Država će se prvi put uključiti u financiranje redovitog poslovanja dječjih vrtića koje je dosad isključivo ovisilo o mogućnostima osnivača - gradova i općina, a pritom dovelo do enormnih razlika, piše u ponedjeljak Jutarnji list.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja u javnu je raspravu pustilo uredbu koja propisuje način utvrđivanja iznosa sredstava za fiskalnu održivost vrtića.
Prvu financijsku injekciju od oko 19 milijuna eura za posljednja četiri mjeseca 2023. gradovi i općine trebali bi dobiti početkom rujna. Nije riječ o jednokratnoj mjeri, već trajnom modelu sufinanciranja. Temeljem tih sredstava gradovi i općine moći će donijeti odluke o povećanju vrtićkih kapaciteta, većim primanjima zaposlenika, zapošljavanju novog kadra, ali i smanjenju iznosa cijene vrtića koju plaćaju roditelji.
Puli tek 6,25 posto
Ključan element po kojemu će lokalne samouprave dobivati iznos vezan je uz indeks njihove razvijenosti. Uredbom je predviđeno da najslabije razvijeni gradovi i općine dobivaju najviši iznos, i to 50 posto prosječne cijene smještaja u vrtićima na nivou Hrvatske po djetetu, dok bi najrazvijeniji, poput Zagreba, Splita, Zadra, Dubrovnika, Rijeke, Pule ili Varaždina, od države dobivali najmanji iznos - 6,25 posto.
Po novome modelu, Zagreb bi iz državnog proračuna godišnje dobio oko 50 milijuna kuna, Osijek deset, Slavonski Brod osam, Vukovar sedam milijuna, a primjerice Sisak šest. Babinoj Gredi s lošim indeksom razvijenosti pripalo bi godišnje 50 posto po djetetu, odnosno milijun kuna za samo 74 vrtićka djeteta. Time će, objašnjavaju u Ministarstvu, dobiti više nego što su dosad ulagali, a riječ je o 730.000, pri čemu je roditeljska participacija iznosila visokih 43 posto.
Sustav ranog i predškolskog odgoja dosad je bio u potpunosti decentraliziran i zapostavljen od države, što je dovelo do neujednačenosti obuhvata djece vrtićima, razlikama u kapacitetima, opremljenosti, cijeni koju plaćaju roditelji, kao i plaćama zaposlenika koje variraju od grada do grada odnosno općine.
Cilj uvođenja novog modela financiranja jest osigurati dugoročnu održivost vrtića, posebice u slabije razvijenim jedinicama lokalne i regionalne samouprave.
Ova dodatna sredstva će svim osnivačima olakšati situaciju za povećanje kapaciteta broja mjesta u vrtićima kao i unapređenja kadrovskog potencijala. Lokalna je odluka da li sredstva preusmjeriti na povećanje plaća ili osiguranje novih kadrova, primjerice pomoćnika ili stručnih suradnika, obrazlažu u ministarstvu.
Uredbom nisu obuhvaćena djeca u predškolskom programu ni privatni vrtići, piše novinarka Jutarnjeg lista Mirela Lilek.