Predsjednik države na komemoraciji u Šajinima: "Europa je krvavo tlo. Danas je bolja, ali zlo se u čovjeku uvijek skriva, čuči i čeka svoj trenutak, a on uvijek dođe

U povodu 80. godišnjice masakra nedužnih mještana sela Šajini u Općini Barban, danas je, u nazočnosti predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, održan prigodni komemorativni program. Unatoč najavama, bivši predsjednik države i počasni građanin Općine Barban Stjepan Mesić, nije došao.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispred spomen obilježja, brojna su izaslanstva odala počast ubijenim mještanima čijih je 54 imena i pročitano, a koji su ubijeni u krvavom fašističkom pohodu u noći s 8. na 9. siječnja 1944. godine. Vijenac je tako prvi položio i svijeću upalio upravo predsjednik Milanović sa suradnicima, potom redom delegacije Istarske županije, Općine Barban, raznih podružnica udruga antifašista i antifašističkih boraca, dragovoljci Domovinskog rata, Grada Umaga i delegacija sela Lipa.

Predsjednik Zoran Milanović u društvu istarskog župana dočekan je velikim plijeskom

Program je nastavljen nakon intoniranja hrvatske i istarske himne, prikazivanjem dijela dokumentarca "Zemlja ognja" redatelja Mladena Đakovića u kojem je upravo obuhvaćeno stradanje Istrana i sela Šajini.

Predsjednik Milanović u prigodnom je govoru istaknuo da je došao i iz razloga što je unuk čovjeka koji je nastradao na događaju sličnom ovom koji je zadesio selo Šajini.

- Moj djed iz Senja, otac moje majke, je početkom listopada 1943. godine kao građanin Senja, s 51 godinom, otac četvoro djece, školovan, studirao u Beču i vodio podružnicu banke, ubijen jer je živio u tom malom primorskom hrvatskom gradu kojeg su dva dana, 8. i 9. listopada 1943. godine, divljački bombardirali po nalogu onih koji su bili u korelaciji s ovima koji su ordinirali napad u Šajinima. Ne znam da li se to u Senju obilježava, trebalo bi, jer je ubijeno nekoliko stotina ljudi. Tako je moja majka ostala bez oca, moja baka, koja se isto prezivala Glavaš, ostala je bez muža, a na cesti je ostalo i stotine drugih Senjana. Takav je bio odnos okupatora prema ovim krajevima. S takvom bestijalnom opuštenošću palili su i ubijali i Talijani i Nijemci, da se ne lažemo. Počeli su u Poljskoj, nastavili u Srbiji, a u pravilu to nisu radili u Francuskoj. Ako jesu, onda su to radili tek krajem rata. Za to su bili rezervirani 'istočni' prostori, gdje su živjeli Židovi i Slaveni pa su tako napali i ovaj naš mali dragi kraj i ovo malo mjesto koje je u srcima svih nas, rekao je, između ostalog, predsjednik Milanović.

Među uzvanicima su bili i saborski zastupnici Emil Daus, Sanja Radolović i Anton Kliman

Istaknuo je da ovaj napad u Šajinima zaslužuje pažnju jer je to, u tom trenutku, bio napad na male radničke obitelji, a ne antifašističke borce. Osvrnuo se i na ulogu Rommela koji je stajao iza ovakvih operacija, a koji je u konačnici izvršio samoubojstvo.

- Po tome ga se danas neopravdano i nezasluženo pamti, jer je kao radio Hitleru o glavi, ali da su slučajno uspjeli, već ga vidim danas kao predsjednika ili glavnog tajnika Vijeća Europe ili komisije za ljudska prava. Takva je povijest Europe. Europa je krvavo tlo. Danas je Europa bolja, u njoj živimo, ali to govorim kao upozorenje da se zlo u čovjeku uvijek skriva, čuči i čeka svoj neki veliki slavni trenutak, a on uvijek u nekom kontekstu dođe. I današnji su ratovi upozorenje, rekao je Milanović te za kraj istaknuo da iz svega treba ostati pravedan i čovječan, ali i izvući pouke.

Istarski župan Boris Miletić uvodno je naglasio da u "našoj Istri antifašizam živimo i to ne samo deklarativno, već to pokazuju i stavke u proračunu".

Župan Boris Miletić

- Jedina smo županija koja još uvijek izdvaja dodatak za mirovinu sudionicima NOB-a. Istrani su se, s Titom na čelu, borili za pripojenje Istre matici domovini. Istarski se narod nije mirio s nepravdom, a na to ukazuju i Proštinska buna i Labinska republika i Drugi svjetski rat, ali i najveći odaziv u Domovinskom ratu. A ratovi ne donose ništa dobro. Donose smrt, razaranje i nesreću. Na žalost, tome i danas svjedočimo na tlu Europe, ali i drugdje. Zato mi u Istri obilježavamo bitne datume naše povijesti i ne sramimo se toga. Zahvalni smo svima onima koji su omogućili da danas ovako živimo, a potičemo i zavičajnu nastavu kako bi i djeca učila o tradiciji, običajima, ali i povijesti da se to vrijeme nikada ne zaboravi, rekao je župan Miletić i zahvalio predsjedniku Milanoviću na dolasku jer to daje cijelom događaju poseban značaj.

U svom govoru predsjednica Mjesnog odbora Šajini Doris Glavaš naglasila je važnost prenošenja ovih svjedočanstva na mlade, a načelnik Barbana Dalibor Paus nadovezao se i rekao da ljudi na Barbanštini ne žele biti društvo kolektivnog zaborava, već su dužni odavati počast poginulima i pijetet preživjelima. Ukazao je i da danas ponovno jačaju "desne" stranke koje pozivaju na radikalni nacionalizam i ponašaju se po poznatom obrascu koji je bio viđen i tih 30-ih i 40-ih godina prošlog stoljeća.

Barbanski načelnik Dalibor Paus

- I zato smo pozvani čuvati vrijednosti antifašizma koji brani temeljne ljudske vrijednosti i slobodu. Upravo su Šajini simbol svega toga, simbol spaljenih sela i ubijenih nedužnih ljudi diljem Europe. I zato moramo sačuvati sjećanje na ono što se dogodilo ovdje prije 80 godina i prenositi te vrijednosti na mlade, rekao je načelnik Paus te najavio da ove godine počinje gradnja spomen parka "9. januar" u Šajinima.

Ispred Saveza udruga antifašista Istarske županije o događajima u Šajinima govorio je i Branko Oplanić te naglasio da su te noći spaljeni domovi i ljudi ubijani na pragovima, ali i da je 120 djece ostalo bez jednog ili oba roditelja. "Veliku cijenu je narod Istre platio za slobodu i zato neka nam ova povijest bude učiteljica života", naglasio je Oplanić.

Brojni uzvanici i mještani prisustvovali su prigodnom programu

U nastavku su pročitana dva svjedočanstva preživjelih mještana Šajina. U kulturnom dijelu programa nastupili su školarci i KUD "Matko Brajša Rašan".

Spomenice preživjelim svjedocima šajinske tragedije

Dobitnici spomenice

U povodu 80 obljetnice stradavanja sela Šajini podijeljene su spomenice preživjelim svjedocima šajinske tragedije 1944. godine. Spomenice su dobili Karlo Blarežina, Marija Borula, Mario Borula, Blaž Brgić, Livija Brgić, Ivan Bulić, Marija Čehić, Marija Kleva, Bruno Kolić, David Kolić, Gvido Kolić, Eta Kolić Glišić, Ivan Kolić, Ljuba Kolić, Marija Kolić, Đino Matošić, Martin Pereša, Marija Piljan, Marija Rajko, Marija Rajko, Marija Sifari, Milka Zenzerović, Milena Matošević, Libero Kolić i Marko Pekica.