupne regionalne društvene i komunalne infrastrukture. U brojnim detaljima vidljivo je da argumentacija pretežno ide na ruku hotelsko-turističkom korporativnom sektoru koji je, putem svoje lobističke udruge HUT, dijelom i financirao studiju.
Problem u cijeloj priči je ključni akter, glavni maneken nove istarske turističke revolucije. Iako se Boris Miletić pokušava predstaviti kao borac za bolji i kvalitetniji turizam, svi jako dobro znamo da je upravo on, kao dugogodišnji predsjednik IDS-a, upravljao svim ključnim alatima koji su nas doveli u ovu situaciju.
Ukratko, Miletić nas je najprije svojim političkim odlukama doveo u problem, a sada se uporno nameće i kao osoba koja će nas iz tog problema izvući.
Ono što nije nevažno u svjetlu nadolazeće superizborne 2024. godine: Miletić za svoj angažman ima snažnu podršku bogatog turističkog korporativnog sektora.
Razmotrimo prvo poražavajuće dijelove studije koja stanje u istarskom turizmu ocjenjuje kao kritično i pokušajmo sagledati koliko je za to stanje odgovoran upravo Boris Miletić.
Najprije malo brojki.
U Istri ima oko 470.000 kreveta: 51.000 u hotelima, 121.000 u kampovima, 125.000 i privatnom smještaju, 37.000 u ostalim oblicima, te 134.000 u nekomercijalnom smještaju. Sve to bez nautike.
Od toga je 200.000 kreveta, pretežno privatnog i nekomercijalnog smještaja, izgrađeno od 2015. do danas. Ta su dva oblika smještaja već sada dominantni u ukupnoj strukturi (55%).
Više od polovine vlasnika nekomercijalnog smještaja su stranci koji su u Istri kupili kuće, stanove i apartmane. Tu dolazimo do prvog problema.
Da bi spomenuti stranci kupili te stanove, vile i apartmane - netko ih je morao izgraditi. Graditelji su nekretnine gradili temeljem dozvola koje su izdavane u skladu s lokalnim i regionalnim prostornim planovima. Ključni razvojni dokument - Prostorni plan Istarske županije – u posljednjih 30 godina pod potpunom je političkom kontrolom IDS-a.
Drugim riječima, stanje u istarskom prostoru isključivo je plod političke vizije IDS-ovih čelnika, prije svega Ivana Jakovčića i Borisa Miletića.
Jakovčić je na putu oko svijeta, a Miletić se pravi Englez. Ponaša se kao da se pretjerana izgradnja dogodila sama od sebe.
Površina izgrađenih građevinskih područja u Istri od 2012. do 2020. godine povećala se za 1.300 hektara, odnosno za popriličnih 13 kilometara.
U tom razdoblju broj stanovnika Istre smanjio se za 12.200 duša (taj je moment u studiji istaknut kao jedan od šest kritičnih), dok se broj stambenih jedinica povećao za 15.400 jedinica. Pritom u obzir nije uzeta u obzir pretvaranje (renoviranje) starijih kuća u višestambene objekte, što je prilično čest fenomen.
Ponovimo, rast od gotovo 200.000 kreveta samo u razdoblju od 2016. do danas dogodio se u razdoblju u kojem je Boris Miletić bio predsjednik IDS-a, stranke koja je u potpunosti dizajnirala prostorne planove.
Taj enormni rast novih kreveta doveo je do enormnog rasta broja kupača, što je drugi kritični faktor.
U Istri ima oko 200.000 mjesta na tematiziranim plažama na koje u špici sezone dolazi 635.000 kupača.
Preveliki broj kupača dovodi do degradacije kvalitete plaža koje iz visoke četvrte kategorije sve češće padaju u treću, pa čak i drugu kategoriju.
Zbog previše kupača, a premalo plaža, došlo je i do enormnog povećanja slučajeva nasipavanja plaža. Zbog previše kupača mijenja se i Zakon o pomorskom dobru jer se hotelske tvrtke bore za višu kategoriju plaža na kojima se sunčaju njihovi gosti.
Ukratko, prenapuhani prostorni planovi doveli su do prevelikog broja novih nekretnina u kojima ljetuje preveliki broj turista koji onda odlaze na prenapučene plaže.
Za ništa od toga nije kriv Zagreb, odgovornost je isključivo IDS-ova.
Kao treći kritični faktor istarskog turizma autori studije izdvojili su parking. Promet u studiji nije označen kritičnim, ali je ocijenjen lošim.
Evo argumenata za lošu ocjenu prometa: „pojave kolapsa za udarne vikende i kišne dane, javni promet, sigurnost na moru, nema željeznice.”... „Sustavi javnog cestovnog i osobito pomorskog prijevoza slabo su razvijeni i iskorišteni, željeznički promet, prioritet EU, praktično ne postoji.”
Autori studije ističu da je u Istri: „Cestovna mreža gusta, ali s problematičnim tehničkim i sigurnosnim standardima (Istarska županija je na četvrtom mjestu po broju prometnih nezgoda u Hrvatskoj).”
Sigurnosni problemi javljaju se i u morskom prometu „zbog porasta broja turista i privatnih plovila”.
Čitajući između redova neki bi cinik zaključio da su turisti u Istru postali sigurnosni problem: praktično - opasni su po život!
Za stanje u istarskom prometu djelomično je odgovoran i Zagreb. Nekad i Beograd, a danas možda i Bruxelles. U medijima je vidljiva druga PR ofenziva u kojoj su glavni junaci Valter Flego i Anton Kliman. Kao i uvijek pred izbore, puno je obećanja, a malo konkretnih rokova.
Vezano za kritički faktor prometa u mirovanju situacija je „neriješena u praktično svim destinacijama.”
Jedino rješenje, navodi se u studiji, gradnja je većih garažnih struktura. Međutim, tu se onda javlja problem lokacija, kao i izvora investicija.
Četvrti kritični faktor za istarski turizam je sustav opskrbe vodom koji je „pod velikim rizikom” zbog enormnog broja korisnika, ali i sve izraženijih klimatskih promjena. Vodoopskrbni sustav nije racionalan, gubici iznose oko 25 posto, stabilna dugoročna rješenja nisu ni jednostavna ni jeftina, kažu u studiji.
Stanje s otpadnim vodama nije kritično, ali je loše.
Većina postojećih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda su mehanički uređaji kojim se iz otpadnih voda izdvajaju krupnije plivajuće tvari, šljunak, pijesak, ulja i masti. Ti uređaji, čitamo u studiji, u većini slučajeva rade sa smanjenom efikasnošću i neracionalno. Sustavi odvodnje slabo su zastupljeni u dijelovima unutrašnjosti gdje trenutno dolazi do snažnog intenziviranja izgradnje. Velika je „opasnost miješanja otpadnih voda i izvorišta pitke vode”.
Ovo zadnje znači da je u Istri sve veči broj turističkih objekata koji imaju propusne septičke jame iz kojih otpadne vode odlaze u porozni kras.
Nadalje, „Istarska županija uvelike zaostaje za europskim standardima udjela oporabljenog u ukupnom otpadu”; „Problemi su u ukupnom sustavu gospodarenja otpadom – pokrivenost, nadzor i kontrola”. Evidentne su „kontinuirane teškoće u radu ŽCGO Kaštijun...uz kontinuirane proboje visoko iznad granične vrijednosti, osobito za vrijeme glavne turističke sezone.”
Zbog svega navedenog autori zaključuju „S obzirom na odnos ukupnog smještajnog kontingenta i stalnih stanovnika, postojeći sustav gospodarenja krutim otpadom nije adekvatan ni za postojeće kapacitete, a osobito ne za bilo kakvu dalju izgradnju."
Peti, kritični faktor je „Rizik od turističke gospodarske monokulture”. Autori studije smatraju da su manja istarska mjesta već odavno u turističkoj monokulturi a sada ona prijeti, kako unutrašnjosti, tako i Puli.
Zabrinutost autora studije izazivaju i "Negativni društveni utjecaji turizma" jer „Cijene nekretnina postaju nedostupne za lokalce koji pate od nedostatka profesionalnih prilika (osim u turizmu). Pritom je praktično nemoguće naći domaću radnu snagu u sezoni, a zamjetne su i velike sezonalne razlike u načinu života.
Posljedice svega navedenog su grozne. Iscrpno citiramo najbrutalniji dio studije.
Rast smještajnih kapaciteta u kategorijama privatnog i nekomercijalnog smještaja izvan je kontrole.
Značajan dio strukture (osobito u kategoriji nekomercijalnog smještaja) je zapravo potpuno nepoznat u smislu sadržaja i načina operiranja.
Stanje u prostoru rapidno se pogoršava, ne samo po pitanju estetike, nego i funkcije (promet, parking, plaže).
Većina infrastrukturnih sustava je u kritičnom stanju opterećenja, ili je na putu to uskoro postati.
Dinamika gradnje i izdavanja građevinskih dozvola ne posustaje, bez obzira na cijene građevinske izgradnje.
U istraživanjima zadovoljstva posjetitelja, već se primjećuje sve veće nezadovoljstvo stanjem vezanim uz otpad, gužve, dostupnost plaža i promet općenito.
Sadašnji prostorni planovi i regulacija praktično dozvoljavaju daljih 200.000 kreveta u stambenim jedinicama koji će se, ako se postojeći trend nastavi, izgraditi za najdalje 10 godina. Radi se najčešće o tzv. hladnim krevetima koji su u najvećem dijelu godine prazni.
- Model izgradnje koji se događa posljednjih 10 godina ne može ići zauvijek, a za dugoročne prihode svih dionika bolje ga je zaustaviti što je prije moguće, dramatično podvlače autori studije.
Većinu ovih deformacija već dva desetljeća najavljuju brojni stručnjaci, novinari, zeleni aktivisti i drugi osviješteni pojedinci.
Problem je još prije gotovo 40 godina iscrpno opjevan u repertoaru Francijeve Lige za boj protiv turizma. Devastacija prostora mogla se očekivati ali utjecaj građevinskog lobija bio je prejak.
Boris Miletić već se pola godine ponaša se kao da nema nikakve veze s navedenim problemima istarskog turizma.
Zaboravio je i na svoje prijateljske veze s ključnim građevinarima, zaboravio je i na brojne partije briškule s trgovcima nekretnina. Javno ne komentira ni svoj privatni obiteljski turistički biznis, prešutno podržava i 40 novih apartmana svog kolege Antona Klimana, odobrio je i 20 vila uz more bez dozvole Plinija Cucurina u Balama...Izašao je iz IDS-a i sad je novi čovjek.
Zaključno, „Ocjena stanja i trendova održivosti turizma Istarske županije” poput ogledala prikazuje nam stanje u turizmu i prostoru oko nas. Studija ukazuje da je krajnje vrijeme za promjenu razvojne paradigme.
Međutim, razumno je zapitati se je li Boris Miletić osoba koje bi trebala predvoditi te promjene. On je u stvari samo promijenio dres.
Umjesto "Stanoinvesta", navukao je onaj od neke hotelijerske korporacije.
Ujutro donosimo detalje sudskog postupka u kojem je vodnjanski gradonačelnik Edi Pastrovicchio pokušao srušiti neke odluke svoga prethodnika Kladio Vitasovića * Analizirali smo i neke događaje s posljednje dvije sjednice vodnjanskog Gradskog vijeća * Sutra rasplićemo i priču o (ne)transparentnosti i mogućim nepravilnostima pri provedbi natječaja za zapošljavanje u Pučkom otvorenom učilištu Labin
Istra je trenutno na osmom mjestu, s bodom više od devetoplasiranog Slavena i taj iskorak s 'ukletog' devetog mjesta nakon Istrine pobjede u Osijeku čini sutrašnji dvoboj zanimljivim * Tramezzani: "Očekuje nas jedna teška i zahtjevna utakmica"
U subotu, 27. travnja, održat će se manifestacija „Dajla živi“ izložbom starih fotografija i koncertom klasične glazbe, dok će se u srijedu, 1. svibnja, održati tradicionalni Prvomajski piknik u Karpinjanu, zelenoj oazi Novigrada
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
