PREDLAŽU NOVU TEHNOLOGIJU BEZ SPALJIVANJA "Kaštijunom upravlja politika, a građani loše odluke skupo plaćaju"

Upozoravajući na loše upravljanje županijskim Centrom za gospodarenje otpadom Kaštijun, predsjednik Istarskih laburista Mario Radešić tvrdi da Kaštijunom već godinama upravlja politika, a građani su ti koji skupo plaćaju loše i promašene odluke vezane uz loš sustav zbrinjavanja otpada u Istarskoj županiji.

Radešić navodi da je jedan od najvećih problema cijelog koncepta Kaštijuna zastarjela MBO tehnologija, a posljedično tome i nemogućnost zbrinjavanja goriva iz otpada (SRF) kojim je centar preplavaljen o samog otvaranja.

U ovom trenutku, ističe, na Kaštijunu se nalazi više od 16 tisuća baliranog SRF-a kojeg očito nitko ne želi preuzeti, dodajući da do danas nije pronađeno alternativno rješenje za zbrinjavanje tog nusprodukta koji nastaje u MBO postrojenju, čime je u pitanje doveden cijeli koncept zbrinjavanja otpada u Istri.

-I ranije smo upozoravali da je ovakav sustav neodrživ i da je rješenje primjena drugih tehnolgija koje bi adekvatno uz realan trošak riješile zbrinjavanje SRF-a. Sada već davne 2009. godine upozoravali smo da je postojeća tehnologija pogrešna i nedostatna, prezentirajući tadašnjim vlastima tehnolgiju koja se već godinama uspješno primjenjuje u Austriji i Njemačkoj.

- Konkretno, radi se o tehnologiji uplinjavanja koja je ekološki prihvatljivija od planiranog spaljivanja, te u konačnici jeftinija. Ideja je bila da investitor o svom trošku izgradi novo postrojenje za zbrinjavanje SRF-a, koje bi se nadogradilo uz postojeći MBO pogon na Kaštijunu, kazao je Radešić i dodao:

- Nažalost politika, a ne struka, odlučivala je onda, kao i danas , a narod je sve to skupo platio, pa i dalje plaća , navodi Radešić.

Istaknuo je da je do sada na Kaštijunu uloženo oko 60 milijuna eura, no s druge strane, poražavajuće je da građani i dalje trpe neugodne mirise i nova poskupljenja cijena za odvoz komunalnog otpada bez ikakvih konkretnih i konačnih rješenja.

- Problem Kaštijuna može riješiti samo struka, a ne politika koja i danas upravlja na štetu građana. Iz cijele Istre u centru se godišnje proizmeđu 35 do 50 tisuća tona baliranog SRF-a te oko 15 000 tona mulja iz pročišćivača. Kada bi se ugradila adekvatna tehnologija kojom bi proizvodili plin ili električnu energiju, mogli bi ostvariti  dodatnu vrijednost od 4 milijuna eura godišnje, što je dodatni prilog u vrijeme energetske krize, kaže Radešić. 

Mario Radešić i Damir Ilić

Ističe da je upravo zbrinjavanje SRF-a i mulja, objektivno najveći  problem na Kaštijunu, što u konačnici građani preuzimatelju plaćaju  250 eura po toni.

- Računica je vrlo jednostavna. Godišnje se na Kaštijunu proizvede oko 40 tisuća tona SRF-a i 15 tisuća tona mulja. Zbrinjavanje po toni košta oko 250 eura. Iz toga proizlazi da bi se instaliranjem adekvatne tehnologije riješio i zbrinuo SRF na samom Kaštijunu kao i mulj iz pročišćivača uz ostvarenu dobit od cca 17.750 000 eura.  Za taj se iznos građanima mogu smanjiti  troškovi računa i u konačnici riješiti smrad na koji se građani godinama žale, kaže Radešić.

Naveo je da su neka pozitivna razmišljanja u tom smjeru bila najavljivana od sada već bivšeg direktora Kaštijuna Fabia Giacomettija.

- No politika i u ovom slučaju donijela "pametnije" rješenje. Bilo je bitno smijeniti direktora i građanima podići cijenu kako bi i dalje mogli plaćati neznanje i zbrinjavanje SRF-a, zaključio je Radešić.