Napisao ga je pisaćim strojem otac Lother Koenig, isusovac koji je sudjelovao u antinacističkom otporu u Njemačkoj. Pismo je naslovljeno na osobnog papinog tajnika u Vatikanu, oca Roberta Leibera, također Nijemca. Vatikanski arhivist Giovanni Coco rekao je da je važnost pisma "golema" i da je "jedinstven slučaj" jer pokazuje da je Vatikan imao informacije da su radni logori zapravo tvornice smrti
Napisao ga je pisaćim strojem otac Lother Koenig, isusovac koji je sudjelovao u antinacističkom otporu u Njemačkoj. Pismo je naslovljeno na osobnog papinog tajnika u Vatikanu, oca Roberta Leibera, također Nijemca. Vatikanski arhivist Giovanni Coco rekao je da je važnost pisma "golema" i da je "jedinstven slučaj" jer pokazuje da je Vatikan imao informacije da su radni logori zapravo tvornice smrti
Ratni papa Pio XII je već 1942. znao detalje o nacističkom pokušaju istrebljenja Židova u holokaustu, prema pismu pronađenom u vatikanskim arhivima koje se kosi sa službenim stavom Svete Stolice da su informacije koje je Vatikan tada imao bile nejasne i neprovjerene.
Požutjelo pismo napisano pisaćim strojem, koje je u nedjelju objavio talijanski list Corriere della Sera, vrlo je značajno jer ga je otkrio vatikanski arhivist i objavio uz poticaj dužnosnika Svete Stolice.
Pismo od 14. prosinca 1942. napisao je otac Lother Koenig, isusovac koji je sudjelovao u antinacističkom otporu u Njemačkoj, a naslovljeno je na osobnog papinog tajnika u Vatikanu, oca Roberta Leibera, također Nijemca. Vatikanski arhivist Giovanni Coco rekao je da je važnost pisma "golema" i da je "jedinstven slučaj" jer pokazuje da je Vatikan imao informacije da su radni logori zapravo tvornice smrti.
U pismu Koenig poručuje Leiberu kako izvori potvrđuju da je oko 6000 Poljaka i Židova dnevno ubijano u "SS-pećima" u logoru Belzec kod Rava-Ruske, tada dijelu Poljske koji je njemačka okupirala, a danas je u Ukrajini.
"Novost i važnost ovog dokumenta proizlazi iz činjenice da smo sada sigurni kako je Katolička crkva u Njemačkoj poslala Piju XII. točne i detaljne vijesti o zločinima nad Židovima", rekao je Coco za Corriere u članku naslovljenom "Pio XII je znao". Na pitanje novinara talijanskih novina pokazuje li pismo da je Pio znao, Coco je odgovorio: "Da, i ne samo od tada."
Nesortirani dokumenti
U pismu se spominju još dva nacistička logra Auschwitz i Dachau i iz njega proizlazi da postoje i druga pisma između Koeniga i Leibera koja su izgubljena ili nisu još pronađena. Pristaše Pija kažu da je radio iza kulisa kako bi pomogao Židovima i da se nije oglasio kako bi spriječio da se pogorša situacija za katolike u Europi koju su okupirali nacisti.
Kritičari kažu da nije imao hrabrosti progovoriti o informacijama koje je imao unatoč molbama savezničkih sila koje su se borile protiv Njemačke. Pismo je bilo među dokumentima za koje je Coco rekao da se nesortirani čuvaju u vatikanskom Državnom tajništvu i da su tek nedavno predani središnjem arhivu u kojem radi.
Suzanne Brown-Fleming, ravnateljica međunarodnih akademskih programa u američkom Memorijalnom muzeju holokausta u Washingtonu, rekla je Reutersu da objava pisma pokazuje da Vatikan ozbiljno shvaća izjavu pape Franje da se "Crkva ne boji povijesti".
Franjo je 2019. naredio da se otvori arhivska građa iz razdoblja Drugog svjetskog rata.
"Postoji i želja i podrška za pažljivom procjenom dokumenata iz znanstvene perspektive, bilo povoljne ili nepovoljne u onome što dokumenti otkrivaju", rekla je.
U odgovoru putem e-maila Reutersu, David Kertzer, dobitnik Pulitzerove nagrade i autor knjige "Papa u ratu" iz 2022., rekao je da je Coco "vrhunski, ozbiljan znanstvenik".
Brown-Fleming, Coco i Kertzer sudjelovat će na velikoj konferenciji o Piju i holokaustu sljedećeg mjeseca na Papinskom sveučilištu Gregoriana koju sponzoriraju katoličke i židovske organizacije, State Department te izraelske i američke istraživačke skupine za holokaust.
Njemačka ima oko milijun Sirijaca od kojih je većina stigla nakon izbijanja građanskog rata 2011., a posebice tijekom "migrantske krize" 2015
Želja mu je u suprotnosti s većinskim stavom Republikanske stranke koja je 2022. pokrenula prijedlog zakona da ono postane trajno
Nakon što podmire stanarine i povezane troškove stanovanja i plate kamate na kredite i ostale slične račune, više od 17,5 milijuna građana raspolaže dohotkom koji ih svrstava u skupinu siromašnih, pokazala je analiza
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
