Saborski zastupnici imaju 11 tisuća kuna, a sad im Plenković još daje povišicu

Sustav državnih mirovina kakav imamo u Hrvatskoj zanimljiv je, između ostalog, i po tome što visina mirovine ne ovisi nužno o odrađenom stažu i iznosu koji je radnik uplatio tijekom svojeg aktivnog razdoblja, piše danas Marko Repecki za Telegram.

Uz “obične” umirovljenike imamo i oko 180 tisuća primatelja povlaštenih mirovina, onih koje su određene po posebnim propisima, a dio njih se uskoro može veseliti dodatnom povećanju prihoda.

Najveće iznose povlaštenih mirovina imaju, naravno, saborski zastupnici i članovi Vlade. Sami za sebe su napisali i izglasali zakone prema kojima su imali pravo na povlaštenu mirovinu, jer su valjda procijenili da njihova žrtva za ovo društvo i državu vrijedi toliko da svaki od njih zaslužuje mjesečni primati iznos od tri ili četiri prosječne mirovine.

Povlaštena mirovina saborskih zastupnika gotovo četiri puta veća od obične

Ipak, to je pravo pod pritiskom javnosti ukinuto, pa sada povlaštenu mirovinu imaju samo oni koji su bili zastupnici do 2011. godine. Uz saborske zastupnike i članove Vlade u istu kategoriju povlaštenih umirovljenika svrstani su i suci Ustavnog suda, kao i glavni državni revizor.

Prema podacima iz izvješća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za studeni prošle godine, tih umirovljenika bilo je 697, a prosječna mirovina iznosila je 11.274 kune ili oko 1500 eura. Radi se ujedno i o najvećoj prosječnoj mirovini među povlaštenim umirovljenicima. Inače, prosječna mirovina “običnih” umirovljenika iznosila je oko 2900 kuna.

Povlaštene mirovine smanjene zbog recesije, sada ih Plenković vraća

Povlaštene mirovine smanjivane su u dva navrata i to 2010. i 2014. godine kada se Hrvatska nalazila u dugotrajnoj recesiji. No, Plenković ih je sada odlučio povećati. Povećanje će biti provedeno također u dva navrata – prvo povećanje od 5 posto kreće od početka srpnja ove godine, a drugo u istom postotnom iznosu od početka sljedeće godine.

Najavljeno povećanje obuhvatit će oko polovice povlaštenih umirovljenika, među kojima su je najbrojnija skupina koja je umirovljena po Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata. Prema statistici iz studenog prošle godine, u toj kategoriji bilo je oko 71 tisuća umirovljenika, prosječna mirovina bila im je oko 6600 kuna, odnosno 875 eura, a imali su prosječni staž od oko 19 godina.

HVO mirovine oko 3800 kuna, staž manji od sedam godina

Povlaštene mirovine imaju i nekadašnji pripadnici Hrvatskog vijeća obrane, kojih je prema statistici iz studenog oko 6700, a prosječna mirovina iznosi im oko 3.800 kuna, ili oko 500 eura, ali imaju uvjerljivo najmanji prosječan staž – nešto manje od sedam godina.

Uglavnom, kao što vidimo, mirovine koje isplaćuje država određene su po više različitih propisa, a najmanju mirovinu imaju oni koji su je zaradili redovnim putem. Situacija za “obične” umirovljenike će se u budućnosti, vrlo vjerojatno, pogoršavati s obzirom na nepovoljan odnos radnika i umirovljenika, i slabi sustav privatne mirovinske štednje.

Vlada ne rješava probleme mirovinskog sustava, nego prikuplja glasove

Tri četvrtine iznosa koji radnici danas izdvajaju za mirovinu ide u državni mirovinski sustav, a samo četvrtina uplaćuje se na individualne račune građana u obveznim mirovinskim fondovima, što onemogućuje veću akumulaciju vlastitih sredstava za mirovinu. Osim ako osoba nije toliko disciplinirana da je uz postojeća izdvajanja formirala i sasvim privatnu štednju ili računa na neke dodatne izvore prihoda u umirovljeničkim danima.

No rješavanjem tog problema Vlada se nedovoljno bavi, radije se fokusiraju na ovakve populističke intervencije, koje im mogu osigurati još koji glas na izborima. A, što će biti za 20 ili 30 godina – koga briga.