Sabor će sutra raspravljati o uvođenju kaznenih dijela teškog ubojstva ženske osobe te neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje

Hrvatski će sabor u sutra raspravljati o zakonskim izmjenama kojima se predlaže uvođenje kaznenih dijela teškog ubojstva ženske osobe, neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje te uvođenje kaznene odgovornosti za sve slučajeve spolnog uznemiravanja bliske osobe.

Prijedlozima zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, koje je u saborsku proceduru uputila Vlada, predlaže se uvođenje dva nova kaznena djela: teško ubojstvo ženske osobe i neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje.

Osim toga, izmjenama Kaznenog zakona mijenja se definicija kaznenog djela teškog ubojstva, a prema novoj će se definiciji teškim ubojstvom smatrati svako ubojstvo počinjeno prema bliskoj osobi ili prema bilo kojoj drugoj osobi koju je počinitelj već ranije zlostavljao. 

Uvrštenje femicida u Kazneni zakon kao rodno uvjetovano ubojstvo žene podržale su nevladine organizacije, među kojima i Ženska mreža Hrvatske koje je upozorila da je samo u prošloj godini ubijeno devet žena, od kojih su njih sedam ubile bliske osobe.

Uvođenju femicida u kazneno zakonodavstvo ne protive se ni zastupnice oporbenih stranaka, ali sporno im je što će se o njemu glasati istodobno kad i o kaznenom djelu "neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje", kojeg su nazvali "lex AP"   

''Kako bi trebali glasati oporbeni zastupnici, koji su otvoreno protiv izmjena koje se tiču 'lex AP'-a, ako želimo da izmjene koje se tiču femicida uđu u Zakon? Sasvim je jasno kako će to pokušati prikazati Plenković nakon toga", poručila je ranije Ivana Kekin iz kluba Zeleno-lijevog bloka, a s njom se složila i zastupnica Glasa Anka Mrak Taritaš.

Kazneno djelo "neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje" predviđa sankcioniranje osoba koje na temelju položaja, zaposlenja ili funkcije imaju pristup materijalima kaznenog postupka i koje te materijale dijele s javnosti, prije potvrđivanja optužnice kada kazneni postupak postaje javan.

U prijedlogu zakona stoji da se time štiti pravo privatnosti okrivljenika i pretpostavka okrivljenikove nedužnosti te omogućuje objektivno utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku, neovisnost i nepristranost suda.

Saborska oporba je taj zakonski prijedlog nazvala ''lex AP'' zbog poruka koje je bivša ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, inače pod istragom Ureda europskog javnog tužitelja zbog sumnje da je oštetila državni i europski proračun kupnjom softvera po nerealno visokoj cijeni, razmjenjivala s bivšom državnom tajnicom u Ministarstvu pravosuđa i uprave Josipa Rimac. U tim se porukama, koje su procurile u javnost početkom prošle godine, spominje osoba 'AP'.

Premijer Andrej Plenković je ubrzo nakon toga najavio zakonske izmjene koje sutra dolaze pred saborske zastupnike, zbog čega ga iz oporbe optužuju da želi ograničiti slobodu medijskog djelovanja i spriječiti objavu informacija koje bi ga mogle kompromitirati.

S druge strane, u prijedlogu zakona stoji da ''javnost treba biti obavještena o tome koje se kazneno djelo određenoj osobi stavlja na teret i koje se radnje u postupku poduzimaju, ali ne i o sadržaju pojedinih dokaznih radnji, čije otkrivanje u konačnici može kompromitirati i samo učinkovitost kaznenog postupka'', a resorni ministar Ivan Malenica je još u rujnu prošle godine kazao da novinari neće odgovarati zbog objavljenih informacija jer oni nisu sudionici kaznenog postupka.

Izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja obitelji, osigurat će se kaznena odgovornost za sve slučajeve spolnog uznemiravanja počinjenog prema bliskoj osobi. Nadalje, radi jače zaštite žrtava obiteljskog nasilja, policija će biti ovlaštena uhititi okrivljenika za kojeg postoje osnovane sumnje da je prekršio mjere zabrane približavanja žrtvi, a sud će u roku od 24 sata morati odlučiti o zamjeni mjere opreza istražnim zatvorom.

Od ostalih novosti koje donosi zakon, izdvaja se povećanje zatvorske kazne za kazneno djelo silovanja na raspon od tri do osam godina, a osobama koje su zbog silovanja osuđene na zatvorske kazne ukida se mogućnosti zamjene izrečene kazne radom za opće dobro.