Politika i društvo

NE LEŽI IM POLITIKA I GOSPODARSTVO

Prošlogodišnju maturu obilježio porast prosječnih ocjena iz obveznih predmeta

Maturanti su prošle godine iz viših razina matematike i engleskog jezika postigli najbolje rezultate otkako se prate rezultati mature, najgore su od izbornih predmeta napisali politiku i gospodarstvo, a više od 74 posto upisalo je neki fakultet, neki su od podataka o maturi 2021./2022.


 
2 min
HINA

Maturanti su prošle godine iz viših razina matematike i engleskog jezika postigli najbolje rezultate otkako se prate rezultati mature, najgore su od izbornih predmeta napisali politiku i gospodarstvo, a više od 74 posto upisalo je neki fakultet, neki su od podataka o maturi 2021./2022.

Maturanti su prošle godine iz viših razina matematike i engleskog jezika postigli najbolje rezultate otkako se prate rezultati mature, najgore su od izbornih predmeta napisali politiku i gospodarstvo, a više od 74 posto upisalo je neki fakultet, neki su od podataka o maturi 2021./2022.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja u Školskom e-Rudniku objavilo je podatke o državnoj maturi 2022. i upisima na fakultete iz kojih je vidljiv porast prosječnih ocjena iz obveznih predmeta - matematike, hrvatskog i engleskog, osim na osnovnoj razini ispita iz matematike gdje je zabilježen pad.

Maturanti su prošle godine iz viših razina matematike i engleskog jezika postigli najbolje rezultate otkako se prate rezultati mature.

Što se tiče izbornih predmeta, rezultati kemije, fizike i biologije bili su lani bolji nego godinu prije. Najbolje su ocjene iz stranih jezika (talijanski, grčki, francuski, španjolski), a najgore iz latinskog te politike i gospodarstva. Prošlih je godina na maturi uglavnom sociologija bio ispit iz kojeg su postizali najlošije rezultate.

Kod usporedbe gimnazijskih i strukovnih programa vidljiva je velika razlika u ocjenama, kako u redovnom školovanju tako i na maturi. Jednako tako, i postotak odabira više razine obveznih predmeta.

Najbolji prosjek na maturi imaju studenti FER-a

Od ukupno 25.657 učenika koji su završili srednju školu i položili maturu 2022. (gledajući oba roka mature), njih zasad 19.099 upisalo je visoko učilište (74 posto). Gimnazijalci su na gotovo 91 posto, a strukovnjaci 62 posto.

Najveći postotak učenika koji su upisali neko visoko učilište dolazi iz Grada Zagreba (81 posto), a slijede Zagrebačka, Dubrovačko-neretvanska, Koprivničko-križevačka i Međimurska županija. Najmanji postotak maturanata koji upišu fakultet bilježi Bjelovarsko-bilogorska županija, oko 64 posto.

Najbolji prosjek (4,46) na maturi imaju studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva (prvenstveno zbog prosjeka iz matematike), slijede Farmaceutsko-biokemijski s prosjekom 4,35, Medicinski fakultet Zagreb s prosjekom 4,33, te Edukacijsko- rehabilitacijski fakultet s prosjekom 4,2.

Gledajući sa strane fakulteta, najbolje ocjene u četvrtom razredu srednje škole imali su studenti Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta (4,9), pa Medicinski fakultet u Zagrebu (4,85), Stomatološki fakultet (4,79), Medicinski fakultet Split (4,78). Poredak je otprilike isti kao i svake godine.

Lani 72 odlikaša iz nekog predmeta na maturi dobili nedovoljan

Kao zanimljivosti na višoj razini iz obveznih predmeta ističe se podatak da su 72 učenika koja su završila školsku godinu s odličnim iz nekog predmeta, iz istog tog predmeta na maturi dobili nedovoljan.

Njih 577 završilo je školsku godinu s peticom iz nekog predmeta, dok su iz istog tog predmeta na višoj razini državne mature dobili - dvojku.

Devetnaest učenika završilo je školsku godinu s dvojkom iz nekog predmeta, dok su iz istog predmeta na višoj razini državne mature dobili peticu.

Peticu iz sva tri obvezna predmeta dobila su 403 učenika.


Nastavite čitati

Milanović: Plenković najveća prijetnja demokraciji kakvu poznajemo

-Jasno je što smo, kamo pripadamo, ali nećemo biti ničije pudlice i lutke. Ta politika Andreja Plenkovića, ne samo da je loša za Hrvatsku nego je loša, bezidejna, pogubljena i podanička. Jeste li kad čuli u ovih sedam, osam godina da je hrvatska vlast imala neki prigovor na ono što dolazi iz Bruxellesa, barem jedan jedini put da je Hrvatskoj nešto bilo donekle neprihvatljivo? Nula, ništa", ustvrdio je Milanović

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.